RIZINI I ZATITNI IMBENICI U RAZVOJU DJECE I

RIZIČNI I ZAŠTITNI ČIMBENICI U RAZVOJU DJECE I MLADIH Pripremila: Sanda Šoić

Devijantno ponašanje �Ponašanje koje odstupa od općeprihvaćenih normi u pojedinoj kulturi

Poremećaji u ponašanju �Značajnije odstupanje od uobičajenoga i društveno prihvatljivog ponašanja koja predstavljaju neposredno ili posredno ugrožavajuću, štetnu, opasnu situaciju za samo dijete i/ili njegovu sredinu i ukazuju na jasne pokazatelje budućeg nepovoljnog razvoja djeteta ako se ne intervenira te zahtijevaju dodatnu stručnu pomoć bez koje sama osoba ne može prevladati teškoće (Koller-Trbović, 2004. ). �Sve češće se pojam “poremećaj” koristi vezano uz različite klasifikacije psihopatologije (npr. DSM-IV, 1996. ) i za njegovo korištenje, ponašanje treba zadovoljiti točno određene kriterije i treba trajati određeno vrijeme.

Rizična ponašanja �Ponašanja koja predstavljaju rizik za mlade koji ih čine i/ili rizik za njihove bližnje. To su ponašanja kao npr. bježanje iz škole, konzumacija alkohola, rizična spolna ponašanja, prekršajna i kaznenih djela … � Pojam rizično ponašanje nadređen je pojmu delinkventno ponašanje mladih

Rizična ponašanja � agresivnost, � nasilje, � krađe, � uništavanje, laganje � nerad, izbjegavanje obveza � nesavjesnost, � pušenje duhana, � pijenje alkoholnih pića, � zloporaba droga � tjeskoba, strahovi

Terminologija se mjenja �od pojma devijantno ponašanje i poremećaji u ponašanju ka pojmu rizično radi smanjenja stigmatizacije �odstupanja od društveno očekivanog ponašanja mladih je sastavni dio odrastanja. �to ne umanjuje rizik takvih ponašanja za njihovo zdravlje ili za sigurnost njihovog okruženja, niti umanjuje potrebnu djelovanja da se takva ponašanja umanje

Razvojni ishodi ovise o zaštitnim i rizičnim čimbenicima

Rizični čimbenici �mogu nepovoljno djelovati na razvoj �povećavaju vjerojatnost pojave rizičnih ponašanja

Zaštitni čimbenici �Djeluju protektivno i povećavaju vjerojatnost zdravog razvoja pojedinca �Razvijanje otpornosti na razini lokalne zajednice, obitelji, škole i pojedinca najbolji je način za prevenciju poremećaja u ponašanju

Čimbenici koji utječu na zdravlje individualna razina (biološki, psihološki, konstitucijski i sl. čimbenici) razina užeg okruženja (obitelj, vršnjaci, škola, susjedstvo, lokalna zajednica i sl. ) razina šireg okruženja (društvo i zajednica u cjelini)

Ponašanja vezana uz probleme odrastanja (individualna razina) �ponašanja vezana uz prehrambene navike, �tjelesna aktivnost, �predodžba o vlastitom tijelu, �slobodno vrijeme �utjecaj medija �pušenje, �pijenje alkoholnih pića, �uzimanje marihuane, �spolni razvoj mladih, �nasilje i tučnjava, �školski uspjeh, �ozljede

Prehrambene navike �Pravilna prehrana na adekvatan način zadovoljava dnevne potrebe mladog organizma, osigurava se izgradnja tkiva, jača imunološki sustav i povoljno utječe na raspoloženje �Prehrambene navike mlade osobe uvelike ovise o navikama obitelji �Tijekom adolescencije dolazi do slabljenja roditeljskog utjecaja – jača utjecaj vršnjaka i medija �Rezultati HBSC* – školska djeca nemaju pravilne prehrambene navike- 15 % nikad ne doručkuje, konzumiraju slatkiša više od preporučljive količine *The Health Behaviour in School-aged Children Project (HBSC)

Tjelesna aktivnost: �važna za njihov rast i razvoj djece i mladih, njihovo zdravlje, te prevenciju razvoja rizičnih čimbenika �preporučuje se 30 minuta dnevno �izabrati aktivnost u kojoj dijete uživa i osjeća se dobro �Rezultati HBSC istraživanja- djeca i mladi bave se nedovoljno tjelesnim aktivnostima

Predodžba o vlastitom tijelu �suvremeno potrošačko društvo sa svojim standardima ističe značenje vitkosti, mišićavosti i ljepote kao bitnih tjelesnih odlika �mladi sebe često neprikladno svrstavaju s obzirom na tjelesnu težinu i doživljavaju se debljima nego što jesu (posljedice – redukcijske dijete, gubitak samopouzdanja) �važno raditi na snaženju i ohrabrivanju mlade osobe u prihvaćanju sebe i dobrom osjećanju u vlastitom tijelu �Rezultati HBSC – trećina dječaka u dobi od 15 god, i polovina djevojaka sebe doživljava debelima

Mediji i slobodno vrijeme �najveća izloženost medijima u slobodnom vremenu �djeca u slobodnom vremenu najčešće se druže s vršnjacima i gledaju televiziju, a vrlo često slušaju glazbu, igraju igrice na računalu

Utjecaj medija na djecu i mlade POZITIVAN obrazovanje informiranost zabava opuštanje NEGATIVAN izloženost sadržajima sa nasiljem , kriminalom i pornografijom otuđenost i pasivizacija politička i svjetonazorna manipulacija jezična nekultura opsjednutost zabavom utjecaj reklama

Pušenje cigareta �Pušenje započinje u ranoj adolescenciji (prema HBSC istraživanju iz 2005/06 21 % dječaka i 11 % djevojčica probalo je pušiti u dobi od 11 god) �Razlozi za početak pušenja: - eksperimentiranje - dokazivanje - utjecaj vršnjaka, braće i sestara - utjecaj medija � dostupnost cigareta mladima

Pijenje alkohola �potrošnja alkohola je normalan dio svakodnevnice i neizostavan dio važnih društvenih događaja i zbivanja �dostupnost alkoholnih pića mladima �razlozi uzimanja alkohola kod mladih: - radoznalost, - želja za eksperimentiranjem, - žela za samopotvrđivanjem i dokazivanjem, - pritisak skupine, - želja za pripadanjem određenoj skupini � rezultati HBSC- alkoholna pića prvi put konzumiraju u dobi od 12 god, dječaci češće piju pivo, a djevojčice žestoka pića i vino

Uzimanje marihuane �ilegalna droga �razlozi uzimanja marihuane - radoznalost, - želja za eksperimentiranjem, - želja za samopotvrđivanjem i dokazivanjem, - pritisak skupine, - želja za pripadanjem određenoj skupini �Prema rezultatima HBSC istraživanja ukupno je 17 % dječaka i 11 % djevojčica u dobi od 15 godina odgovorilo da je bar jednom u životu probalo marihuanu

Spolni život �spolni život jedan je od izvora životnog zadovoljstva, daje osjećaj vlastite vrijednosti i utječe na samopouzdanje i samopoštovanje �mladi u spolne odnose često ulaze nespremni, iz znatiželje, potrebe za eksperimentiranjem ili dokazivanjem, nedovoljno informirani o načinima zaštite od spolno prenosivih bolesti ili neželjene trudnoće �prema HBSC istraživanju iz 2005/06. god, udio učenika koji su u dobi od 15 godina bili spolno aktivni je 28, 6 % za dječake i 16, 5% za djevojčice

Nasilje i tučnjava �nasilje - negativna tjelesna ili verbalna akcija koja ima neprijateljske namjere, ponavlja se i zasniva se na nesrazmjeru u snazi između žrtve i napadača �tučnjava - agresivno ponašanje gdje su sudionici obično istih godina i podjednake snage �rezultati HBSC istraživanja: svaki 5 dječak i svaka 5 djevojčica bili izloženi nekom obliku nasilja, a svaki 3 dječak i svaka 6 djevojčica bili su nasilni prema svojim vršnjacima � 43 % ispitanika sudjelovalo u tučnjavi, od toga 62 % dječaka i 24% djevojčica

Školsko okruženje Škola �mjesto na kojem dijete provodi veliki dio svog vremena �mjesto gdje se ponašanja (donesena iz obitelji) modificiraju, potkrepljuju ili razvijaju i gdje se uče novi oblici ponašanja Gruden 1997 (prema Kranželić Tavra 2002) v

Rizični čimbenici u školskom okruženju: �školski neuspjeh �siromašno akademsko postignuće �disciplinski problemi �nedostatna privrženost školi Williams, Ayers i Arthur 1997 (prema Kranželić Tavra 2002)

Popis rizičnih čimbenika u školi: �rano i uporno antisocijalno ponašanje �akademski neuspjeh s početkom u osnovnoj školi �slaba posvećenost školi i problematično ponašanje Prema Substance Abuse and Mental Health Services Administration (1999)

Rizični čimbenici u školskom okruženju: �akademski neuspjeh �negativna etiketiranja od strane nastavnika �niža obrazovna motivacija, posebno kod djevojaka �problemi u školi Prema Howellu (1988)

Akademski neuspjeh �Promijenjivi socio-ekonomski uvjeti pridonose povećanju broja učenika koji imaju teškoće u svladavanju gradiva �slab školski uspjeh pridonosi otuđenju učenika od škole, odbijanju autoriteta i škole te jača rizik za pojavu PUP-a �Dijete stvara sliku o sebi i svojim sposobnostima ovisno o školskom postignuću

Često je prisustvo ranih teškoća u akademskom postignuću povezano s kasnijim poteškoćama na području ponašanja i socijalnog funkcioniranja Rane teškoće u akademskim postignućima Teškoće ponašanja i socijalnog funkcioniranja

Etiketiranje od strane učitelja �Povratna informacija koju učenici dobivaju od učitelja je vrlo bitna �Učenici svoj neuspjeh mogu pripisati nedovoljno uloženom naporu i/ili nedostatku sposobnosti �Čemu će učenici pripisati svoj neuspjeh ovisi o načinu kako će to interpretirati njihov učitelj

Niža obrazovna motivacija �Učenici koji svoj neuspjeh povežu sa nedostatkom sposobnosti, lošije će se samovrednovati, imat će manje motivacije za učenje i lošija postignuća �Neuspjeh stvara neuspjeh

Problemi u školi �Problemi u adaptaciji na školu �Nepoštivanje pravila �Neusvojene socijalne vještine �Bježanje iz škole

Poteškoće adaptacije na školu �Zbog poteškoća u adaptaciji na školu učenik se polako otuđuje i gubi dobar odnos sa školom �Izgubljenu privrženost može tražiti u rizičnim grupama istomišljenika izvan škole �Posljedica može biti napuštanje škole, što povećava rizik za nastanak težih poremećaja u ponašanju

Kumulativni učinci rizičnih čimbenika �Vjerojatnost za pojavu poremećaja u ponašanju raste kako se rizični čimbenici povećavaju

�škola je učenicima s poremećajima u ponašanju često jedina prilika da iskuse napredak i uspjeh i da promijene svoje viđenje budućnosti.

Zaštitni čimbenici �Puno je učinkovitije promicati zdravlje i vježbati pozitivne modele ponašanja radi usvajanja zdravih načina života nego se usmjeriti na sprečavanje poremećaja u ponašanju ili ovisnosti

Zaštitni čimbenici �Škola može biti jaki vanjski sustav podrške koji jača djetetove napore za sučeljavnje s rizicima i stresorima �U školi dijete uči vještine rješavanja socijalnih problema, socijalne vještine, samodisciplinu

Karakteristike uspješne škole (važan zaštitni čimbenik): �dobra komunikacija �učenici sudjeluju u donošenju odluka �pravila su jasna i dosljedno se provode �fokus na učenju uz zastupljenu odgojnu komponentu �nastavnici imaju adekvatna očekivanja od učenika �dobro vodstvo škole

Dobra komunikacija �Međusobno uvažavanje svih sudionika procesa

Učenici sudjeluju u donošenju odluka �Aktivno uključivanje učenika �Učeničko vijeće �Postavljanje i preispitivanje pravila i kućnog reda na početku školske godine

Postavljanje pravila �jasna i strukturirana pravila �unaprijed poznate posljedice �dosljednost �suradnja s učenicima u donošenju pravila

Vodstvo škole �Podržavajuća uprava i snažno pozitivno vođenje �Aktivno preispitivanje i adaptacija školskog programa �Jasne procedure promatranja i modificiranja programa i školske politike �Podržavajuća atmosfera

Akademski uspjeh i očekivanja �Fokus na učenju �Praćenje napretka učenika �Visoka očekivanja od učenika �Obostrani osjećaj vrijednosti i svrsishodnosti školskog sustava

Ocjenjivanje �Učenici koji polaze školu po IOOP-u ocjenjuju se u skladu sa svojim programom i ne uspoređuju se s ostalim učenicima �Ocjene su od 1 -5 �Ocjene su poticajne �Ocjena iz vladanja (npr. ADHD) ne može biti loša.

Rad s roditeljima

Roditeljski stilovi odgoja: �permisivan �autoritativan (demokratičan) �autoritaran (autokratski) Prema Baumrind

Dvodimenzionalna klasifikacija stilova, Maccoby i Martin, 1983. Responsivni usmjeren na dijete Neresponsivni usmjeren na roditelje Zahtjevni AUTORITATIVAN AUTORITARAN Nazahtjevni PERMISIVNI NEUKLJUČENI NEMARNI

Obilježja ponašanja djece autoritativnih roditelja: �Samopouzdani, samokontrolirajudi �Veseli i prijateljski nastrojeni �Dobro se suočavaju sa stresom �Kooperativni s odraslima �Znatiželjni �Usmjereni na cilj �Orijentirani na postignude �Ostvaruju visoku kognitivnu i socijalnu kompetentnost Prema S. Smojver Ažić

Obilježja ponašanja djece autoritarnih roditelja: �Bojažljivi, zabrinuti �Ćudljivi, zlovoljni �Nesretni �Lako se naljute; skloni konfliktima �Pasivno neprijateljski ili otvoreno agresivni �Ranjivi u stresnoj situaciji �Besciljni Prema S. Smojver Ažić

Obilježja ponašanja djece permisivnih roditelja: �Buntovnički; neposlušni �Niskog samopouzdanja i samokontrole �Impulzivni �Agresivni �Dominirajudi (potreba za vladanjem) �Bez cilja �Slaba kognitivna i socijalna kompetencija Prema S. Smojver Ažić

Obilježja ponašanja djece neuključenih roditelja: �Zlovoljni, nesigurno privrženi, impulsivni, agresivni, neodgovorni �Niskoga samopoštovanja, nezreli, otuđeni od obitelji �Nemaju vještine za socijalna ili akademska postignuća �Sklonost skitnji i besposličarenju, povezuju se s problematičnim vršnjacima, skloni delinkvenciji �Prerana seksualna ponašanja Prema S. Smojver Ažić

Dogovor �Dogovor –postići stupanj suglasnosti u vezi sa sadržajem komunikacije s kojim će obje strane biti zadovoljne

Strategije postizanja dogovora �Iznošenje argumenata (roditelj i nastavnik) �Obraćanje pozornosti na argumente druge strane (slušati i čuti) �Razumjevanje argumentacije �Ustupanje �Ponavljanje (konstruiranje dogovora, provjeravanje jasnoće dogovora) �Očitovanje (procjena kvalitete dogovora)

Dogovor i rješavanje problema �Za konstruktivno rješavanje problema i sukoba treba razviti specifične socijalne vještine: - slušanje - iskazivanje, umjesto potiskivanja vlastitih osjećaja - jasno izražavanje želja i potreba - razmatranje mogućih rješenja - vještina pregovaranja i sl.

Dogovor i rješavanje problema �Strategije: �Definiranje problema �Traženje mogućih rješenja �Vrednovanje tih rješenja �Odlučivanje- koje je rješenje najbolje �Odlučivanje o načinu provedbe �Provjeravanje-je li rješenje uspješno �Rezervni plan

Čista komunikacija � JA - poruke su poruke u kojima govorimo o vlastitom stanju. “Tužna sam (nesretna, ljuta. . . ) kada ti. . . ” � TI - poruke govore o pogreškama drugih ili njihovim osobinama i to često kao uopćavanje (Ti nikada. . . , Vi uvijek. . . ) ili poruke o neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna. . . ).

Gordonov model Ja poruke Dobio si jedinicu iz hrvatskog, brinem se za tebe, jer se bojim da će ti sniziti završnu ocjenu. Ti poruke Dobio si jedinicu iz hrvatskog! Glup si! Nikad ništa od tebe.

Otpor u komunikaciji Pojedini roditelji dolaze kako bi zadovoljili određene emocije: � a) žaljenje, simpatije, empatija (roditlej žrtva) b) pretjerani zahtjevi, traženje, tužba (agresivni roditelj) �

Razgovor s agresivnim roditeljem: Agresiju možemo ublažiti: �Reflektiranjem onoga što smo čuli umjesto da se opravdavamo ili natječemo s roditeljem u uvjeravanjima �Pokazivanjem razumijevanja razloga za osjećaje i stavove roditelja iako se ne moramo s njima slagati

Pozitivan feedback �Treba biti usmjeren na ono što se opaža a ne na ono što se predpostavlja �Treba biti usmjeren na ponašanje, a ne na osobnost �Treba biti specifičan, a ne opći komentar ponašanja �Treba biti jasan, konkretan i pravodoban �Treba biti odmjeren

Važnost uočavanja rizičnih čimbenika i preventivni rad �S djecom treba raditi organizirano još od predškolske dobi i kontinuirano tijekom školovanja �Preventivni programi usmjereni su na poticanje zdravih stilova života �Potrebno je razvijati i jačati individualne snage mladog čovjeka i na taj način smanjivati štetni utjecaj rizičnih čimbenika

Rizični i zaštitni čimbenici s vremenom se mijenjaju pa treba stalno nalaziti nove snage kako bi iz rizičnih situacija izašli još jači.