Risku husi Projetu Tasi Mane ba Meiu Ambiente
Risku husi Projetu Tasi Mane ba Meiu Ambiente no Finansa Estadu iha Timor-Leste Aprezenta iha diskusaun ne’ebé organiza husi Fundasaun Mahein Adilsonio da Costa Jr. , Peskizadór LH Data 20, Jullu 2020 La’o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo da Silva, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel: +670 -3321040 or +670 -77234330 (mobile) Email: laohamutuk@gmail. com Website: www. laohamutuk. org
Tópiku importante sira ne’ebé atu fahe § Introdusaun kona ba La’o Hamutuk § Objetivu husi diskusaun § Timor-Leste nia polítika no Lei Ambientál Sira § Projetu Tasi Mane no nia Komponente sira § Risku Sosiál no Ambientál husi Projetu boot sira (Esperiénsia aat sira iha Timor-Leste no Nasaun seluk) § Gastu OJE ba Tasi Mane no Setór Báziku sira seluk § La’o Hamutuk nia rekomendasaun
Se Mak La’o Hamutuk no nia papél saida? § Institutu Timor. Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu § Estabelese iha 2000 § Independente ka naun-partisan § Halo Peskiza, Analiza, monitoriamentu no mós advokasia iha nivel polítika. Liu husi programa; Ekonomia, Orsamentu Estadu, Agrikultura sustentável, Direitu ba Rai, ambiente no projetu boot sira no mós Governasaun. § Ajuda no suporta polítiku na'in sira (Parlamentu no Governu) hodi deside polítika ne'ebé loos, realistíku, defende povu nia interese no mós polítika ne'ebé sustentável. § Media advokasia (Bulletin, Surat popular, Hakerek submisaun, Enkontru públiku, Treinamentu, Briefing no mós Programa radio)
Objetivu husi Diskusaun • Aprende hamutuk realidade kona ba ameasa sira iha Timor-Leste liga ho dezenvolvimentu projetu infrastrutura boot sira iha setór públiku no privadu. • Haforsa ita nia servisu hamutuk hodi tau matan ba projetu boot sira ne'ebé iha risku sosiál no fó impaktu signifikante ba ita nia meiu-ambiente iha Timor-Leste. • Hatene informasaun kona ba gastus Orsamentu Estadu ba Projetu Tasi Mane.
Timor-Leste nia Polítika no Lei Ambientál sira § Konstituisaun RDTL, Artigu 61. (Meiu ambiente) § 1. Ema hotu iha direitu ba ambiente atu moris ne'ebé umanu, di'ak ba saúde no ekolojikamente ekilíbriu no iha devér atu proteje no halo di'ak liu tan ambiente ne'e ba jerasaun sira-ne'ebé aban bainrua sei mosu § Timor-Leste nia PEDN 20112030 Explains, “The people of Timor-Leste have a strong relationship with the natural environment. For generations, our ancestors depended on the environment for food, clothing, building materials and everything else essential for life. We lived in harmony with the environment, using it sustainably to support our families. ”
Kontinua. . . § Dekretu Lei No. 5/2011 (Kona ba Lisensamentu Ambientál). § Dekretu Lei No. 26/2012 (Kona ba Baze do Ambientál). § Dekretu Lei No. 6/2020 (Kona ba Regime jurídico da proteção e conservação da biodiversidade). § Padraun Internasionál sira ne'ebé governu Timor-Leste adopta hanesan: (Konvensaun Internasionál kona ba Bio-diversidade, Protokolu Kyoto no seluk-seluk tan.
Projetu Tasi Mane no nia Komponente Sira
Kontinua. . . Suai: Area ba baze fornesementu, fatin indústria, Suai Foun, Aeroportu Suai, no fatin ba hakiak Lafaek. Auto Estrada: husi Suai ba Beaco Komponente Tasi Mane Betano: Fatin ba Refinaria no Petrokimika, Sidade Petróleu (Betano Foun) Beaco: Fatin Planta LNG nian, Beaco Foun, Viqueque Foun, Aeroportu Viqueque.
Komponente Baze Fornesimentu Suai (SSB) Suai: Area ba baze fornesimentu, fatin indústria, Suai Foun, Aeroportu Suai, no fatin ba hakiak lafaek.
Komponente Refinaria no Petrokimika iha Betano: Fatin ba Refinaria no Petrokimika, Sidade Petróleu (Betano Foun)
Komponente iha Planta LNG iha Beaco: Fatin Planta LNG nian, Beaco Foun, Viqueque Foun, Fasilidade Marina no Aeroportu Viqueque
Auto Estrada
Risku Sosiál no Ambientál husi Projetu boot sira Aprende husi esperiénsia aat sira iha Timor-Leste no nasaun seluk Ezemplu: kadoras gas ne’ebé nakfera, tóksiku husi fo’er indústria mina nian ne’ebé estraga rai, bee no tasi ne’ebé lori tempu naruk atu rekupera
Kontinua. . .
Kontinua. . .
Esperiénsia aat husi Nasaun seluk
Kontinua. . .
Gastu ba Tasi Mane agora no futuru
Alokasaun OJE 2019
Alokasaun OJE kada Tinan ba Setór sira
Rekomendasaun § Proponente projetu sira tenke konsidera katak prosesu lisensamentu ambientál ne’ebé temi iha Dekretu Lei No 5/2011 kona ba Lisensamentu ambientál tenke sai parte integradu husi dezenvolvimentu projetu boot sira inklui projetu Tasi Mane. § Governu tenke konsidera katak ema no ambiente tenke sai sentru ba dezenvolvimentu projetu infrastrutura boot sira inklui Tasi Mane. § Governu tenke hanoin ho realistíku liu ba situasaun global iha indústria setór petrolíferu nian kompañia barak mak taka no kansela sira nia atividade petróleu tanba la lukrativu iha situasaun agora nune’e di’ak liu hapara projetu Tasi Mane hodi foka ba investimentu seluk naun petrolíferu ne’ebé mais produtivu.
Kontinua. . . § Timor. GAP, MPM no implementador projetu iha obrigasaun atu kumpre saida mak Dekretu Lei Lisensamentu Ambientál hatete nune’e labele repete tan esperiénsia sira ne’ebé akontese ona iha projetu auto estrada no Projetu Suai Supply Base nune’e minimiza risku ambientál no risku sosiál ba komponente seluk husi projetu Tasi Mane nian iha futuru oin mai. § Presiza diversifika ita nia ekonomia ba setór sira hanesan setór turizmu, agrikultura no manufatura. Aleinde ne’e investe mós ba servisu báziku sira, ezemplu: edukasaun, saúde, bee no saneamentu.
Obrigadu Ita boot sira bele hetan informasaun tan ne’ebé ho atualiza iha ami nia pájina web La’o Hamutuk nia website http: //www. laohamutuk. org La’o Hamutuk nia blog http: //laohamutuk. blogspot. com/ La’o Hamutuk, Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Telefone: +670 77234330 (mobile) +670 3321040 (landline) Email: laohamutuk@gmail. com
- Slides: 24