Rimska religija i kultura u doba republike Kultura
Rimska religija i kultura u doba republike
• Kultura u doba rimske republike predstavljala je spoj tradicionalnih rimskih vrednosti sa etrurskim, grčkim i helenističkim vrednostima • Uticaj grčke kulture naročito se ogledao u religiji i književnosti • Uticaj etrurske kulture naročito se ogledao u likovnim umetnostima.
Rimska religija • Rimska religija u doba republike razvijala se pod uticajima grčkih i etrurskih verskih shvatanja • Stari rimski bogovi poistovećivani su sa grčkim božanstvima. • Bogovi su predstavljani kao ljudi, što nije bilo karakteristika najranije rimske religije
• Jupiter-vrhovni bog, gospodar munje i gromova • Junona-zaštitnica braka • Neptun-bog mora • Cerera-boginja plodnosti • Mars-bog rata • Venera-boginja ljubavi
• • Apolon-bog svetlosti i zaštitnik umetnosti Dijana-boginja prirode i lova Vulkan-bog vatre Vesta-boginja kućnih ognjišta Merkur-glasnik bogova Minerva-boginja mudrosti Pluton-bog podzemnog sveta Bahus-bog vina i veselja
• Nadzor nad religijom u rimskoj državi imali su sveštenicipontifici, na čelu sa vrhovnim sveštenikom-pontifex maximus • Osim ovih najvažnijih, Rimljani su poštovali još dosta drugih božanstava, od kojih su mnoga bila preuzeta od drugih naroda, naročito nakon širenja rimske države na prostor istočnog Sredozemlja (kult Velike majke-Kibele, majka svih ljudi i bogova, poštovana u Maloj Aziji (kult egipatske boginje Izide; kult boginje Mitre-svetlosti i istine) • Rimljani su takodje proveravali volju bogova, veštinu tumačenja različitih znamenja i čitanja budućnosti Rimljani su preuzeli od Etruraca • Za to su bili zaduženi posebni sveštenici: auguri i haruspici • Auguri su proricali budućnost na osnovu leta ptica, dok su haruspici istraživali utrobu žrtvovanih životinja
Izvorna rimska božanstva • Odnose se na različite aspekte svakodnevnog života i zato ih ima jako mnogo • Fortuna-boginja sreće • Flora-boginja proleća i cveća • Justicija-boginja pravde • Honos-bog časti i slave • Svaka rimska porodica imala je svoja porodična božanstva: lari i penati
Rimska književnost • Rimljani su se u početku služili književnim delima prevedenim sa grčkog. (Livije Andronik je u 3. veku p. n. e. napisao prvu tragediju na latinskom i preveo Odiseju) • Najznačajniji pesnici rimske republike bili su: Kvint Enije i Gnej Nevije • Obojica su sastavljala tragedije i komedije po uzoru na grčke dramske pesnike • Tit Makcije Plaut je bio najznačajniji pisac komedija; ugledao se na grčke komediografe • Plautove komedije su bile jednostavnije od helenskih, pošto je rimska publika bila slabije obrazovana od grčke i više zainteresovana za gladijatorske borbe i trke dvokolica
• Rimljani su dosta pažnje posvećivali besedništvu; rimski državnici su morali biti vični besedništvu • Bogati Rimljani su svoju decu, koja su se spremala za političku karijeru slali u škole besedništva: neke su bile u Rimu, a neke u grčkim centrima; u Atini i na Rodosu
• Najpoznatiji rimski besednik bio je Ciceron. • Slavu i ugled je stekao advokat, da bi se zatim uključio u politiku (ugušio je Katilininu zaveru kao konzul 63. god. p. n. e. ) • Najznačajnije besede su mu četiri besed protiv Katiline, kao i 12 beseda protiv Marka Antonija • Napisao je nekoliko filozofskih spisa, kao i rasprave o besedničkoj veštini • Osim Cicerona, u značajne rimske filozofe spadaju: Seneka (učitelj cara Nerona), kao i Marko Aurelije (rimski car 161 -180)
Marcus Tullius Cicero (106 -43. god. p. n. e)
Rimska istoriografija • Uvode nove istoriografske vrste: anali-godišnje beleženje najznačajnijih dogadjaja; memoari-autori opisuju dogadjaje u kojima su sami učestvovali. • Vrhovni sveštenici su svake godine u kalendar unosili imena konzula, a zatim hronološki najznačajnije dogadjaje, tako nastaju anali • Istoričari koji izlažu istoriju Rima hronološkim redom, po godinama zvali su se analisti. • Prvi analista bio je Fabije Piktor (njegovo delo počinje nastankom Rima do II punskog rata) • Analisti su pisali na grčkom jeziku • Prvi istoričar, koji je pisao istoriju na latinskom jeziku bio je Katon Stariji, njegovo delo zvalo se Počeci • Prvi pisac memoara: Gaj Julije Cezar (Galski rat, Gradjanski rat) • Tit Livije (Istorija Rima od osnivanja grada)
Arhitektura • Razvijala se pod uticajima: grčke umetnosti, etrurske umetnosti • U arhitekturi je prednost imao korintski stil gradnje • Etrurski uticaj bio je vidljiv u gradnji hramova • Za razliku od Grka, kojima su u centru interesovanja bili hramovi, Rimljani su gradili monumentalne gradjevine, u skladu sa praktičnim životnim potrebama. • Rimski gradovi imali su dve glavne ulice, koje su se sekle pod pravim uglom • Centar svakog grada bio je forum (trg), središte javnog, društvenog i političkog života • Nedaleko od foruma nalazio se amfiteatar (pozorišne predstave i gladijatorske borbe (najpoznatiji je rimski Koloseum, gradjen od 69 -79, u vreme vladavine cara Vespazijana)
Rimski Koloseum
• Hram posvećen rimskim bogovima je Panteon, sagradjen u vreme cara Hadrijana. • Rimljani su se istakli u gradnji akvadukta (vodovoda), vijadukta (mostovi), slavoluka (trijumfalne kapije, najpoznatiji je Konstantinov slavoluk), gradili su terme (javna kupatila) • Razni delovi carstva bili su povezani mrežom puteva, veći deo puteva vodio je u Rim o čemu svedoči izreka “ Svi putevi vode u Rim”
Rimski Panteon
Rimska nauka • Nauka nije mnogo napredovala u rimskoj epohi; naučna dostignuća su uglavnom stizala iz Grčke, kao i helenističkog naučnog centra u Aleksandriji • Plinije Stariji je u 1. veku napisao opširni enciklopedijski priručnik o dotadašnjim naučnim dostignućima • Najpoznatiji rimski lekar: Galen, bio je grčkog porekla, nakon Hipokrata najpoznatiji lekar antičkog doba, bavio se anatomijom (seciranjem majmuna), njegova dostignuća u anatomiji su važila sve do sredine 16. veka
- Slides: 17