Rim u doba principata Drava u doba principata
Rim u doba principata
Država u doba principata • Rimski carevi su zadržali privid republikanskog uredjenja, svake godine su birani konzuli i drugi magistrati, održavane su sednice Senata, ali je sva vlast pripadala caru. • Car je vodio spoljnu politiku, upravljao finansijama, donosio je edikte, koji su imali snagu zakona • Pod Avgustovim naslednikom Tiberijem (14 -37), izbor magistrata je sa Narodne skupštine prebačen na Senat • Senat je birao ljude, koje je preporučivao princeps • Neki od rimskih careva su bili i talentovane vojskovodje (Trajan i Marko Aurelije)
• U doba principata u Rimu je vladalo nekoliko dinastija: • Julijevaca-Klaudijevaca (27. god. p. n. e. -68) • Flavijevaca (69 -96) • Antonina (96 -192) • Severa (192 -235)
• Senat nije izgubio potpuno značaj, iako je bio pod kontrolom cara • Carevi su se često savetovali sa senatorima o pitanjima unutrašnje i spoljne politike • Senat je kontrolisao tzv. senatske provincije i imenovao njihove namesnike • Carevi su obezbedjivali naklonost senata, tako što su imenovali u Senat bogate i ugledne gradjane iz provincija • Ovo je prvi uradio car Klaudije (41 -54), koji je u Senat uveo pripadnike romanizovane galske aristokratije • Novi senatori bili su verni caru i spremni da ga podrže, kad god je to bilo potrebno. • Klaudije je obnovio i luku Ostiju, koja je bila bitna za snabdevanje Rima žitom; na ulazu u Ostiju podignut je svetionik, po uzoru na ostrvo Faros u Aleksandriji.
• U doba principata ubrzana je romanizacija starosedelaca • Tome je doprinosilo osnivanje gradova u provincijama, u kojima su se rimski gradjani mešali sa starosedeocima, donoseći sa sobom rimsku religiju i kulturu, latinski jezik, rimske običaje • Razlika izmedju stanovnika Italije i provincija izbrisana je Karakalinim ediktom 212. god. , kojim su svi slobodni stanovnici rimskog carstva dobili rimska gradjanska prava
Spoljna politika u doba principata • U spoljnoj politici Rima u doba principata razlikuju se dva perioda: • Do početka 2. veka teritorija carstva se širila • Nakon toga rimski carevi su se posvetili odbrani granica • Tokom 1. veka carevi su retko vodili osvajačke pohode, teritoriju carstva su širili uglavnom tako što su teritorije nekadašnjih saveznika pretvarali u provincije (provincija Trakija na jugoistoku Balkanskog poluostrva) • Car Klaudije je 43. god osnovao provinciju Britaniju
• Rimsko carstvo je obuhvatalo najveću teritoriju u vreme cara Trajana (98 -117) • On je ratovao protiv Dačana, severno od Dunava i protiv Parćana, istočno od Eufrata • Dačani su stvorili svoju državu, severno od Dunava, na prostoru današnje Rumunije • Moć njihove države zasnivala se na rudnicima zlata i srebra u Karpatima
Trajan Rimski car 98 -117
• Trajan je preduzeo dva pohoda protiv Dačana, u kojima je ratovao i porazio dačkog kralja Decebala • Prvi pohod 101 -102. god. • Drugi pohod 105. god. • Najtežu borbu Trajan je sa Dačanima vodio 101. god. kod Tape u Karpatima, ali su Dačani kapitulirali a Decebal je izvršio samoubistvo • Na tom prostoru osnovana je provincija Dakija
• Poslednjih godina vladavine, od 113 -117. god. Trajan je sproveo pohod na Parćane, istočno od Eufrata • Parćani su predstavljali pretnju po rimsku vlast u istočnom Sredozemlju • Trajanov pohod je doveo do privremenog osvajanja zemlje Parćana
• Trajanovom smrću završen je period širenja rimskog carstva • Njegov naslednik Hadrijan (117 -138) napustio je politiku širenja i posvetio se odbrani granica carstva • Napustio je proviniciju Mesopotamiju (koju je osnovao Trajan u Partiji) • U Britaniji je podigao čuveni Hadrijanov zid, sa ciljem da zaustavi napade varvara na severnu granicu carstva
Trajanova tabla- Tabula Traiana
Rimsko carstvo u vreme Trajana
• Hadrijanovi naslednici su dosledno nastavili odbranu granica • Zapadne i balkanske provincije ugrožavali su Germani • Sa njima se borio car Marko Aurelije (161 -180) • Posebno teške borbe vodio je sa Kvadima i Markomanima, koji su u svojim pohodima stizali i do severne Italije • Marko Aurelije je uspeo da odbrani carstvo
Unutrašnji nemiri • Tokom 1. i 2. veka rimsko carstvo bilo je potresano unutrašnjim nemirima i pobunama. • Najveći ustanak izbio je 66. god. u Judeji i trajao je do 71. god. • Opsadom Jerusalima komandovao je Tit, sin cara Vespazijana • Prilikom zauzimanja Jerusalima opljačkan je i spaljen Solomonov hram
• U isto vreme Rim je potresao gradjanski rat, koji je izbio nakon smrti cara Nerona 68. god. , koji je bio poslednji car iz dinastije Julijevaca. Klaudijevaca • Za godinu dana smenila su se četiri cara • Konačna pobeda pripala je 69. god. caru Vespazijanu, osnivaču dinastije Flavijevaca • Gradjanski ratovi su dostigli vrhunac u 3. veku, kada su pretorijanci i vojska u provincijama postavljali svoje zapovednike za careve.
- Slides: 17