Rije protein potjee iz grke rijei proteios koje

Riječ protein potječe iz grčke riječi proteios koje znači prvi što ukazuje važnost proteina u živim bićima l Svakog trenutka, u svakoj od stotine milijuna stanica našeg organizma, proteinske molekule sudjeluju u tisućama složenih reakcija po točnom redoslijedu koji je neophodan da bi svaka stanica mogla živjeti i biti zdrava!!! l

PROTEIN

PROTEINI l uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Nalaze se u svakoj stanici i glavni su izvor tvari za izgradnju: krvi kože kose noktiju mišića unutarnjih organa neophodne su za normalnu funkciju hormona i enzima l Oko 17% bezmasne mase tijela izgrađeno je od bjelančevina. l Nakon što ih se u tijelo unese putem hrane probavnim se procesima razgrađuju na aminokiseline. l Sadrže nukleinske kiseline koje prenose nasljedna svojstva iz jedne generacije u drugu(nukleoproteini) l

POSTOJE RAZNE VRSTE PROTEINA!

PODJELA PROTEINA gotovo redovito u svom sastavu imaju nedostatak jedne Bjelančevine ili dvije esencijalne aminokiseline. Odgovarajućom kombinacijom biljnih bjelančevina može se osigurati životinjskog su, dovoljan s fiziološkog stajališta, aminokiselina. neophodne jer unos i esencijalnih Od svih biljnih namirnica jedino soja sadrži sve potrebne porijekla sadržavaju sve esencijalne aminokiseline Prednost pred namirnicama štoesencijalne je ujednoaminokiseline. i njihova prednost pred životinjskog porijekla je da većina od njih sadrži “dobre” 2. Bjelančevine bjelančevinama biljnog porijekla. masnoće. biljnog Nedostatak je da obično sadržavaju Izvori su: porijekla bademi, orasi, kikiriki, lješnjaci, sezamove 1. sjemenke, bučine sjemenke, suncokretove veliku količinu zasićenih masnoća koje sjemenke, bi alge, grah, grašak (osobito suhi), leća, slanutak, soja i trebalo izbjegavati. Izvori su: meso sojine prerađevine – tofu (sir od soje), sojino mlijeko, (perad i crveno riba, cjelovite žitaricemeso), (zob, riža, raž, školjke, pšenica itd. ) i seitan mekušci, jaja (bjelanjak), i (“pšenično meso” - dobiva mlijeko se od integralnog pšeničnog brašna). prerađevine (sir, jogurt, vrhnje, mliječne sirutka. . . ). Kako bismo zadovoljili potrebe organizma za svim esencijalnim aminokiselinama, a ujedno smanjili unos “loših” masnoća, većina nutricionista preporuča kombinaciju bjelančevina životinjskog i biljnog porijekla.

SVOJSTVA PROTEINA l Velika osjetljivost na povišenu temperaturu (bjelančevine koaguliraju na 42 stupnja C ) ig r F j n a e

OSNOVNA STRUKTURA PROTEINA Glavna struktura proteina su lanci aminokiselina

Proteinska struktura mikroba

POVEZIVANJE PROTEINA l Dugački lanci proteina mogu se međusobno povezivati i oblikovati u različite prostorne oblike, najčešće u kuglaste i vlaknaste oblike

OSNOVNA ŠKOLA VISOKA - SPLIT l Iva Jurić 8. c