RIBE ROKO BRZI O SVETI FILIP I JAKOV

RIBE ROKO BRZIĆ OŠ SVETI FILIP I JAKOV Sveti Filip i Jakov , 26. ožujka 2012.

O RIBAMA Ribe su kralježnjaci. Ovise o vodi i bez nje ne mogu preživjeti. U vodi se : 1) kreću 2) hrane 3) dišu 4) razmnožavaju 5) ugibaju Slika 1 , tuna

• Ribe su izvrsni plivači • Imaju sluzavu kožu prekrivenu ljuskama te vretenast oblik tijela koji smanjuje otpor pri kretanju kroz vodu. • Za plivanje im služe peraje i mišići. • Peraje imaju i druge uloge : 1) bojom upozoravaju grabežljivce 2) privlače suprotni spol 3) kod nekih se na perajama nalaze bodlje koje mogu biti otrovne Per • Za disanje imaju škrge smještene s obje strane usta. aj e Ljuske Škrge Slika 2 , dijelovi ribe

PODJELA RIBA Prema građi kostura , ribe dijelimo u dvije skupine : koštunjače i hrskavičnjače. KOŠTUNJAČE Šaran , štuka , som , tuna , brancin , srdela odnosno većina vrsta riba pripadaju koštunjačama. Njihov kostur građen je od tvrde , prave kosti. HRSKAVIČNJAČE Morski psi , raže i morske mačke pripadaju hrskavičnjačama koje imaju kostur građen od hrskavice. Hrskavica je mekša od kosti.

ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Razvojem kostura razvila se i bolja zaštita živčanog sustava. Kod svih riba razvili su se mozak , leđna moždina i živci. Mozak je zaštićen unutar lubanje , a leđna moždina se pruža unutar kralježnice ( upravljaju cijelim tijelom ovisno o informacijama koje dobivaju iz okoline ). Slika 3 , riblji mozak

Osjetila su kod većine dobro razvijena. Osim vida , okusa , mirisa , sluha i opipa , imaju i neke jedinstvene osjetne organe , npr. bočnu pjegu. Bočna pjega pruža se sa svake strane tijela od usta do repa. Pomoću nje ribe osjećaju vibracije , promjene u tlaku i struji vode , mogu osjetiti i grabežljivce ili kretanje u blizini. Morski psi , imaju osjetila za prijem električnih signala. Slika 4 , morski pas Slika 5 , morski pas

ZAŠTO STALNO OTVARAJU SVOJA USTA Ribe gutaju vodu kako bi došle do kisika i hrane. Gutanjem , riba vodu tjera preko škrga gdje dolazi do izmjene plinova. U krv iz vode ulazi kisik , a iz krvi u vodu izlazi ugljikov dioksid. Krv je crvene boje zbog crvenih krvnih stanica. Srce se sastoji od dva dijela , pretklijetke i klijetke. Srce nazivamo venskim zato jer krv do srca putuje kroz vene. Slika 6 , krvožilni sustav ribe

RIBLJA HRANA Neke ribe se hrane planktonom. Probavljanje hrane riba počinje u ustima. Nakon usta , hrana se probavlja u želudcu i crijevima. Ostatci izlaze kroz crijevni otvor iz tijela. Plankton Slika 7 , plankton

RIBA U PREHRANI Služe kao jedini izvor proteina i ostalih hranjivih tvari. Bitno se razlikuju od ostalih namirnica po specifičnom mirisu Sadržavaju polinezasićene masti dugih lanaca (tzv. omega-3 masnih kiselina) Sadržavaju lako probavljive proteine visoke biološke vrijednosti te visoki sadržaj rijetkih minerala, posebno joda i selena. Riba je na 3. mjestu u hranidbenoj piramidi. Slika 9 , riba kao hrana Slika 8 , hranidbena piramida

Činjenica je da narodi uz obale mora (primjerice Sredozemlje) imaju manje degenerativnih bolesti od onih u gusto naseljenim urbanim područjima zapadnih zemalja Zato je sve zaslužna specifična prehrana (riba, vino, maslinovo ulje) i blaga , suha klima. Meso ribe odlikuje se visokom biološkom vrijednosti. Za prehranu čovjeka preporučuje se površinska plava riba koja se hrani planktonom. U našem moru je to srdela. Slika 11 , srdela Slika 10 , srdela

JEDEMO LI DOVOLJNO RIBE ? Hrvati su najslabiji potrošači ribljeg mesa u Europi (oko 8 kg godišnje po stanovniku) usprkos tome što posjedujemo 1 000 km morske obale. Potrošnja ribe po stanovniku HRVATSKA KINA GRČKA ITALIJA U Italiji se U Hrvatskoj U Kini se ribe U Grčkoj se ribe po po ribe po stanovniku potroši oko 8 potroši oko 24 kilograma. 90 kilograma. 21 kilograma. FRANCUSKA U Francuskoj se ribe po stanovniku potroši oko 33 kilograma.

POTROŠNJA RIBE

HOĆE LI I U BUDUĆNOSTI BITI TOLIKO RIBA ? Danas su mnoge vrste riba ugrožene. Ugrožene su zbog pretjeranog lova , ali i zbog onečišćenja mora i kopnenih voda. Zbog očuvanja bioraznolikosti ribe treba loviti kontrolirano i zaštititi im staništa. Slika 13 , riba kovač Slika 12 , riba klaun

ČUDNOVATE RIBE Resoperke su skupina preživjelih riba iz starog doba. Do danas se nisu mijenjale. Zbog tog zovemo ih živim fosilima. Prema rasporedu kostiju iz prsnih peraja pretpostavlja se da su se iz njih razvili udovi kopnenih kralježnjaka. Slika 14 , resoperka

Dvodihalice dišu škrgama. Povremeno odlaze na površinu. Na površini udišu zrak prokrvljenim plivaćim mjehurom. On ima ulogu pluća. I oni su kao resoperke živi fosili. Slika 15 , dvodihalica Slika 16 , resoperka

ZANIMLJIVOSTI Najveća riba na svijetu je kitopsina. Srodnik je morskim psima , ali bezopasna je za veće životinje jer se hrani planktonom. Može biti duga od 14 metara i teška 12 tona. Slika 17 , kitopsina Slika 18 , kitopsina

Morski su psi više ugroženi od ljudi nego ljudi od njih. Ljudi love morske pse samo zbog peraje od koje se radi juha. Ostatak morskog psa se baca. Morski psi razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom. Mužjaci svojim trbušnim perajama ubacuju spermije u nečisnicu ženke. Iz ženke izlaze već razvijeni mladi. Slika 19 , morski pas Slika 20 , morski pas

Hvala na pozornosti !!! Tekst preuzet : Udžbenik biologije za 7. razred osnovne škole.