Ribarstvo ribarstvo jedna od najvanijih djelatnost I sektora

Ribarstvo

ribarstvo = jedna od najvažnijih djelatnost I. sektora - ribolov - marikultura (akvakultura) - prerada riba - trgovina ribom i ribljim proizvodima - bitno u prehrani stanovništva siromašnih zemalja (tradicija) - u visokorazvijenim zemljama se potiče konzumacija zbog velike prehrambene vrijednosti - litoralizacija – sve više ljudi živi na morskim obalama - pretjerani izlov – kvote i ograničenja ribarskih flota

- marikultura = uzgoj riba, rakova, školjki i algi - novija gospodarska djelatnost - zadnjih godina bilježi sve veću ekspanziju - prednosti akvakulture: - puno veći prinosi od ribolova - veći prinosi od poljoprivrede

GLAVNA RIBOLOVNA PODRUČJA SVIJETA - najpovoljniji geografski preduvjeti su područja sutoka hladnih i toplih morskih struja bogata hranjivim tvarima (plankton) i područja šelfova (obalni morski prostori do 200 m dubine) - primjer: sutok Golfske i Labradorske struje (istok Kanade), sutok Kuroshio i Oyashio struje (istok Japana) - također područja hladnih morskih struja npr. Humboldtove (zapad Južne Amerike) i Benguelske struje (istok Indije) - veliko značenje ima i ulov slatkovodne ribe (posebno u Kini) - veliki razmjeri ribolova prijete izlovljavanju s nesagledivim

Izlov ribe u svijetu 2001. godine

Glavna ribolovna područja svijeta

Ulov ribe po regijama

Ulov po vrstama 2003. godine

Svjetska proizvodnja akvakulture 2002. godine

- najviše ribe lovi se u azijskim zemljama gdje Kina prednjači - u Kini se ulov ribe stalno povećava dok u Japanu dolazi do postupnog opadanja ulova ribe - japansko se tržište zbog velikih potreba opskrbljuje ribom i iz inozemstva (pa i iz Hrvatske) - Južna Amerika drugo je veliko područje ribolova (Peru i Čile) - prema ulovu ribe na istaknutom su mjestu i SAD, Rusija, Norveška i Island - u SAD-u tradicionalno su najvažnija ribarska područja sjeverozapadni Atlantik, sjeveroistočni Pacifik te istočni dio središnjeg Pacifika

Porast ulova ribe od 1950. do 2000.

RIBARSTVO HRVATSKE - Jadransko more nije prirodno bogato biomasom, ali za hrvatske prilike obujam ulova je za sada dostatan - hrvatsko stanovništvo u prehrani koristi nedovoljne količine ribe i ribljih proizvoda (8 kg po stan. /god. ; EU = 16!) - u prošlosti su se gotovo svi hrvatski otočani bavili ribolovom, a posebno oni iz mjesta Sali (Dugi otok), Iža, Kali (Ugljan) i Komiže (Vis) - ta se tradicija očuvala i do danas iako ribarstvo čini važnu gospodarsku djelatnost i na brojnim drugim otocima, osobito onima iz Kvarnera, te na priobalju (Istra, Zadar, Split) - najveća ribarska mjesta: Rovinj, Split i Rijeka

- mala i zastarjela ribarska flota - 20 000 ribara = uglavnom dodatni izvor prihoda - najviše se lovi plava riba: tuna, srdela, skuša, inčun - ostali ulov čine: glavonošci: hobotnica, lignja, sipa bijela riba: orada, zubatac, kovač, škarpina Tuna Hobotnica Orada

MARIKULTURA - uz uzgoj kvalitetne bijele ribe, posljednje desetljeće obilježeno je velikom proizvodnjom tune, koja se lovi, a potom dohranjuje u kavezima - gotovo cijela proizvodnja (70 %) plasira se na japansko tržište - osim ribe love se i uzgajaju školjke - najveća uzgajališta školjki (dagnji i kamenica) nalaze se u Limskom kanalu, Šibenskom zaljevu, Malostonskom zaljevu, širem zadarskom području i okolici Pule

AKVAKULTURA (slatkovodno ribarstvo) - razvijeno u panonskoj Hrvatskoj - umjetni uzgoj ribe u ribnjacima - uz naplavne nizine uz rijeke Savu, Kupu, Dravu i Dunav - najviše se uzgajaju šaran i pastrva