REZERVE U OSIGURANJU PRAKTINI ASPEKTI Dr JELENA KOOVI
- Slides: 34
REZERVE U OSIGURANJU – PRAKTIČNI ASPEKTI Dr JELENA KOČOVIĆ
Najvažnija pitanja za svaku osiguravajuću kompaniju: • Pitanje dovoljnosti tehničkih rezervi? • Može li se pouzdano ustanoviti dovoljnost ili potcenjenost rezervacija za štete? • Posebno, može li se ustanoviti potcenjenost IBNR rezervacija?
• Koji su uslovi neophodni za to? • Postoje li pouzdane metode? • Kako da se ponaša aktuar u situaciji kada različite metode daju potpuno različite rezultate? • Ili kada isti metod za različite vremenske horizonte daje drastično različite rezultate?
• Moze li se iskustvom steći osećaj za prave, adekvatne iznose rezervacija? • Moze li kombinacija različitih metoda uz prilagodjavanje podataka ( isključenje ekstremnih vrednosti) dati dobre rezultate? • Da li su visoke rezervacije šteta apriori dokaz solventnosti i finansijske stabilnosti osiguravača?
• Kalkulacija tehničkih rezervi, a naročito rezervi za štete u neživotnom osiguranju, je subjektivne prirode. • Svaki metod određivanja rezervi za štete u neživotnom osiguranju zahteva veštinu i ekspertizu u primeni. • Pouzdanost utvrđenog iznosa rezervi za štete značajno zavisi i od polaznih pretpostavki pri izboru metoda za njihovo utvrđivanje. • Kad god je moguće, trebalo bi primeniti više metoda za utvrđivanje rezervi za štete, i zatim iznos rezervi iskazati prema onom metodu koji se u konkretnim okolnostima može smatrati najprikladnijim.
Problemi obračuna rezervi za štete su: • Nepodudaranje trenutka nastanka štete i trenutka isplate naknade, • vremenska kašnjenja u prijavljivanju i rešavanju šteta, • promene u načinu određivanja rezervi za prijavljene štete, • teškoće u pronalaženju podataka (kada nije dostupan istorijski razvoj šteta u kompaniji za datu vrstu osiguranja), .
Problemi obračuna rezervi za štete su: • inflacija, • fluktuacije deviznog kursa, • sudske odluke koje mogu uticati na konačan iznos obaveza osiguravača, latentne štete (npr. povezane sa posledicama zagađenja), • katastrofalne ili neuobičajene štete, problem tretmana naknade iz reosiguranja, • problem tretmana troškova isplate šteta, diskontovanje i izbor odgovarajuće diskontne stope.
• Statistički i aktuarski metodi koji se koriste u svrhe utvrđivanja rezervi za štete su onoliko dobri koliko su dobri podaci na kojima njihova primena počiva. • Stoga je veoma važno da se odgovarajući podaci obezbeđuju na konzistentnoj osnovi, uz njihovu detaljnu proveru i kontrolu. • Podaci gotovo uvek sadrže slučajne varijacije, i često su pod uticajem krupnih, katastrofalnih šteta, ili pod uticajem greški u obračunu. • Podaci iz prošlosti ne moraju nužno biti u skladu sa budućim razvojem događaja.
• Tačnost određivanja rezervi za štete iziskuje grupisanje šteta prema sličnim karakteristikama, pošto su obrasci nastajanja i razvoja šteta unutar jedne grupe međusobno slični. • Sa formiranjem grupa šteta ne treba preterivati, jer veliki broj grupa znači mali broj podataka u njima, i povećanje uticaja slučajnih varijacija na nivo rezervi za štete.
• Krupne štete, katastrofalne štete, latentne štete treba da budu izdvojene u zasebnim grupama. • Tretman reosiguranja je poseban problem pripremi podataka za primenu odgovarajuće metode. • Korišćenje podataka neto od reosiguranja može da prikrije neizvesnost koja je svojstvena rezervama.
TRETMAN ŠTETA U BILANSIMA • Ključne računovodstvene transakcije povezane sa štetama su plaćanje šteta i smanjenje ili povećanje rezervi za štete. Oba tipa transakcija odražavaju se na rezultat poslovanja preko nastalih osiguranih (merodavnih) šteta: • nastale osigurane štete = plaćene štete + (rezerve za štete na kraju godine – rezerve za štete na početku godine) • Likvidirane štete se knjiže tako što se za utvrđeni iznos naknade štete zadužuje račun Likvidirane štete (kao račun rashoda u bilansu uspeha-obračunate bruto odštete naknade iz osiguranja) a odobrava se račun Obaveza po osnovu šteta i ugovorenih iznosa – obaveze za štete
• Isplata naknade štete podrazumeva zaduženje računa Obaveze po osnovu naknade štete i odobravanje odgovarajućeg računa u aktivi bilansa stanja, tj. Tekućeg računa osiguravača. (potrazuje) • Dve ključne stavke na strani obaveza osiguravajućih kompanija su rezerve za štete i nezarađene (prenosne) premije. • Rezerve za štete obuhvataju: rezerve za prijavljene ali neizmirene štete i rezerve za nastale neprijavljene štete sa uračunatim troškovima obrade šteta.
• Prijavljene a nelikvidirane štete se knjiže tako što se zadužuje račun Rezervisane štete - povećanje (račun rashoda u bilansu uspeha), • a odobrava se račun pasivnih vremenskih razgraničenja u pasivi bilansa stanja: Rezervisane štete. • Nastale a neprijavljene štete se knjiže tako što se za procenjeni iznos zadužuje račun troškova rezervisanja za naknadu nastalih a neprijavljenih šteta, tj. Rezervisane štete – povećanje, • a odobrava se račun pasivnih vremenskih razgraničenja u pasivi bilansa stanja: Rezervisane štete.
• Protokom vremena nove informacije postaju poznate, usled čega procene šteta postaju tačnije. • Ponovna procena rezervi za štete iz godine u godinu odražava se kroz troškove rezervi za štete (Loss adjustment Expensess). • U bilansu uspeha osiguravača u Srbiji to se knjiži kao Povećanje rezervisanih šteta ili kao Smanjenje rezervisanih šteta • (uz odgovarajuću promenu Rezervisanih šteta u pasivnim vremenskim razgraničenjima bilansa stanja).
IZAZOVI NOVIH STANDARDA FINANSIJSKOG IZVEŠTAVANJA SA ASPEKTA REZERVI ZA ŠTETE: • Evropska Komisija zahteva da sve osiguravajuće kompanije iz Evropske unije od 2005. godine primenjuju međunarodne računovodstvene i standarde finansijskog izveštavanja, što se odražava i u domenu rezervisanja za štete. • Međunarodni standard finansijskog izveštavanja IFRS 4 pruža smernice za računovodstvo ugovora o osiguranju. • Generalna namera je bila da se kompanijama dozvoli da koriste postojeće računovodstvene politike, uz izvesne modifikacije.
Ključne promene u računovostvenoj praksi u domenu rezervisanja za štete obuhvataju sledeće: • rezerve za katastrofalne štete (catastrophe provisions) u budućnosti izvan perioda koji je pokriven postojećim ugovorima o osiguranju nisu dozvoljene; • rezerve za pokriće slučajnih fluktuacija šteta (claim equalization provisions) nisu dozvoljene; • zahteva se prepoznavanje i priznavanje budućih šteta, i njihovo uključivanje u analizu budućih novčanih tokova; • pozicije pasive moraju biti prikazane zajedno sa efektima iz reosiguranja, dok se pozicije aktive prikazuju odvojeno od efekata iz reosiguranja.
• Međunarodni odbor za računovodstvene standarde je nametnuo obavezu fer vrednovanja kako imovine, tako i obaveza osiguravajućih kompanija. • Utvrđivanje fer vrednosti obaveza u neživotnom osiguranju podrazumeva diskontovanje očekivanih budućih neto novčanih tokova primenom bezrizične diskontne stope. • LAT (Liability Adequacy Test) proverava da li je obaveza iz osiguranja na određeni dan vrednovanja dovoljna za pokriće očekivanih budućih isplata šteta. • Pri tome se pod obavezom iz osiguranja podrazumevaju rezerve za štete i nezarađene (prenosne) premije, odloženi akvizicioni troškovi (ako ih ima) i nematerijalna ulaganja.
• Pored izbora odgovarajuće diskontne stope, posebno pitanje predstavlja računovodstveni tretman diskontovanih rezervi za štete, koje se javljaju u skladu sa savremenim zahtevima regulatornih organa. • Konačno plaćene štete će biti priznate u finansijskim izveštajima po njihovoj nominalnoj vrednosti, koja je naravno veća od diskontovane vrednosti rezervi. • Računovodstvenim sistemom mora biti rešeno pitanje porasta rezervi usled vremenske vrednosti novca.
KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Rezerve za prenosne premije odnose se na premije koje su naplaćene ali još uvek nisu zarađene od strane osiguravača. • Posmatrano sa računovodstvenog aspekta, uloga nezarađene (prenosne) premije ogleda se u odlaganju prihoda u cilju njihovog priznavanja u onim obračunskim periodima na koje se dati prihodi zaista odnose. • Prenosna premija ima svog odraza i u bilansu stanja i u bilansu uspeha osiguravača.
KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Deo premije koji se prenosi u naredni obračunski period shodno vremenu trajanja ugovora u osiguranju predstavlja obavezu za osiguravača, tj. povećava pasivna vremenska razgraničenja u pasivi bilansa stanja (račun Prenosne premije), • i u istom iznosu se zadužuje račun prihoda od premije osiguranja (tačnije to su Povećanja prenosnih premija osiguranja i saosiguranja) u bilansu uspeha osiguravača. • Na početku narednog obračunskog perioda dolazi do oslobađanja odnosnog iznosa sredstava iz obaveza osiguravača i njihovog prihodovanja u bilansu uspeha (tj. odobrava se račun Smanjenje prenosnih premija osiguranja i saosiguranja).
• Pitanje adekvatnosti podataka? • Kako nam izgledaju knjige šteta? • Da li su dovoljno pregledne i da li omogucuju sortiranje i uparivanje podataka za trougao i za runn off analize? • Koliko je chain lader metoda pouzdana? • Da li se i u kojim situacijama možemo osloniti na LAT ?
ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Tehničke rezerve predstavljaju pojedinačno najveću stavku na strani obaveza u bilansu stanja osiguravajućih kompanija. • Potreba za formiranjem tehničkih rezervi u osiguranju proizilazi iz vremenske nepodudarnosti između naplate premije i isplate naknade osiguranicima. • Njihov značaj se može posmatrati kako sa spekta adekvatnosti kapitala, tako i sa aspekta finansijskog izveštavanja. Tačnost ocene potrebnog nivoa tehničkih rezervi u neživotnom osiguranju je od krucijalnog značaja u svrhe utvrđivanja solventnosti osiguravača i adekvatnosti njegovog kapitala (Solventnost II)
ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Brojne studije osnovnih uzroka propasti osiguravajućih kompanija pokazuju da se potcenjenost tehničkih rezervi po pravilu javlja kao jedan od glavnih faktora nesolventnosti neživotnih osiguravača. • Prepoznajući njihov značaj, koncept „Solventnosti II“ eksplicitno svrstava tehničke rezerve, zajedno sa zahtevima za kapitalom i pravilima investiranja sredstava, u stubove adekvatnosti kapitala osiguravajuće kompanije.
ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Aktuelna metodologija određivanja margine solventnosti u okviru koncepta „Solventnost I“ uopšte ne uzima tehničke rezerve kao kategoriju koja reprezentuje izloženost rizicima osiguravajućih kompanija za neživotna osiguranja. • Solventnost II, sa druge strane, tehničke rezerve koristi kao osnovu za obračunavanje zahtevanog kapitala za pokriće rizika nedovoljnosti rezervi (SCR), čime se uspostavlja direktna međuzavisnost između visine zahtevanog kapitala i tehničkih rezervi osiguravača.
ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Ukoliko tehničke rezerve nisu određene u adekvatnom iznosu, izostaje i adekvatnost kapitala osiguravajuće kompanije i javlja se potreba za preduzimanjem odgovarajućih mera od strane nadzornog organa kako bi se sprečila propast kompanije. • Ukoliko su tehničke rezerve nedovoljne, finansijski položaj kompanije prikazuje se u boljem svetlu nego što zaista jeste, što za sobom povlači pogrešne odluke menadžmenta u domenu poslova osiguranja ali i investiranja sredstava. • Uprkos njenom nesumnjivom značaju, margina solventnosti svakako ne može zameniti adekvatno formiranje i pokriće tehničkih rezervi osiguravajuće kompanije.
DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Treba imati u vidu da tehničke rezerve nisu samo najveća stavka na strani pasive osiguravača, već i stavka sa najvećim varijabilitetom u toku vremena, što predstavlja izvor pritiska na kapital kompanije i njegovu adekvatnost. • U finansijskim izveštajima osiguravača, tehničke rezerve su predstavljene u vidu jedinstvenog broja. • Međutim, stepen u kome one variraju oko date vrednosti, koji faktički determiniše rizik adekvatnosti rezervi, se najčešće ne identifikuje niti kvantifikuje u praksi.
DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Sve češće se upućuju kritike determinističkim pristupima određivanju rezervi za štete, zbog njihove nesposobnosti da pruže realnu sliku neizvesnosti sadržane u rezervama, tj. da obezbede konkretnu informaciju o intervalu poverenja pri kome će utvrđena ocena rezervi biti dovoljna za pokriće šteta. • Stohastički pristupi, sa druge strane, uvažavaju slučajnu prirodu procesa šteta. Sa napretkom tehnologije, koja omogućuje simuliranje i manipulisanje ogromnim skupovima podataka, upotreba stohastičkih pristupa u svetu je zaista u porastu.
RENTNE ŠTETE • Da li se na adekvatan nacin registruju rentne stete i da li je zakonska regulativa na pravi nacin regulisala problematiku rentnih steta? • Da li su rentne stete samo nacin njihove isplate ili i isplatu njihove sadasnje vrednosti jednokratno treba tretirati kao rentnu stetu? • Da li postoje procedure za obracun rentnih steta sa pravnim i aktuarskim osnovama? • Da li podzakonska regulativa moze da resi mnoge nedoumice u vezi rentnih steta? Da li placene rente ulaze u trougao steta kod AO?
ZAKONOM PROPISANA STRUKTURA TEHNIČKIH REZERVI Životna osiguranja Prenosne premije Rezervisane štete Rezerve za učešće u dobiti Matematička rezerva Neživotna osiguranja Prenosne premije Rezervisane štete Rezerve za izravnanje rizika
GARANTNA REZERVA • Garantna rezerva je zakonom uspostavljena kategorija u cilju obezbeđenja garancije trajnog izvršavanja preuzetih obaveza po osnovu osiguranja. • Prema Zakonu o osiguranju, garantnu rezervu čine: – – Osnovni kapital, Rezerve iz dobiti i rezerve utvrđene aktima društva, Neraspoređena dobit iz ranijih godina (do 50%), Deo neraspoređene dobiti tekuće godine (do 50%, ukoliko ne prelazi prosečnu neto dobit u poslenje 3 godine i 25% garantne rezerve) – Revalorizacione rezerve • Garantna rezerva se umanjuje za: otkupljene sopstvene akcije, gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekuće godine
Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih i garantnih rezervi neživotnih osiguranja • Sredstva za pokriće tehničkih i garantnih rezervi društva za osiguranje ulažu se u: – Oblike propisane članom 114. i 118. Zakona u osiguranju, – Druge oblike propisane odlukom Narodne banke Srbije. • Pod drugim oblicima imovine podrazumevaju se potraživanja za nedospele premije neisteklih neživotnih osiguranja, saosiguranja i reosiguranja, do iznosa koji ne prelazi visinu obaveza po prenosnoj premiji (do 31. decembra 2009. godine). – Od 1. januara do 31. decembra 2011. godine do 20% tehničkih rezervi – Od 1. januara do 31. decembra 2012. godine do 10% tehničkih rezervi
Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Ukupna deponovanja i ulaganja Dužničke HOV kojima se trguje na organizovanom tržištu ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD do 20% Akcije listirane na listingu A Beogradske berze do 35% Akcije kojima se trguje na organizovanom tržištu ali nisu na listingu A, ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD do 10% Dužničke HOV kojima se ne trguje na organizovanom tržištu do 5% Depoziti kod banaka sa sedištem u zemlji do 40% Nepokretnosti i druga stvarna prava na nepokretnostima u zemlji do 15%
Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Pojedinačna deponovanja i ulaganja Akcije jednog izdavaoca na listingu A Beogradske berze do 10% Dužničke HOV kojima se trguje na organizovanom tržištu, čiji su emitetni sa sedištem u članicama EU ili OECD, akcije kojima se trguje na organizovanom tržištu u zemlji ali nisu na listingu A, ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD, jednog izdavaoca do 5% Dužničke hartije od vrednosti i akcije jednog izdavaoca kojima se ne trguje na organizovanom tržištu do 1% Depoziti kod jedne banke do 10% Jedna nepokretnost i druga stvarna prava na nepokretnosti u zemlji do 10%
OSIGURANJE OD AUTOODGOVORNOSTI Run-off RBNS na 30. 09. 2011. za RBNS na 31. 12. 2010. za autoodgovornost IZNOS Rezerve RBNS šteta na 31. 12. 2010. 4331991. 81 Plaćene štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 1025378 Likvidirane (pozitivno riješene a neisplaćene) štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 0 Riješene štete (plaćene i likvidirane zajedno) u 2010. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2010 1025378 Rezerve RBNS na 30. 09. 2011. za samo štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. Run-off RBNS sudskih šteta* na 30. 09. 2010. za RBNS sudskih šteta na 31. 12. 2010. za autoodgovornost 2473346. 95 Rezerve RBNS sudskih šteta samo za sudske štete na 31. 12. 2010. 3573723. 6 Plaćene sudske štete u 2011. samo za sudske štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 754903. 85 Rezerve RBNS sudskih šteta na 30. 09. 2011. za samo sudske štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. *RBNS sudskih šteta = rezerva za nastale i prijavljene sudske štete Run-off IBNR na 30. 09. 2011. za IBNR na 31. 12. 2010. za autoodgovornost 2224342. 43 Rezerve IBNR šteta na 31. 12. 2010. 3496376. 21 Plaćene štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 383525. 48 Likvidirane (pozitivno riješene a neisplaćene) štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 0 Riješene štete (plaćene i likvidirane zajedno) štete u 2010. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2010. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2009. 383525. 18 Rezerve RBNS na 30. 09. 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 261626. 24 Rezerve IBNR šteta na 31. 12. 2010. za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2010. Nema podatka
- Revalorizacione rezerve pojam
- Revalorizacione rezerve pojam
- Latentne rezerve
- Tarife u osiguranju
- Broj polise osiguranja gde se nalazi
- Ugovor o osiguranju primjer
- Tarife u osiguranju
- Upravljanje rizicima u osiguranju
- Novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
- Tarife u osiguranju
- Tarife u osiguranju
- Tarife u osiguranju
- Jelena triva
- Ruja jelena
- Jelena basta
- Bijeli jelen listić
- Nacionalna geografska olimpijada
- Jelena basta
- Jelena vojinovic reumatolog
- Jelena triva
- Jelena vranjesevic
- The small boat drifted helplessly
- Jelena spasic cern
- Jelena budak
- Jelena poljasevic biografija
- Kristina bačkonja
- Jelena rasovic
- Jelena zenko
- Ofcom data scientist
- Jelena kallonen
- Jelena bobkina
- Jelena bobkina
- Jelena banjac
- Jelena rozga ante rozga
- Jelena mitic viser