REZERVE U OSIGURANJU PRAKTINI ASPEKTI Dr JELENA KOOVI

  • Slides: 34
Download presentation
REZERVE U OSIGURANJU – PRAKTIČNI ASPEKTI Dr JELENA KOČOVIĆ

REZERVE U OSIGURANJU – PRAKTIČNI ASPEKTI Dr JELENA KOČOVIĆ

Najvažnija pitanja za svaku osiguravajuću kompaniju: • Pitanje dovoljnosti tehničkih rezervi? • Može li

Najvažnija pitanja za svaku osiguravajuću kompaniju: • Pitanje dovoljnosti tehničkih rezervi? • Može li se pouzdano ustanoviti dovoljnost ili potcenjenost rezervacija za štete? • Posebno, može li se ustanoviti potcenjenost IBNR rezervacija?

 • Koji su uslovi neophodni za to? • Postoje li pouzdane metode? •

• Koji su uslovi neophodni za to? • Postoje li pouzdane metode? • Kako da se ponaša aktuar u situaciji kada različite metode daju potpuno različite rezultate? • Ili kada isti metod za različite vremenske horizonte daje drastično različite rezultate?

 • Moze li se iskustvom steći osećaj za prave, adekvatne iznose rezervacija? •

• Moze li se iskustvom steći osećaj za prave, adekvatne iznose rezervacija? • Moze li kombinacija različitih metoda uz prilagodjavanje podataka ( isključenje ekstremnih vrednosti) dati dobre rezultate? • Da li su visoke rezervacije šteta apriori dokaz solventnosti i finansijske stabilnosti osiguravača?

 • Kalkulacija tehničkih rezervi, a naročito rezervi za štete u neživotnom osiguranju, je

• Kalkulacija tehničkih rezervi, a naročito rezervi za štete u neživotnom osiguranju, je subjektivne prirode. • Svaki metod određivanja rezervi za štete u neživotnom osiguranju zahteva veštinu i ekspertizu u primeni. • Pouzdanost utvrđenog iznosa rezervi za štete značajno zavisi i od polaznih pretpostavki pri izboru metoda za njihovo utvrđivanje. • Kad god je moguće, trebalo bi primeniti više metoda za utvrđivanje rezervi za štete, i zatim iznos rezervi iskazati prema onom metodu koji se u konkretnim okolnostima može smatrati najprikladnijim.

Problemi obračuna rezervi za štete su: • Nepodudaranje trenutka nastanka štete i trenutka isplate

Problemi obračuna rezervi za štete su: • Nepodudaranje trenutka nastanka štete i trenutka isplate naknade, • vremenska kašnjenja u prijavljivanju i rešavanju šteta, • promene u načinu određivanja rezervi za prijavljene štete, • teškoće u pronalaženju podataka (kada nije dostupan istorijski razvoj šteta u kompaniji za datu vrstu osiguranja), .

Problemi obračuna rezervi za štete su: • inflacija, • fluktuacije deviznog kursa, • sudske

Problemi obračuna rezervi za štete su: • inflacija, • fluktuacije deviznog kursa, • sudske odluke koje mogu uticati na konačan iznos obaveza osiguravača, latentne štete (npr. povezane sa posledicama zagađenja), • katastrofalne ili neuobičajene štete, problem tretmana naknade iz reosiguranja, • problem tretmana troškova isplate šteta, diskontovanje i izbor odgovarajuće diskontne stope.

 • Statistički i aktuarski metodi koji se koriste u svrhe utvrđivanja rezervi za

• Statistički i aktuarski metodi koji se koriste u svrhe utvrđivanja rezervi za štete su onoliko dobri koliko su dobri podaci na kojima njihova primena počiva. • Stoga je veoma važno da se odgovarajući podaci obezbeđuju na konzistentnoj osnovi, uz njihovu detaljnu proveru i kontrolu. • Podaci gotovo uvek sadrže slučajne varijacije, i često su pod uticajem krupnih, katastrofalnih šteta, ili pod uticajem greški u obračunu. • Podaci iz prošlosti ne moraju nužno biti u skladu sa budućim razvojem događaja.

 • Tačnost određivanja rezervi za štete iziskuje grupisanje šteta prema sličnim karakteristikama, pošto

• Tačnost određivanja rezervi za štete iziskuje grupisanje šteta prema sličnim karakteristikama, pošto su obrasci nastajanja i razvoja šteta unutar jedne grupe međusobno slični. • Sa formiranjem grupa šteta ne treba preterivati, jer veliki broj grupa znači mali broj podataka u njima, i povećanje uticaja slučajnih varijacija na nivo rezervi za štete.

 • Krupne štete, katastrofalne štete, latentne štete treba da budu izdvojene u zasebnim

• Krupne štete, katastrofalne štete, latentne štete treba da budu izdvojene u zasebnim grupama. • Tretman reosiguranja je poseban problem pripremi podataka za primenu odgovarajuće metode. • Korišćenje podataka neto od reosiguranja može da prikrije neizvesnost koja je svojstvena rezervama.

TRETMAN ŠTETA U BILANSIMA • Ključne računovodstvene transakcije povezane sa štetama su plaćanje šteta

TRETMAN ŠTETA U BILANSIMA • Ključne računovodstvene transakcije povezane sa štetama su plaćanje šteta i smanjenje ili povećanje rezervi za štete. Oba tipa transakcija odražavaju se na rezultat poslovanja preko nastalih osiguranih (merodavnih) šteta: • nastale osigurane štete = plaćene štete + (rezerve za štete na kraju godine – rezerve za štete na početku godine) • Likvidirane štete se knjiže tako što se za utvrđeni iznos naknade štete zadužuje račun Likvidirane štete (kao račun rashoda u bilansu uspeha-obračunate bruto odštete naknade iz osiguranja) a odobrava se račun Obaveza po osnovu šteta i ugovorenih iznosa – obaveze za štete

 • Isplata naknade štete podrazumeva zaduženje računa Obaveze po osnovu naknade štete i

• Isplata naknade štete podrazumeva zaduženje računa Obaveze po osnovu naknade štete i odobravanje odgovarajućeg računa u aktivi bilansa stanja, tj. Tekućeg računa osiguravača. (potrazuje) • Dve ključne stavke na strani obaveza osiguravajućih kompanija su rezerve za štete i nezarađene (prenosne) premije. • Rezerve za štete obuhvataju: rezerve za prijavljene ali neizmirene štete i rezerve za nastale neprijavljene štete sa uračunatim troškovima obrade šteta.

 • Prijavljene a nelikvidirane štete se knjiže tako što se zadužuje račun Rezervisane

• Prijavljene a nelikvidirane štete se knjiže tako što se zadužuje račun Rezervisane štete - povećanje (račun rashoda u bilansu uspeha), • a odobrava se račun pasivnih vremenskih razgraničenja u pasivi bilansa stanja: Rezervisane štete. • Nastale a neprijavljene štete se knjiže tako što se za procenjeni iznos zadužuje račun troškova rezervisanja za naknadu nastalih a neprijavljenih šteta, tj. Rezervisane štete – povećanje, • a odobrava se račun pasivnih vremenskih razgraničenja u pasivi bilansa stanja: Rezervisane štete.

 • Protokom vremena nove informacije postaju poznate, usled čega procene šteta postaju tačnije.

• Protokom vremena nove informacije postaju poznate, usled čega procene šteta postaju tačnije. • Ponovna procena rezervi za štete iz godine u godinu odražava se kroz troškove rezervi za štete (Loss adjustment Expensess). • U bilansu uspeha osiguravača u Srbiji to se knjiži kao Povećanje rezervisanih šteta ili kao Smanjenje rezervisanih šteta • (uz odgovarajuću promenu Rezervisanih šteta u pasivnim vremenskim razgraničenjima bilansa stanja).

IZAZOVI NOVIH STANDARDA FINANSIJSKOG IZVEŠTAVANJA SA ASPEKTA REZERVI ZA ŠTETE: • Evropska Komisija zahteva

IZAZOVI NOVIH STANDARDA FINANSIJSKOG IZVEŠTAVANJA SA ASPEKTA REZERVI ZA ŠTETE: • Evropska Komisija zahteva da sve osiguravajuće kompanije iz Evropske unije od 2005. godine primenjuju međunarodne računovodstvene i standarde finansijskog izveštavanja, što se odražava i u domenu rezervisanja za štete. • Međunarodni standard finansijskog izveštavanja IFRS 4 pruža smernice za računovodstvo ugovora o osiguranju. • Generalna namera je bila da se kompanijama dozvoli da koriste postojeće računovodstvene politike, uz izvesne modifikacije.

Ključne promene u računovostvenoj praksi u domenu rezervisanja za štete obuhvataju sledeće: • rezerve

Ključne promene u računovostvenoj praksi u domenu rezervisanja za štete obuhvataju sledeće: • rezerve za katastrofalne štete (catastrophe provisions) u budućnosti izvan perioda koji je pokriven postojećim ugovorima o osiguranju nisu dozvoljene; • rezerve za pokriće slučajnih fluktuacija šteta (claim equalization provisions) nisu dozvoljene; • zahteva se prepoznavanje i priznavanje budućih šteta, i njihovo uključivanje u analizu budućih novčanih tokova; • pozicije pasive moraju biti prikazane zajedno sa efektima iz reosiguranja, dok se pozicije aktive prikazuju odvojeno od efekata iz reosiguranja.

 • Međunarodni odbor za računovodstvene standarde je nametnuo obavezu fer vrednovanja kako imovine,

• Međunarodni odbor za računovodstvene standarde je nametnuo obavezu fer vrednovanja kako imovine, tako i obaveza osiguravajućih kompanija. • Utvrđivanje fer vrednosti obaveza u neživotnom osiguranju podrazumeva diskontovanje očekivanih budućih neto novčanih tokova primenom bezrizične diskontne stope. • LAT (Liability Adequacy Test) proverava da li je obaveza iz osiguranja na određeni dan vrednovanja dovoljna za pokriće očekivanih budućih isplata šteta. • Pri tome se pod obavezom iz osiguranja podrazumevaju rezerve za štete i nezarađene (prenosne) premije, odloženi akvizicioni troškovi (ako ih ima) i nematerijalna ulaganja.

 • Pored izbora odgovarajuće diskontne stope, posebno pitanje predstavlja računovodstveni tretman diskontovanih rezervi

• Pored izbora odgovarajuće diskontne stope, posebno pitanje predstavlja računovodstveni tretman diskontovanih rezervi za štete, koje se javljaju u skladu sa savremenim zahtevima regulatornih organa. • Konačno plaćene štete će biti priznate u finansijskim izveštajima po njihovoj nominalnoj vrednosti, koja je naravno veća od diskontovane vrednosti rezervi. • Računovodstvenim sistemom mora biti rešeno pitanje porasta rezervi usled vremenske vrednosti novca.

KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Rezerve za prenosne premije odnose se na premije

KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Rezerve za prenosne premije odnose se na premije koje su naplaćene ali još uvek nisu zarađene od strane osiguravača. • Posmatrano sa računovodstvenog aspekta, uloga nezarađene (prenosne) premije ogleda se u odlaganju prihoda u cilju njihovog priznavanja u onim obračunskim periodima na koje se dati prihodi zaista odnose. • Prenosna premija ima svog odraza i u bilansu stanja i u bilansu uspeha osiguravača.

KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Deo premije koji se prenosi u naredni obračunski

KNJIŽENJE REZERVI ZA PRENOSNE PREMIJE • Deo premije koji se prenosi u naredni obračunski period shodno vremenu trajanja ugovora u osiguranju predstavlja obavezu za osiguravača, tj. povećava pasivna vremenska razgraničenja u pasivi bilansa stanja (račun Prenosne premije), • i u istom iznosu se zadužuje račun prihoda od premije osiguranja (tačnije to su Povećanja prenosnih premija osiguranja i saosiguranja) u bilansu uspeha osiguravača. • Na početku narednog obračunskog perioda dolazi do oslobađanja odnosnog iznosa sredstava iz obaveza osiguravača i njihovog prihodovanja u bilansu uspeha (tj. odobrava se račun Smanjenje prenosnih premija osiguranja i saosiguranja).

 • Pitanje adekvatnosti podataka? • Kako nam izgledaju knjige šteta? • Da li

• Pitanje adekvatnosti podataka? • Kako nam izgledaju knjige šteta? • Da li su dovoljno pregledne i da li omogucuju sortiranje i uparivanje podataka za trougao i za runn off analize? • Koliko je chain lader metoda pouzdana? • Da li se i u kojim situacijama možemo osloniti na LAT ?

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Tehničke rezerve predstavljaju pojedinačno najveću stavku

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Tehničke rezerve predstavljaju pojedinačno najveću stavku na strani obaveza u bilansu stanja osiguravajućih kompanija. • Potreba za formiranjem tehničkih rezervi u osiguranju proizilazi iz vremenske nepodudarnosti između naplate premije i isplate naknade osiguranicima. • Njihov značaj se može posmatrati kako sa spekta adekvatnosti kapitala, tako i sa aspekta finansijskog izveštavanja. Tačnost ocene potrebnog nivoa tehničkih rezervi u neživotnom osiguranju je od krucijalnog značaja u svrhe utvrđivanja solventnosti osiguravača i adekvatnosti njegovog kapitala (Solventnost II)

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Brojne studije osnovnih uzroka propasti osiguravajućih

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Brojne studije osnovnih uzroka propasti osiguravajućih kompanija pokazuju da se potcenjenost tehničkih rezervi po pravilu javlja kao jedan od glavnih faktora nesolventnosti neživotnih osiguravača. • Prepoznajući njihov značaj, koncept „Solventnosti II“ eksplicitno svrstava tehničke rezerve, zajedno sa zahtevima za kapitalom i pravilima investiranja sredstava, u stubove adekvatnosti kapitala osiguravajuće kompanije.

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Aktuelna metodologija određivanja margine solventnosti u

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Aktuelna metodologija određivanja margine solventnosti u okviru koncepta „Solventnost I“ uopšte ne uzima tehničke rezerve kao kategoriju koja reprezentuje izloženost rizicima osiguravajućih kompanija za neživotna osiguranja. • Solventnost II, sa druge strane, tehničke rezerve koristi kao osnovu za obračunavanje zahtevanog kapitala za pokriće rizika nedovoljnosti rezervi (SCR), čime se uspostavlja direktna međuzavisnost između visine zahtevanog kapitala i tehničkih rezervi osiguravača.

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Ukoliko tehničke rezerve nisu određene u

ZNAČAJ TEHNIČKIH REZERVI SA ASPEKTA ADEKVATNOSTI KAPITALA • Ukoliko tehničke rezerve nisu određene u adekvatnom iznosu, izostaje i adekvatnost kapitala osiguravajuće kompanije i javlja se potreba za preduzimanjem odgovarajućih mera od strane nadzornog organa kako bi se sprečila propast kompanije. • Ukoliko su tehničke rezerve nedovoljne, finansijski položaj kompanije prikazuje se u boljem svetlu nego što zaista jeste, što za sobom povlači pogrešne odluke menadžmenta u domenu poslova osiguranja ali i investiranja sredstava. • Uprkos njenom nesumnjivom značaju, margina solventnosti svakako ne može zameniti adekvatno formiranje i pokriće tehničkih rezervi osiguravajuće kompanije.

DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Treba imati u vidu da tehničke rezerve

DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Treba imati u vidu da tehničke rezerve nisu samo najveća stavka na strani pasive osiguravača, već i stavka sa najvećim varijabilitetom u toku vremena, što predstavlja izvor pritiska na kapital kompanije i njegovu adekvatnost. • U finansijskim izveštajima osiguravača, tehničke rezerve su predstavljene u vidu jedinstvenog broja. • Međutim, stepen u kome one variraju oko date vrednosti, koji faktički determiniše rizik adekvatnosti rezervi, se najčešće ne identifikuje niti kvantifikuje u praksi.

DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Sve češće se upućuju kritike determinističkim pristupima

DETERMINISTIČKI NASUPROT STOHASTIČKIM PRISTUPIMA ODREĐIVANJA REZERVI: • Sve češće se upućuju kritike determinističkim pristupima određivanju rezervi za štete, zbog njihove nesposobnosti da pruže realnu sliku neizvesnosti sadržane u rezervama, tj. da obezbede konkretnu informaciju o intervalu poverenja pri kome će utvrđena ocena rezervi biti dovoljna za pokriće šteta. • Stohastički pristupi, sa druge strane, uvažavaju slučajnu prirodu procesa šteta. Sa napretkom tehnologije, koja omogućuje simuliranje i manipulisanje ogromnim skupovima podataka, upotreba stohastičkih pristupa u svetu je zaista u porastu.

RENTNE ŠTETE • Da li se na adekvatan nacin registruju rentne stete i da

RENTNE ŠTETE • Da li se na adekvatan nacin registruju rentne stete i da li je zakonska regulativa na pravi nacin regulisala problematiku rentnih steta? • Da li su rentne stete samo nacin njihove isplate ili i isplatu njihove sadasnje vrednosti jednokratno treba tretirati kao rentnu stetu? • Da li postoje procedure za obracun rentnih steta sa pravnim i aktuarskim osnovama? • Da li podzakonska regulativa moze da resi mnoge nedoumice u vezi rentnih steta? Da li placene rente ulaze u trougao steta kod AO?

ZAKONOM PROPISANA STRUKTURA TEHNIČKIH REZERVI Životna osiguranja Prenosne premije Rezervisane štete Rezerve za učešće

ZAKONOM PROPISANA STRUKTURA TEHNIČKIH REZERVI Životna osiguranja Prenosne premije Rezervisane štete Rezerve za učešće u dobiti Matematička rezerva Neživotna osiguranja Prenosne premije Rezervisane štete Rezerve za izravnanje rizika

GARANTNA REZERVA • Garantna rezerva je zakonom uspostavljena kategorija u cilju obezbeđenja garancije trajnog

GARANTNA REZERVA • Garantna rezerva je zakonom uspostavljena kategorija u cilju obezbeđenja garancije trajnog izvršavanja preuzetih obaveza po osnovu osiguranja. • Prema Zakonu o osiguranju, garantnu rezervu čine: – – Osnovni kapital, Rezerve iz dobiti i rezerve utvrđene aktima društva, Neraspoređena dobit iz ranijih godina (do 50%), Deo neraspoređene dobiti tekuće godine (do 50%, ukoliko ne prelazi prosečnu neto dobit u poslenje 3 godine i 25% garantne rezerve) – Revalorizacione rezerve • Garantna rezerva se umanjuje za: otkupljene sopstvene akcije, gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekuće godine

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih i garantnih rezervi neživotnih osiguranja • Sredstva za pokriće

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih i garantnih rezervi neživotnih osiguranja • Sredstva za pokriće tehničkih i garantnih rezervi društva za osiguranje ulažu se u: – Oblike propisane članom 114. i 118. Zakona u osiguranju, – Druge oblike propisane odlukom Narodne banke Srbije. • Pod drugim oblicima imovine podrazumevaju se potraživanja za nedospele premije neisteklih neživotnih osiguranja, saosiguranja i reosiguranja, do iznosa koji ne prelazi visinu obaveza po prenosnoj premiji (do 31. decembra 2009. godine). – Od 1. januara do 31. decembra 2011. godine do 20% tehničkih rezervi – Od 1. januara do 31. decembra 2012. godine do 10% tehničkih rezervi

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Ukupna deponovanja i ulaganja Dužničke HOV

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Ukupna deponovanja i ulaganja Dužničke HOV kojima se trguje na organizovanom tržištu ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD do 20% Akcije listirane na listingu A Beogradske berze do 35% Akcije kojima se trguje na organizovanom tržištu ali nisu na listingu A, ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD do 10% Dužničke HOV kojima se ne trguje na organizovanom tržištu do 5% Depoziti kod banaka sa sedištem u zemlji do 40% Nepokretnosti i druga stvarna prava na nepokretnostima u zemlji do 15%

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Pojedinačna deponovanja i ulaganja Akcije jednog

Ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi neživotnih osiguranja Pojedinačna deponovanja i ulaganja Akcije jednog izdavaoca na listingu A Beogradske berze do 10% Dužničke HOV kojima se trguje na organizovanom tržištu, čiji su emitetni sa sedištem u članicama EU ili OECD, akcije kojima se trguje na organizovanom tržištu u zemlji ali nisu na listingu A, ili čiji emitentni imaju sedište u državama članicama EU, odnosno OECD, jednog izdavaoca do 5% Dužničke hartije od vrednosti i akcije jednog izdavaoca kojima se ne trguje na organizovanom tržištu do 1% Depoziti kod jedne banke do 10% Jedna nepokretnost i druga stvarna prava na nepokretnosti u zemlji do 10%

OSIGURANJE OD AUTOODGOVORNOSTI Run-off RBNS na 30. 09. 2011. za RBNS na 31. 12.

OSIGURANJE OD AUTOODGOVORNOSTI Run-off RBNS na 30. 09. 2011. za RBNS na 31. 12. 2010. za autoodgovornost IZNOS Rezerve RBNS šteta na 31. 12. 2010. 4331991. 81 Plaćene štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 1025378 Likvidirane (pozitivno riješene a neisplaćene) štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 0 Riješene štete (plaćene i likvidirane zajedno) u 2010. samo za štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2010 1025378 Rezerve RBNS na 30. 09. 2011. za samo štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. Run-off RBNS sudskih šteta* na 30. 09. 2010. za RBNS sudskih šteta na 31. 12. 2010. za autoodgovornost 2473346. 95 Rezerve RBNS sudskih šteta samo za sudske štete na 31. 12. 2010. 3573723. 6 Plaćene sudske štete u 2011. samo za sudske štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. 754903. 85 Rezerve RBNS sudskih šteta na 30. 09. 2011. za samo sudske štete koje su se dogodile i prijavljene su prije 1. 1. 2011. *RBNS sudskih šteta = rezerva za nastale i prijavljene sudske štete Run-off IBNR na 30. 09. 2011. za IBNR na 31. 12. 2010. za autoodgovornost 2224342. 43 Rezerve IBNR šteta na 31. 12. 2010. 3496376. 21 Plaćene štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 383525. 48 Likvidirane (pozitivno riješene a neisplaćene) štete u 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 0 Riješene štete (plaćene i likvidirane zajedno) štete u 2010. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2010. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2009. 383525. 18 Rezerve RBNS na 30. 09. 2011. samo za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2011. , a koje su prijavljene nakon 31. 12. 2010. 261626. 24 Rezerve IBNR šteta na 31. 12. 2010. za štete koje su se dogodile prije 1. 1. 2010. Nema podatka