Restorativna pravda i medijacija izmeu rtve i poinitelja

Restorativna pravda i medijacija između žrtve i počinitelja kaznenog djela u RH Doc. dr. sc. Anja Mirosavljević

Ako ste bili žrtva kaznenog djela ili znate nekoga tko je bio u toj poziciji, razmislite što biste očekivali, što biste htjeli da se dogodi dalje? Razmislite o situaciji kada ste bili žrtva ili je netko nepravedno prema vama postupio? Kako ste se osjećali? Koje su bile vaše potrebe? Kada se dogodi kazneno djelo, što treba učiniti da se zadovolji pravda? Što zadovoljenje pravde znači žrtvama, zajednici i obitelji žrtava?

3 različite perspektive konceptualnog okvira reakcije društva na kriminalitet mladih: Kažnjavajući pristup Rehabilitacijski pristup Rekonstruktivni (restorativni/obnavljajući) pristup

Kriterij Kažnjavajući pristup Rehabilitacijski pristup Restorativni pristup U fokusu je Kazneno djelo Počinitelj Oštećenik/žrtva KD i zajednica Ciljevi / metode Sigurnost društva kroz zastraživanje, odmazdu, izolaciju Rehabilitacija počinitelja i smanjenje recidivizma Vraćanje u prijašnje stanje oštećenika i zajednice Uloga države Velika Osrednja Ograničena Osnovne procedure Nadzor i izdvajanje počinitelja Tretman počinitelja Osobne interakcije uključenih Tko je uključen Počinitelj i stručnjaci iz sustava za maloljetničku delinkvenciju Počinitelj, stručnjaci i službe i udruge iz zajednice Oštećenik, počinitelj, predstavnici zajednice te stručnjaci

Restorativna pravda- definicije U odnosu na tradicionalno kazneno-pravni sustav (paradigma, revolucionarna promjena u mlt. suđenju, socijalni pokret, new moral lense. . . ) Proces SUDIONICI- FOKUS NA ŽRTVI KAZNENOG DJELA; Središnja osoba u postupku/Važno je čuti upravo nju (osjećaje, interese) Ishod

Ključne pretpostavke: - - - Kazneno djelo povrjeđuje ljude i odnose (žrtvu, počinitelja i zajednicu), a ne zakon i državu Sve tri strane povrijeđene djelom, moraju biti uključene u odgovor na počinjeno kazneno djelo/aktivnost sudionika u pronalaženju rješenja prihvatljivog za obje strane Popravljanje / nadoknada i materijalnih i nematerijalnih posljedica kaznenog djela Počinitelj preuzima odgovornost za svoje ponašanje i djeluje u smjeru popravljanja i nadokande štete proizašle iz kaznenog djela Dobrovoljnost sudionika

ISN- proces postizanja dogovora između oštećenika i osumnjičenika s ciljem nadoknade štete nastale KD uz posredovanje nepristrane osobe Izvansudska nagodba za mlade u sukobu sa zakonom temeljena je na principima restorativne pravde i njenim očekivanim ishodima Brojni modaliteti izvršenja u svijetu Restorativna pravda globalni fenomen u kazneno-pravnim sustavima (alternativni društveni odgovor na kriminalitet) 7

Što je izvansudska nagodba? Osnovna zamisao – konflikt se “vraća” osobama koje su u njega uključene i uz pomoć posrednika rješava na način popravka ili nadoknade štete počinjene kaznenim djelom Cilj – uspješan dogovor, prihvatljiv za obje strane što predstavlja dobar temelj za miroljubiv zajednički život u budućnosti i prevenciju recidivizma

Promjena uloga i pozicija sudionika Oštećenik: iz pozicije svjedoka / promatrača u aktivnog sudionika Počinitelj: iz pozicije pasivnog izbjegavanja u položaj aktivnog preuzimanja odgovornosti Zajednica: iz pasivne u poziciju aktivnog podržavanja oštećenika i utjecaja na ponašanje maloljetnika Stručnjak: od izravnog utjecaja na maloljetnika u položaj facilitiranja procesa u zajednici koji omogućavaju utjecaj na maloljetnikovo ponašanje

Prednosti izvansudske nagodbe Prednosti Za oštećenika / žrtvu Za osumnjičenika / počinitelja Za društvo / zajednicu

Prednosti za oštećenika: Nije u ulozi svjedoka, već osobe koja je oštećena kaznenim djelom; Slobodno govori o posljedicama kaznenog djela na njegov život, o strahovima, teškim emocionalnim stanjima, te o materijalnim / financijskim gubicima; Nudi se relativno brzi postupak popravka / nadoknade štete (materijalnih i nematerijalnih posljedica kaznenog djela); Mogućnost dobivanja niza informacija o načinima rješavanja drugih problema koji su se javili u svezi s kaznenim djelom

Prednosti za osumnjičenika: Preuzimanje odgovornosti za počinjeno kazneno djelo i za vlastito ponašanje u budućnosti (razvoj karaktera); Direktno od oštećenika sluša / čuje o posljedicama svog ponašanja na druge ljude; Uči tražiti prihvatljive načine popravka / nadoknade štete (razvoj kompetencija / vještina); Odustajanje države od kaznenog postupka bez formalnog sankcioniranja osumnjičenika i bez upisivanja u kazneni registar.

Prednosti za zajednicu: Učinkovita prevencija kriminaliteta; Izbjegavanje skupih i dugotrajnih sudskih postupaka; Razvijanje socijalnog mira i miroljubivog zajedničkog života u budućnosti

No, rekonstruktivni pristup nije rješenje za sve, odnosno, za sva kaznena djela i za sve slučajeve. Rekonstruktivni pristup može biti alternativa kažnjavajućem i rehabiliatcijskom, ali alternativa koja ih ne isključuje, već predstavlja dio odgovora društva na kriminalitet mladih.

Ima li ovaj koncept pravde veze s vašim iskustvima, uvjerenjima, vjerovanjima, vrijednostima…?

TEORIJSKA POLAZIŠTA MEDIJACIJE IZMEĐU ŽRTVE I POČINITELJA KAZNENOG DJELA

Teorija reintegrativnog posramljivanja Značajni drugi osuđuju ponašanje (ne osobu)- poštivanje i prihvaćanje počinitelja kao osobe Počinitelj prihvaća vlastito ponašanje kao nedopustivo Osjećaj srama prilikom suočavanja sa štetnim posljedicama ponašanja (o tome čuje od roditelja, žrtve…) Pozitivno djelovanje posramljivanja u krugu mikrozajednice (najviše stalo)

Teorija socijalnog i moralnog razvoja Učenje iz vlastitih i grešaka drugih- važno za socijalni i moralni razvoj pojedinca Susret počinitelja i žrtve omogućuje iznošenje činjenica, ALI se govori i o moralnosti djela, uzrocima, posljedicama, zašto je ponašanje loše Na primjeru uči kako ponašanja utječe na druge i koje su posljedice Ojačanje uvida i svijesti o vlastitom ponašanju, pokreće empatiju, razvijanje moralnog rasuđivanja i ponašanja Moralno formativno iskustvo

Teorija sprečavanja moralnog povlačenja Prihvaćanje odgovornosti od strane počinitelja Počinitelj svjesniji ponašanja i posljedica Počinitelj žrtvu vidi kao stvarnu osobu Bandura- tehnike neutralizacije: racionalizacija; umanjivanje djela, negativnih posljedica, odgovornosti, okrivljavanje žrtve Cilj je smanjiti te mehanizme

Teorija proceduralne pravde Sudionici proces doživjeli pravednim Sudionici dogovor/sporazum doživjeli pravednim Adekvatno informirani Proces jasno strukturiran Tretirani s poštovanjem Komunikacija i atmosfera uvažavajuća i korektna Posrednik neutralan Sudionici pregovaraju oko sporazuma

Izvansudska nagodba u RH Riječ je o prvom i jedinom takvom pristupu u području kaznenog prava u Republici Hrvatskoj (za maloljetne i mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela) Model je razvijen prema: • ATA - Aussergerichtlicher Tatausgleich (Austrija) • TOA – Toeter – Opfer Ausgleich (Njemačka)

Projekt implementacije ISN u RH Ministarstvo Državno zdravstva i socijalne skrbi RH odvjetništvo RH Edukacijsko-rehabilitacijski Zagrebu ATA fakultet Sveučilišta u (Aussergerichtlicher Tatausgleich), Graz

Projekt ISN u RH Početak edukacije 2000. g. Jesen 2001. g. početak rada Stručnih službi za ISN u Zagrebu, Osijeku i Splitu + supervizija 2003. g. završetak formalnog dijela edukacije, podjela certifikata, promocija knjige (edukacije i supervizije se nastavljaju) Jesen 2011. – deseta obljetnica rada Stručnih službi za izvansudsku nagodbu 2013. g. nastavak edukacije, supervizije i evaluacije te širenje modela na RH

Shema tijeka procesa ISN Delikt Policijska prijava DO Obustava ISN Sud Dodjela slučaja posredniku Poziv i 1. razgovor s osumnjičenikom Poziv i 1. razgovor s oštećenikom Zajednički razgovor / sporazum Praćenje izvršenja Uspješna provedba Neuspješna provedba Pozitivno izvješće na DO Negativno izvješće na DO Obustava kaznenog postupka Nastavak kaznenog postupka

PERSPEKTIVA OŠTEĆENIKA I MLADIH KOJI SU POČINILI KAZNENO DJELO O IZVANSUDSKOJ NAGODBI (Mirosavljević, 2015)

Doživljaj ISN kroz brojne dobitke za žrtvu, pozitivna atmosfera, pozitivan doživljaj posrednika kao „čuvara” procesa, pozitivan doživljaj počinitelja i proces koji dovodi do olakšanja Pozitivan Doživljaj i iskustvo žrtava

Sudjelovanje pod pritiskom, počinitelj umanjuje odgovornost, negativan doživljaj posrednika, negativan doživljaj atmosfere, nelagoda/ljutnja tijekom zajedničkog susreta, loš osjećaj po okončanju. . . Negativan Doživljaj i iskustvo žrtava

Doživljaj ISN kroz brojne dobitke za počinitelja, pozitivna atmosfera, pozitivan doživljaj posrednika i žrtve, proces dovodi do promjene emocija Pozitivan Doživljaj i iskustvo počinitelja

Umanjivanje odgovornosti, negativan doživljaj mjere, negativan doživljaj žrtve, posrednik ne poštuje načela ISN, neugodna atmosfera, neiskrena isprika, nelagoda po okončanju. . . Pozitivan (Negativan) Doživljaj i iskustvo počinitelja

Značenje koje žrtve pripisuju iskustvu sudjelovanja u ISN 30

Pozitivni doživljaj ISN kroz dobitke za žrtvu Proces dovodi do osjećaja olakšanja kod žrtve Zadovoljstvo procesom i ishodima izvansudske nagodbe Doživljaj pozitivne atmosfere Pozitivan doživljaj počinitelja Pozitivni doživljaj posrednika kao „čuvara“ procesa

Ambivalentni doživljaj motivacije počinitelja za sudjelovanje Preporuke: Primjerenost mjere Izvansudska nagodba je dovoljna za žrtve, ali ne i za počinitelje ISN nedostatna za promjenu ponašanja počinitelja Doživljaj dobitaka od ISN za počinitelje

Značenje koje počinitelji pripisuju iskustvu sudjelovanja u ISN 33

Pozitivan doživljaj posrednika koji olakšava proces: pozitivan pristup prema počinitelju, osnažuje participaciju sudionika i ne poštuje načela ISN Žrtva nemotiviran a za sudski proces ISN je orijentirana na počinitelje Doživljaj dobitaka za žrtvu Žrtva usmjerena na pomoć počinitelju ISN povoljnija za počinitelje nego za žrtve

Doživljaj interpersonal ne restoracije Proces dovodi do promjene emocija počinitelja Preuzimanje odgovornosti za kazneno djelo Izbjegavanje sudskog procesa kao motivacija počinitelja ISN je povoljnija za počinitelja nego žrtvu: „ISN i nije neka kazna“ i najbolja mjera ISN je bolja nego sud za počinitelje Doživljaj ISN kroz dobitke za počinitelje Pozitivan doživljaj posrednika koji olakšava proces Preporuke: primjerenost za mlade počinitelje i lake delikte Ugodna i prijateljska atmosfera

ZNANSTVENE I STRUČNE IMPLIKACIJE 36

37

Stručne implikacije Nepoštivanje načela i standarda Nerestorativni proces i ishodi Revitkimizacija žrtve Sudjelovanje po d pritiskom Nepreuzimanje odgovornosti ISN bez utjecaja na ponašanje Nezadovoljstvo sudjelovanjem Negativni doživljaj ISN 38

Poštivanje načela i standarda Restorativni proces i ishodi Dobitci za žrtvu Dobrovoljnost sudjelovanja Preuzimanje odgovornosti Pozitivna amtosfera Pozitivan posrednk. . 39

Zaključno Riječ je o učinkovitom modelu čiji se elementi (načela, proces…) mogu primjenjivati i u različitim sredinama Zašto? 1. Neadekvatno ponašanje- (emocionalna, mentalna, psihička, materijalna…) šteta učinjena pojedincu/grupi 2. Fokus na rješavanju problema kroz izražavanje emocija i potreba 3. Dijalog, suradnja i pregovaranje sa svima na koje se konflikt odnosi 4. Nadoknada štete, preuzimanje odgovornosti za ponašanje i mogućnost izbora ponašanja u fokusu 5. Pažnja na odnosima i postizanju ishoda/sporazuma prihvatljivog objema stranama 6. Konflikt/nedozvoljeno ponašanje je prilika za učenje 7. Osnaživanje sudionika 40

HVALA NA PAŽNJI! 41