Respiratorni sistem Respiratorni sistem voda kao respiratorni medijum

  • Slides: 18
Download presentation
Respiratorni sistem

Respiratorni sistem

Respiratorni sistem voda kao respiratorni medijum (voda, vazduh) O 2 CO 2 respiratorna površina

Respiratorni sistem voda kao respiratorni medijum (voda, vazduh) O 2 CO 2 respiratorna površina O 2 CO 2 transportni medijum (krv) vazduh kao respiratorni medijum

Respiratorni sistem • razmena gasova – kiseonika i ugljen-dioksida • spoljašnje disanje – udisanje

Respiratorni sistem • razmena gasova – kiseonika i ugljen-dioksida • spoljašnje disanje – udisanje i izdisanje • unutrašnje disanje – u tkivima (proces difuzije) • udisaj - inspirium • izdisaj - expirium • prestanak disanja - apnea

Respiratorni organi kičmenjaka Osnovni organi: • unutrašnje škrge • pluća Dodatni respiratorni organi: •

Respiratorni organi kičmenjaka Osnovni organi: • unutrašnje škrge • pluća Dodatni respiratorni organi: • koža • usno-ždrelna sluzokoža • delovi crevnog kanala • spoljašnje škrge • riblji mehur

Unutrašnje škrge Kesaste škrge (kolouste) – 5 -14 – pari, filamenti na zidu škržnih

Unutrašnje škrge Kesaste škrge (kolouste) – 5 -14 – pari, filamenti na zidu škržnih kesa Septalne škrge (Elasmobranchii) – Operkularne škrge (Holocephali, škržne pregrade, prorezi, Osteichthyes) – škržni epitel škržne pregrade spirakulum operkulum, pregrade redukovane operkulum

Unutrašnje škrge – osnovna građa Biološke uloge: • • • respiracija, osmoregulacija, ekskrecija, održanje

Unutrašnje škrge – osnovna građa Biološke uloge: • • • respiracija, osmoregulacija, ekskrecija, održanje p. H vrednosti unutrašnje sredine

Unutrašnje škrge Operkularne škrge (Holocephali, Osteichthyes) • Operkularne škrge su zaštićene koštanim poklopcem koji

Unutrašnje škrge Operkularne škrge (Holocephali, Osteichthyes) • Operkularne škrge su zaštićene koštanim poklopcem koji ima važnu ulogu u aktivnom načinu disanja. • Škrge košljoriba se najčešće sastoje od 4 koštana škržna luka, od kojih je svaki pokriven sa dva niza primarnih škržnih listića. • Primarni škržni listići su pokriveni sekundarnim škržnim listićima -povećanje respiratorne površine. • Epitel škrga se sastoji od četiri tipa ćelija: pokrovni epitel kojeg ima najviše, mitohondrijima bogate ćelije, dodatne ćelije i mukozne ćelije. branchiospinae

Operkularne škrge (Holocephali, Osteichthyes)

Operkularne škrge (Holocephali, Osteichthyes)

Riblji mehur – vesica natatoria • Riblji mehur ili vazdušni mehur je neparan organ

Riblji mehur – vesica natatoria • Riblji mehur ili vazdušni mehur je neparan organ koji ima većina košljoriba i koji predstavlja evaginaciju creva ispunjenu vazduhom • Homolog je plućima kopnenih kičmenjaka • Može biti izdeljen na na dva ili tri dela koji su međusobno u kontaktu, kao što je na pr. kod porodice šarana (Cyprinidae) podeljen na dva dela. • Sastav vazduha u njemu se može menjati, a time se menja specifična težina tela što uslovljava održavanje tela na različitim dubinama u vodi (gasna žlezda) • Kod riba plućašica ili dvodihalica u uslovima suše funkcioniše kao pluća i omogućava ovim ribama korišćenje atmosferskog vazduha. • Veliki broj košljoriba poseduje specijalni kanal, pneumatični kanal (ductus pneumaticus), preko koga je riblji mehur povezan sa jednjakom Physostoma- riblji mehur ostaje u komunikaciji sa prednjim crevom preko ductus pneumaticus. Physoclysta – zatvoren riblji mehur, veza se prekida sa crevnim traktom

Pluća riba Ribe dvodihalice ili plućašice (Dipnoi) predstavljaju relikte, poslednje ostatke jedne prastare grupe

Pluća riba Ribe dvodihalice ili plućašice (Dipnoi) predstavljaju relikte, poslednje ostatke jedne prastare grupe riba poreklom još iz devona koje imaju sposobnost da, osim disanja na škrge, udišu i atmosferski vazduh • Škržno disanje je dobro razvijeno, ali u sušnom periodu koriste pluća Dipnoi • Pluća (modifikovani riblji mehur) sa mnogobrojnim pregradama • tankozidna (pneumocite) • vazduh se uzima preko nosnih otvora

Pluća Tetrapoda – evolucioni trend vodozemci Povećavanje disajne površine sisari gmizavci

Pluća Tetrapoda – evolucioni trend vodozemci Povećavanje disajne površine sisari gmizavci

Pluća vodozemaca i gmizavaca

Pluća vodozemaca i gmizavaca

Pluća ptica • • Parna plućna krila Pluća relativno mala Vazduh kroz parne nozdrve

Pluća ptica • • Parna plućna krila Pluća relativno mala Vazduh kroz parne nozdrve ulazi u nosnu duplju, pa kroz hoane ide u usnu šupljinu i grkljan (larynx) Trachea→ 2 bronhije (mezobronhije)→bronhije II reda→bronhije III reda (parabronhije)→bronhiole Vazdušne kese – izraštaji drugostepenih bronhija 2 cervikalne, 1 interklavikularna, 2 -3 para torakalnih i 1 par abdominalnih Imaju divertikulume koji se produžavaju u šuplje kosti ekstremiteta

Pluća sisara • Pluća sisara nalaze se u grudnom košu zajedno sa srcem •

Pluća sisara • Pluća sisara nalaze se u grudnom košu zajedno sa srcem • Osnovna funkcija je prenos O 2 iz atmosfere u krvotok, i odavanje CO 2 iz krvotoka u atmosferu • Izmena gasova odvija se u tankozidnim mehurićima (alveole) • tok vazduha: nos i/ili usta – ždrelo – grkljan -dušnik - koji bronhije (leva i desna) - alveolarni vodovi (ductuli alveolaris) – alveole • kroz membranu – difuzija gasova

Ventilacioni mehanizmi Prelazak sa disanja na škrge na pluća Protok i smer vazduha kod

Ventilacioni mehanizmi Prelazak sa disanja na škrge na pluća Protok i smer vazduha kod riba i tetrapoda Ventilacija - protok respiratornog medijuma preko respiratorne površine

Grkljan (larynx) i vokalizacija Funkcije larinksa: a)gutanje b)respiracija c)vokalizacija Proizvodnja zvuka nastaje prolaskom vazduha

Grkljan (larynx) i vokalizacija Funkcije larinksa: a)gutanje b)respiracija c)vokalizacija Proizvodnja zvuka nastaje prolaskom vazduha preko glasnih žica • Epiglottis – poklopac, usmerava kretanje vazduha • Organ vokalizacije ptica je syrinx