RER15 za Zapadni Balkan Potrebno je ubrzavanje reformi

RER#15 za Zapadni Balkan Potrebno je ubrzavanje reformi Crna Gora, 02. april 2019. 1

Glavne poruke • Ekonomije Zapadnog Balkana nastavljaju da rastu, ali su izgledi osjetljivi na rizike. • Otvaranje novih radnih mjesta je usporeno, i pored snažnog rasta. • U javnoj potrošnji dominiraju fond zarada u javnom sektoru i socijalni programi koji nijesu ciljno usmjereni. • U kontekstu stabilnih izgleda i rasta domaćih i spoljnih rizika, postoji jedinstvena prilika da se pojača reformski zamah. • U ovom izvještaju se razmatraju opcije na planu politika čiji je cilj jačanje osnova za dalji rast, uključujući tu politike koje se tiču konkurencije, oporezivanja, diversifikacije finansijskog sektora, unapređenja izvoza, ekonomske povezanosti i razvoja ljudskog kapitala. 2

Poželjna su nova (start-up) preduzeća! Ojačati politike i javne institucije koje promovišu tržišnu konkurenciju. 0, 25 0, 07 0, 23 0, 06 0, 20 0, 15 0, 16 0, 15 0, 05 0, 14 0, 03 0, 10 0, 02 0, 05 0, 01 0, 00 Albania Bosnia and Herzegovina North Macedonia Montenegro Expected additional value added (2017, current USD, billions) Izvor: Procjene Svjetske banke. Napomena: U ključne uslužne sektore spadaju energetika, voda, transport i telekomunikacije. U mlrd USD (trenutni USD) Uticaj na godišnju dodoatu vrijednost (%) Više konkurencije u ključnim uslužnim sektorima može povećati rast BDP-a do 1 pp u periodu od 3 godine Serbia Estimated impact on GDP (%) 3

Ulaganje u ljude Povećati efikasnost potrošnje na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu. Prosječni radnik/ca na Zapadnom Balkanu izgubi 20 -30 godina svog produktivnog vijeka na nezaposlenost i neaktivnost 35 15 -24 25 -54 55 -64 Females 30 25 20 15 10 5 0 WB 6 Izvor: Procjene Svjetske banke. Napomena: Prosječni broj izgubljenih godina produktivnog zaposlenja. Comparator countries 4

Stabilan ekonomski rast i izgledi Crne Gore podložni su značajnim negativnim rizicima. 5

Snažna privatna investiciona aktivnost je bila nosilac rasta Još jedna rekordna turistička sezona i snažna industrijska proizvodnja predvođena energetikom podržali su procijenjeni rast od 4, 4 procenta. 2018 e: Faktori rasta realnog BDP-a (%) 10 8 6 4 2 0 -2 -4 -6 MNE Consumption KOS Investment ALB SRB Net exports BIH MKD Real GDP growth (%) 6 Izvor: Podaci Zavoda za statistiku; procjene Svjetske banke.

Snažan rast se odrazio na dinamiku na tržištu rada Anketna stopa zaposlenosti je porasla na najviši zabilježeni nivo od 47, 5 procenata, a nezaposlenost mladih opala na 29, 8 procenata. Procenat stanovništva starosti 15+ 100% 90% 80% 70% 45, 3 44, 0 8, 8 8, 5 45, 9 47, 5 2017 2018 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2017 2018 KOS 2017 2018 2017 MKD Employed 2018 BIH 2017 MNE Unemployed Source: National statistical office data; World Bank estimates. 2018 ALB 2017 2018 SRB Inactive 2017 2018 WB 6 7

Visoka poreska opterećenja na kategoriju zaposlenih sa niskim zaradama i porodice povećavaju trošak zapošljavanja tih grupa Poresko opterećenje na rad je visoko za ove grupe, zbog proporcionalnog poreza na dohodak fizičkih lica i nepostojanja neoporezivog davanja namijenjenog porodicama. Razlika u poreskom opterećenju za pojedinačnog zaposlenog i par sa dvoje djece gdje samo jedan roditelj zarađuje 55 Single 100% 50 One earner couple 100%, 2 children 45 35 30 25 Izvor: Zavod za statistiku; procjene Svjetske banke. KOS ALB UK MKD DNK BIH RS SRB MNE SLK BIH FBi. H AUT FRA DEU 20 BEL % 40 8

Fiskalna konsolidacija je smanjila deficit na 3, 8 procenata BDPa, povećanjem prihoda i ograničavanjem zarada i davanja koja nijesu ciljno usmjerena Ali je deficit i dalje visok, zbog javne potrošnje koja je bila veća od planirane. Fiskalni deficiti (% BDP-a) Procenat BDP-a 2016 2017 2018 e 7 6 5 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 MNE KOS MKD ALB Izvor: Zavod za statistiku; procjene Svjetske banke. BIH SRB WB 6 9

Javni dug sa garancijama dosegao je najviši nivo od 71 procenta BDP-a Ali visoka potrošnja na zarade i davanja ostavlja prostora za poboljšanje fiskalnog bilansa. Javni dug , sa garancijama (% BDP-a) 4 EUR bn 3 3 2 2 1 2019 f 2018 e 2017 2016 2015 0 2014 1 72 70 68 66 64 62 60 58 56 54 % of GDP 4 Struktura javne potrošnje (% BDP-a) Domestic public debt (EUR bn) Foreign public debt (EUR bn) Guarantees Public debt (% of GDP) - rhs Izvor: Zavod za statistiku; procjene Svjetske banke. 10

Ima prostora da fiskalna politika postane progresivnija, a da se istovremeno omogući bolja naplata prihoda Povećanjem najviše granične stope poreza na dohodak uvećali bi se prihodi, struktura poreske politike približila EU, te stvorio prostor za smanjenje poreskog opterećenja na niže zarade. Nove članice EU su sklonije da primijene progresivne šeme poreza na dohodak Izvor: Podaci Deloitte (o porezima na međunarodnom planu); proračuni Svjetske banke. 11

Sa porastom uvoza za potrebe građevinskog sektora, spoljni deficit se povećao na 17, 1 procenat BDP-a Visina spoljnog deficita i njegova zavisnost od stranog finansiranja prijetnja su spoljnoj održivosti Doprinos promjenama u deficitu tekućeg računa, 2018 e, (% BDP) Percent of GDP 6 ↑ Reduced exports, increased imports 4 2 0 -2 -4 ↓ Increased exports, reduced imports -6 KOS MNE BIH SRB MKD ALB Goods exports Goods imports Net services exports Remittances Others Change in CA deficit Izvor: Podaci Zavoda za statistiku; procjene Svjetske banke. 12

Potrebna je finansijska diversifikacija kako bi se podstaklo kreditiranje preduzeća Brza sanacija ranjivih banaka ima ključni značaj za smanjenje troškova sanacije i očuvanje povjerenja deponenata i investitora. 100% Aktiva banaka u odnosu na aktivu ukupnog finansijskog sektora, 2017. 80% 60% 40% 20% 0% ALB Izvor: Centralne banke. MNE SRB BIH MKD KOS Euro Area 13

Stabilni izgledi, sve veći rizici i potreba da se pojača zamah reformi 2017 2018 e 2019 f 2020 f Rizici: Albanija 3, 8 4, 2 3, 8 3, 6 Bosna i Hercegovina 3, 2 3, 0 3, 4 3, 9 ─ Trgovinski/geopolitički sporovi Kosovo 4, 2 4, 4 4, 5 Sjeverna Makedonija ─ Rast EU slabiji od projektovanog 0, 2 2, 7 2, 9 3, 2 ─ Nepovoljniji uslovi zaduživanja Crna Gora 4, 7 4, 4 2, 9 2, 4 + Pristupanje EU povećava šanse za rast Srbija 2, 0 4, 2 3, 5 4, 0 Zapadni Balkan 2, 6 3, 8 3, 5 3, 8 ˗ Ranjivosti u finansijskom sektoru EU 28 2, 6 2, 1 1, 8 1, 7 Centralna i Istočna Evropa 4, 9 4, 3 3, 6 3, 2 ˗ Rastuće nezadovoljstvo u javnosti može dovesti do veće političke neizvjesnosti i odložiti sprovođenje strukturnih reformi • Spoljni • Domaći 14

Zbog navedenih ranjivosti, ubrzanje strukturnih reformi predstavlja imperativ • Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme, ako se sprovedu, ublažiće rizike, povećati povjerenje investitora i stvoriti radna mjesta u privatnom sektoru. • Ubrzanje reforme javne uprave i reforme socijalnog sektora, sa ciljem kontrolisanja i unapređenja potrošnje, od ključnog je značaja za fiskalnu konsolidaciju. • Među ostale ključne strukturne reforme spada, na primjer: Ø Reformisanje poreza na rad i poreza na dohodak kako bi se smanjilo poresko opterećenje na niske zarade Ø Dalje unapređenje kvaliteta stručnog i univerzitetskog obrazovanja Ø Dalje unapređenje vladavine prava i predvidljivosti javnih politika Ø Jačanje javnih institucija koje osiguravaju lojalnu tržišnu konkurenciju, kako niko ne bi uživao pogodnosti posebnog tretmana Ø Povećanje transparentnosti 15

Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan # 15 www. worldbank. org/eca/wbrer/ Hvala! www. worldbank. org/eca/seerer