REPUBLIKA HRVATSKA DRAVNI ZAVOD ZA RADIOLOKU I NUKLEARNU

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI ZAVOD ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST Prijedlog Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva Saša Medaković

Tko i zašto donosi Nacionalni program? • Osnovni cilj jest zaštiti zdravlje ljudi i okoliš od negativnog utjecaja radioaktivnog otpada • Nacionalni program (NP) donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) • Prethodno donošenju, za Nacionalni program se provodi Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) na temelju Strateške studije o utjecaju na okoliš (SSUO)

Kako ide postupak donošenja Nacionalnog programa? • • • Pravna osnova: Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13, 39/15) i Direktiva 2011/70/Euratom Sukladno navedenim propisima, Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (NN 125/14) odredila je izradu NP-a kao prvi korak u uspostavi sustava zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Glavni koraci u postupku donošenja NP-a: a) Postupak određivanja sadržaja SSUO (scoping) b) Izrada SSUO za NP c) Pregled SSUO od strane Povjerenstva d) Javna rasprava o SSUO i o nacrtu prijedloga NP-a e) Izrada konačnog prijedloga NP-a f) Očitovanje o NP-u nadležnih tijela g) Usvajanje NP-a od strane Vlade Republike Hrvatske h) Izvješće DZRNS-a o provedenom postupku

Kako ide postupak donošenja Nacionalnog programa?

Što Nacionalni program mora zadovoljiti? • Sigurnost, transparentnost i održivost rješenja • Ne prebacivanje odgovornosti na buduće generacije • Svaka država mora osigurati minimalnu infrastrukturu (zakonodavstvo, regulatorno tijelo, strategiju i program, struku i potrebne objekte) • Usklađenost s najboljom svjetskom praksom, visokim međunarodnim standardima i EU Direktivama

Koje su osnovne aktivnosti previđene Programom? NACIONALNI PROGRAM 2015. godina NACIONALNI PROGRAM 2025. godina STRATEGIJA 2035. godina 2100. godina i dalje

Koje su osnovne aktivnosti previđene Programom? Nacionalni program je u narednom razdoblju do 2025. fokusiran na ostvarenje sljedećih ciljeva iz Strategije zbrinjavanja RAO, II i ING: • sanaciju lokacija s prirodnom radioaktivnosti (Kutina, Kaštela, Plomin) • uspostavu središnjeg skladišta za institucionalni RAO i II, • uspostavu skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško.

Što je Nacional program? Nacionalni program predstavlja sigurno i dugoročno održivo rješenje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada u skladu s najboljom svjetskom praksom, visokim međunarodnim standardima i EU direktivama. Pri tome optimalno uzima u obzir sinergiju rješavanja pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i razvojne, gospodarske i prostorno planske potencijale kao što su angažiranje državnih i privatnih nekretnina u gospodarsku svrhu, intenzivan razvoj lokalne zajednice na čijem teritoriju je planiran Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ne zauzimanje novog prostora te korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU. Sve to iz već osiguranih sredstava i bez dodatnog opterećenja državnog proračuna. .

Trebamo li uopće skladište i nakon 2060. godine odlagalište radioaktivnog otpada? Program jasno prepoznaje obaveze koje Republika Hrvatska ima te konstatira kako su one rezultat aktivnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti i energetici koje su se odvijale u prošlosti, koje se danas odvijaju te koje će se odvijati i u budućnosti. Ponuđeno rješenje ima za cilj prvenstveno jamčiti sigurnost zdravlja ljudi i okoliša od negativnog utjecaja radioaktivnog otpada koji imamo uvažavajući pri tome sva pravila i ograničenja dana u međunarodnim standardima, EU direktivama i ostalim preuzetim obvezama od strane RH.

Zašto Trgovska gora i Čerkezovac? Program prepoznaje činjenicu da su se određene aktivnosti vezano za sigurno zbrinjavanje radioaktivnog otpada u RH provodile u proteklih nekoliko desetljeća. Od provedenih aktivnosti izdvaja one koje su rađene u skladu s današnjim pravilima struke i na njima nastavlja graditi daljnje aktivnosti. Jedna od takvih je i izbor optimalnog prostora na teritoriju RH koji je sustavno proveden tijekom 1990 -tih i koji je rezultirao uvrštenjem Trgovske gore u prostorni plan RH upravno za ovu namjenu. Lokacija vojno skladišnog kompleksa Čerkezovac se nalazi na Trgovskoj gori, već zauzima prostor, u vlasništvu je RH, ima razvijenu infrastrukturu i nije planirana u druge svrhe. Predstavlja optimalan izbor.

Što se točno predviđa raditi u narednih 10 godina koje Nacionalni program detaljno obrađuje? Predviđa se sanacija lokacija u Republici Hrvatskoj koje su kontaminirane prirodnim radionuklidima. Predviđa se uspostava skladišta (privremeno i povratno rješenje) za radioaktivni otpad koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Predviđa se izgradnja skladišta (privremeno i povratno rješenje) za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u Nuklearnoj elektrani Krško, a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji Nuklearne elektrane Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj nije potrebno prije 2060. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih 10 godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje.

Postoji li opasnost za zdravlje ljudi i okoliš od planiranog objekta? Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada se uspostavlja upravo da bi se spriječio negativan utjecaj radioaktivnog otpada. Preliminarne analize sigurnosti koje su izrađene u ovoj fazi ukazuju da je izvan samog objekta utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi i u slučaju vrlo malo vjerojatnih događaja i nesreća praktički nemjerljiv, odnosno da ga nema. Postupak koji tek slijedi u budućnosti ovakve tvrdnje treba nedvojbeno i dokazati. Postupak je u potpunosti transparentan i predviđa uključivanje i nadležnih tijela Europske komisije, Međunarodne agencije za atomsku energiju kao i javnost.

Zašto ne Vrbina u Sloveniji? Obilježja lokacije Vrbina su lošija, predloženo tehničko rješenje je neprovjereno (nema iskustava), potencijalni utjecaj na teritorij RH je veći (Vrbina je uz Savu 10 -tak km od RH, 20 -tak od ZG crpilišta pitke vode u istom vodonosniku), financijski je nepovoljnija za RH, nema razvoju komponentu za RH, ne rješava pitanje radioaktivnog otpada koji se nalazi u RH (iako je volumen bitno manji, (radio)aktivnost je veća). Ponovo trebamo lokaciju za skladište i odlagalište otpada iz RH, ali je moramo platiti iz proračuna. Ukupna negativna razlika za hrvatsko gospodarstvo je preko pola milijarde eura. Izradili smo detaljne analize koje ukazuju na neprihvatljive rizike kojim bi bili izloženi ukoliko bi se Hrvatska pridružila ponuđenom slovenskom projektu.

Međunarodne obveze Republike Hrvatske (prema Europskoj Komisiji, Bi. H, Sloveniji, )? RH je dužna usvojiti nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada sukladno Direktivi 2011/70 EURATOM pri tome poštujući sva pravila koja proizlaze iz direktive i pripadajućih uputa. Postupak koji se provodi već više od dvije godine upravo to i osigurava. Sukladno preuzetim međunarodnim obvezama (ESPOO konvencija, Zajednička konvencija o sigurnom zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva -Joint Convention IAEA) dužni smo osigurati da aktivnosti koje poduzimamo na svom teritoriju ni na koji način ne ugrožavaju teritorij susjednih država. Jednako tako smo o svojim namjerama dužni upoznati i stanovništvo susjednih zemalja od samog početka procesa. I jednu i drugu obvezu ispunjavamo u potpunosti kroz službene, propisane kanale. Bi. H može tražiti da RH dokaže kako ne ugrožava teritorij Bi. H, ali ni u kom slučaju nema pravo utjecati na odluku koje će aktivnosti RH provoditi na svom teritoriju.

Zašto se taj otpad ne ostavi i skladišti u Zagrebu kao i do sad? Crna Gora – Podgorica, CETI Srbija – Vinča, Institut za nuklearne nauke Slovenija – Brinje, Institut Jožef Štefan Austrija – Sibersdorf, IAEA laboratorij Hrvatska – Zagreb, IRB ? ? ? ?

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Ksaver

Institur Ruđer Bošković, Zagreb, Šalata

Vojarna Čerkezovac, u blizini Dvora