REGIONALIZACIJA NACIONALNE PRIVREDE U USLOVIMA GLOBALIZACIJE NA PRIMERU
REGIONALIZACIJA NACIONALNE PRIVREDE U USLOVIMA GLOBALIZACIJE NA PRIMERU CEFTA (CENTRALNO EVROPSKI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI) Student: Svetlana Lovrić Mentor: Đorđe Ćuzović
NIVOI REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE 1. Višestrani sporazum o preferencijalnoj trgovini (niže carinske stope od onih koje se primenjuju na uvoz iz trećih zemalja i delimično uklanjanje necarinskih barijera) 2. Zona slobodne trgovine (uklanjanje internih carina, a zadržavanje carinske tarife prema trećim zemljama) 3. Carinska unija (uklanjanje internih, a uvodjenje zajedničkih eksternih carina) 4. Parcijalna carinska unija (uvođenje zajedničke eksterne carine bez uklanjanja internih carina u međunarodnoj trgovini)
5. Zajedničko tržište (uključuje carinsku uniju i omogućava slobodno kretanje robe, usluga, rada i kapitala) 6. Parcijalno zajedničko tržište (uključuje carinsku uniju i slobodno kretanje samo 1 od faktora proizvodnje) 7. Ekonomska unija (uključuje zajedničko tržište, harmonizaciju ekonomskih politika članica i uspostavljanje zajedničke monetarne politike–monetarne unije) 8. Parcijalna ekonomska unija (uključuje harmonizaciju ekonomskih politika, ali ne uspostavljanje monetarne unije)
** 3 zemlje srednje Evrope: Čehoslovačka, Madjarska i Poljska – u Višegradu 1991. godine usvojile Deklaraciju o saradnji na putu ka evropskim integracijama. ** Ona se odnosila na tehničku pomoć i političku podršku na putu ka EU. ** Po mišljenju EU, ove zemlje će se brže pripremiti za članstvo u EU, ako se trgovinski povežu i usvoje evropske standarde. ** Na inicijativu EU, između njih je zaključen CEFTA 1992. godine u Krakovu, a stupio na snagu 1993.
• Sporazum je predviđao uspostavljanje zone slobodne trgovine između zemalja potpisnica. ** Trgovina industrijskim proizvodima – - Za 40 % ovih proizvoda carinske stope eliminisane stupanjem Sporazuma na snagu - Ostalih 60 % : 1) “Normalni” 2) “Osetljivi” - Za svaku grupu je određena dinamika postepenog smanjivanja carinskih stopa - Zona slobodne trgovine industrijskim proizvodima kompletirana 1998. godine
** Trgovina poljoprivrednim proizvodima – - Nije došlo do značajnije liberalizacije (brojna količinska ograničenja), a samo oko 20 % ovih proizvoda se slobodno razmenjivalo. *1993. godine Češka i Slovačka se razdružile, pa se od tada navode 4 zemlje-osnivači CEFTA * CEFTA – SUBREGIONALNA, PRIVREMENA ORGANIZACIJA (prelazna faza ka članstvu u EU).
PITANJE PROŠIRENJA ČLANSTVA? *** Poznanska deklaracija- zemlja može postati članica CEFTA-e ako ispuni 3 uslova: 1) Da sa svim članicama CEFTA-e ima zaključen bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini 2) Da sa EU ima potpisan sporazum o stabilizaciji i pridruženju-Evropski sporazum 3) Da je članica STO
• • • 1996. - Slovenija 1997. - Rumunija 1999. - Bugarska 2003. - Hrvatska 2004. – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Slovenija napustile organizaciju da bi postale članice EU *** Ostale 3 članice: Rumunija, Bugarska i Hrvatska. • 2006. – Makedonija im se pridružila • 2007. – Rumunija i Bugarska napuštaju i priključuju se EU
CEFTA 2006. ZONA SLOBODNE TRGOVINE U JUGOISTOČNOJ EVROPI • Na inicijativu Hrvatske, zemlje Jugoistočne Evrope su odlučile da nastave saradnju u okviru izmenjenog CEFTA sporazuma, poznatog kao CEFTA 2006 – NOVA CEFTA. • Na inicijativu EU 2001. je od strane 7 balkanskih država (SRJ, BIH, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Bugarske i Rumunije) potpisan Memorandum o liberalizaciji i olakšanju spoljnotrgovinskih tokova
• Predviđeno uspostavljanje mreže bilateralnih trgovinskih sporazuma o slobodnoj trgovini. • Eliminacija 90 % carinskih stopa i drugih kvantitativnih ograničenja. • Liberalizacija trgovine “osetljivim proizvodima”, a kasnije i uslugama. • Eliminacija necarinskih barijera
• EU je balkanskim zemljama 2000. godine pružila unilateralno asimetrične trgovinske koncesije-tzv. Autonomne trgovinske mere • Procesu liberalizacije trgovine u regionu JIE se pridružila Moldavija 2002. i u ime Kosova UNMIK, tako da je 2004. kompletirana mreža od 32 bilateralna trgovinska sporazuma o liberalizаciji trgovine u regionu JIE. PROBLEMI U PRIMENI SPORAZUMA *** REŠENJE : JEDINSTVENI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI U JIE
ZAGREBAČKA DEKLARACIJA • 2005. god. Ine u Zagrebu usvojena nova Deklaracija za uslove prijema u CEFTA-u, koja redefiniše uslove prijema: 1) Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa tadašnjim članicama CEFTA-e 2) Zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju EU 3) Članstvo ili posvećenost članstvu u STO (ovo podrazumeva da se zemlja nalazi u procesu pristupanja, tj da je spremna da poštuje pravila ove organizacije)
• Sporazum CEFTA 2006. – potpisan 2006. godine, a primenjuje se od 2007. godine • 8 članica: Albanija, BIH, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo UNMIK. • 2013. Hrvatska napustila CEFTA-u 2006. , tako da danas nova CEFTA broji 7 strana ugovornica sa Zapadnog Balkana ** Preuzete su postojeće trgovinske koncesije
NAPREDAK CEFTA 2006. 1) Efikasnija primena Sporazuma CEFTA 2006. jer je u pitanju jedinstveni dokument 2) Novi sporazum obezbeđuje veću pravnu sigurnost jer predviđa sistem za rešavanje sporova – pravno i efikasno 3) Omogućava kumulaciju regionalnog porekla, što znači da proizvodi koji su rađeni u više zemalja regiona uživaju povlastice bescarinskog uvoza u EU 4) Omogućena dijagonalna kumulacija porekla robe (kumuliranje regionalnog sa evropskim poreklom)uvezeni poluproizvodi iz EU mogu biti dorađeni i bescarinski izvezeni u EU
** Ključna stavka Sporazuma CEFTA 2006. PRAVILO O DIJAGONALNOJ KUMULACIJI POREKLA ROBE (u bilateralnim sporazumima se primenjivala samo bilateralna kumulacija) ** ZNAČAJ - Povećava izvozni i investicioni kapacitet regiona, rast njegove tehnološke opremljenosti i konkurentnosti, a time i potreban nivo osposobljenosti proizvoda za plasman na tržište EU, ali i u globalnim okvirima
** Sporazum CEFTA 2006 predviđa kumulaciju porekla i izvan CEFTA-e, sa zemljama EU, EFTA i Turskom, uz sledeće uslove: 1) Da svaka od članica CEFTA-e 2006 ima potpisan sporazum sa EU, EFTA ili Turskom 2) Da je taj sporazum baziran na panevropskim pravilima 3) Da u okviru tog sporazuma postoji protokol koji dozvoljava takvu kumulaciju
** Od CEFTA 2006 se mnogo očekivalo, međutim liberalizacija trgovine robom i uslugama između članica je vrlo spora. ** Osnovni razlog tome je što zemlje ovog regiona još uvek imaju mnogo nerešenih političkih problema, a problem predstavlja i različit status ovih zemalja u procesu integracije u EU koji je opredelio priliv finansijskih sredstava i brzinu neophodnih ekonomskih reformi.
POZITIVNI EFEKTI CEFTA 2006 1) Veća harmonizacija trgovinskih odnosa u regionu 2) Poboljšanje mehanizma za rešavanje sporova do kojih može doći u toku primene Sporazuma 3) Dijagonalna kumulacija porekla robe 4) Otvaranje novih oblasti razvoja međusobnih ekonomskih odnosa u pogledu investicija, javnih nabavki, prava intelektualne svojine 5) Međusobni odnosi članica moraju se rukovoditi pravilima STO i EU 6) Poboljšanje kvaliteta proizvoda, uvođenje standarda u proizvodnju i trgovini, tehnološki napredak
CENOVNA KONKURENTNOST • Na inostranim tržištima očigledna u kratkom roku i poboljšana po nekoliko osnova: 1) Sniženje (eliminacija) carina na izvozne proizvode 2) Niži administrativni troškovi po osnovu: pribavljanja izvozne dozvole, preobimne dokumentacije, carinjenja 3) Niže cene uvozne opreme i repromaterijala zbog sniženja naših uvoznih carina
PROBLEMI CEFTA 2006 1) Necarinske barijere – ne mogu se do kraja regulisati zakonima 2) Korupcija, uvozne dozvole, tranzitni troškovi, atipični sertifikati 3) Slabost institucija i nesprovođenje donetih zakona
SRBIJA I TRŽIŠTE REGIONA CEFTA *Prema učešću u ukupnom izvozu Srbije tržište regiona CEFTA-e je II po redu (posle EU) *** IZVOZ - žitarice, razne vrste pića. *** UVOZ - gvožđe, čelik, električna energija, povrće i voće.
SLUČAJ MAKEDONIJE • 2013. godine Makedonija ograničila uvoz pšenice i brašna sa ciljem da uvoznici smanje uvoz pšenice i brašna i da se povećaju kupovine makedonske pšenice i brašna. • Srbija je mesečno izvozila i do 4 puta manje pšenice nego kad je izvoz bio slobodan • Na inicijativu naše Vlade CEFTA je od Makedonije tražila da povuče ovu Uredbu
SLUČAJ ALBANIJE • Albanija je septembra 2014. godine usvojila Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima, čije odredbe diskriminišu samo proizvođače sa Balkana • Kao uslov da bi se lek proizveden na Balkanu registrovao za promet u Albaniji, potrebno je da pored registracije u domicilnoj državi, bude registrovan i u 1 od zemalja EU.
SLUČAJ KOSOVA • Kosovska vlada je, u novembru prošle godine, povećala takse na srpsku robu na 100 %, a njeni članovi su istakli da sporazum CEFTA između Beograda i Prištine ne funkcioniše. • Kosovsko ministarstvo trgovine i industrije naglašava da se kosovski proizvođači suočavaju sa necarinskim barijerama u Srbiji tj. da kosovski proizvodi ne mogu ući na srpsko tržište. • Srbija očekuje reakciju Brisela. Da li CEFTA funkcioniše ili se moraju tražiti novi sporazumi u regionu Zapadnog Balkana?
• Potpuno zaustavljanje svake saradnje u trgovini, obustava trgovine – posledice ekonomske. Nijedan proizvođač iz Srbije ne može biti konkurentan sa ovolikim taksama. Rešenje da se povuče odluka je jedino merodavno i učinkovito rešenje. • Politička ili ekonomska odluka? Ovakva odluka nema nikakve veze sa trgovinom i ekonomijom. • Oštar zahtev Stejt Departmenta da Priština povuče sporni namet i odluka SAD da ne izda vizu Haradinaju – razlog „klimanja“ kosovskih taksi.
• Najčešće necarinske barijere koje se nameću Srbiji jesu veliki broj naknadnog proveravanja porekla robe i otežano registrovanje lekova i proizvoda za zaštitu bilja. • Sa druge strane, naši partneri iz CEFTA se žale da im namećemo dvostruko uzorkovanje kod uvoza voćnih sokova, dodatnu kontrolu mleka i zabranjujemo uvoz „bejbi bif“ junećeg mesa.
Struktura izvoza Srbije prikazana po regionalnim ekonomskim integracijama Struktura uvoza Srbije prikazana po regionalnim ekonomskim integracijama
• • • SUFICIT U SPOLOJNOTRGOVINSKOJ RAZMENI SRBIJE SA CEFTA U 2018. GODINI Pre 10 godina trgovinska razmena Srbije sa zemljama CEFTA iznosila je 1, 8 mlrd eura, a sada 2, 8 mlrd eura. Suficit je bio 1, 1 mlrd eura, a sada 2, 1 mlrd eura. Srbija je 4 x više izvezla u zemlje CEFTA nego što je uvezla. Srbija je izvezla u BIH više nego zajedno u Ameriku, Rusiju i Kinu, i 3 x više nego u Francusku. U strukturi robne razmene dominiraju proizvodi niže faze prerade, i prehrambeni prozvodi.
CEFTA WEEK • CEFTA nedelja održava se u Beogradu u organizaciji Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, Sekretarijata CEFTA i Privredne komore Srbije. • Realizacija CEFTA sporazuma doprinela jačanju političke stabilnosti i podigla lestvicu regionalne saradnje, unapredila liberalizaciju trgovine, donela povećanje međusobne razmene unutar regiona za 2, 5 puta i sa Evropskom unijom za 3, 6 puta, a rast izvoza članica CEFTA u druge ekonomije regiona za oko 75 odsto. Istovremeno malim i srednjim kompanijama omogućila je izlazak na regionalno tržište kao prvi korak u internacionalizaciji poslovanja.
• 1. Navedite nivoee regionalnih ekonomskih integracija i primer za zonu slobodne trgovine • 2. Koje su zemlje osnivači CEFTA sporazuma, a koje su današnje članice? • 3. Šta je CEFTA 2006. ? • 4. Poređenje Poznanske i Zagrebačke deklaracije za uslove prijema u CEFTA • 5. Dijagonalna kumulacija porekla robe, šta je i njen značaj?
HVALA NA PAŽNJI!!! : D
- Slides: 31