Reenini dijelovi atribut objekt subjekt apozicija predikat prilone
Rečenični dijelovi
atribut objekt subjekt apozicija predikat priložne oznake
apozicija priložna oznaka objekt Moja baka Verica svaki dan peče domaći kruh. atribut subjekt predikat
peče predikat ili prirok
Palačinke sa sirom U dubokoj posudi izmiješajte jaje i malo soli pa postupno dodajte brašno i mineralnu vodu. Od tako pripremljenog tekućeg tijesta ispecite palačinke.
Za nadjev pjenasto izmiješajte žumanca i šećer, dodajte limunovu koricu i sir. Sve lagano izmiješajte u jednoličnu smjesu, nadijevajte palačinke na jednom kraju (bez premazivanja) i savijte. Složite ih u namašćenu vatrostalnu zdjelu, prelijte kiselim vrhnjem i zapecite u pećnici na 180°C oko 15 minuta. Izdvoji glagole!
U dubokoj posudi izmiješajte jaje i malo soli pa postupno dodajte brašno i mineralnu vodu. Od tako pripremljenog tekućeg tijesta ispecite palačinke. Za nadjev pjenasto izmiješajte žumanca i šećer, dodajte limunovu koricu i sir. Sve lagano izmiješajte u jednoličnu smjesu, nadijevajte palačinke na jednom kraju (bez premazivanja) i savijte. Složite ih u namašćenu vatrostalnu zdjelu, prelijte kiselim vrhnjem i zapecite u pećnici na 180°C oko 15 minuta.
Što se označava glagolima? izmiješati dodati ispeći nadijevati saviti složiti preliti zapeći
Glagolima se označuje radnja, stanje i zbivanje.
U dubokoj posudi jaje i malo soli pa postupno brašno i mineralnu vodu. Od tako pripremljenog tekućeg tijesta palačinke. Za nadjev pjenasto žumanca i šećer, limunovu koricu i sir. Sve lagano u jednoličnu smjesu, palačinke na jednom kraju (bez premazivanja). Ih u namašćenu vatrostalnu zdjelu, kiselim vrhnjem i u pećnici na 180°C oko 15 minuta. Izriču li ove rečenice potpunu obavijest? Što im nedostaje?
Predikat je najvažniji temeljni rečenični član, rečenična jezgra. O predikatu ovise ostali rečenični dijelovi. Predikat nije ovisan niti o jednom rečeničnom članu.
Predikat otvara samome sebi mjesto u rečenici jer bez predikata nema ni rečenice, odnosno jasne obavijesti. kolač. Ispekla sam meso. kruh. objekt
Ja sam sinoć ispekla kokice. Predikat otvara mjesto: subjektu ja objektu kokice priložnim oznakama sinoć
Predikatna obilježja gramatička obilježja lice, vrijeme ili način, broj i vid Kuham ručak. prvo lice jednina prezent nesvršenost broj vrijeme vid leksička obilježja kuhati – pripremati hranu
Predikat prema vrsti predikatnih riječi Jaja čuvajte u hladnjaku u za njih predviđenim prostorima imperativ Jaje se sastoji od ljuske, bjelanca i žumanca. prezent
Za večeru ću peći jaja. futur prvi Doručkovala sam kuhana jaja. perfekt Predikat je najčešće glagol izrečen jednostavnim i složenim vremenima te glagolskim načinima. Takav se predikat naziva glagolski predikat.
Mlijeko je namirnica iznimne biološke vrijednosti i hranjivosti. Najbolja kuhinja je naša. Najbolja jela su hrvatska. prezent pomoćnog glagola biti + imenica prezent pomoćnog glagola biti + zamjenica prezent pomoćnog glagola biti + pridjev
Juha je bila prva. Meni je bilo dobro. perfekt pomoćnog glagola biti + broj perfekt pomoćnog glagola biti + prilog
Imenski se predikat sastoji od pomoćnog glagola biti i imenskih riječi koje se u imenskome predikatu nazivaju predikatno ime. Pomoćni glagol može biti u različitim vremenima i načinima, a u imenskome predikatu naziva se spona imenica zamjenica pridjev broj prilog imenski predikat
Predikatni skup Pečem tortu u pećnici oko pola sata. predikat objekt priložne oznake Predikatni skup tvori predikat sa svojim dodacima, objektom i priložnim oznakama.
Vatra! Poplava! Rečenica u kojoj je predikat izostavljen naziva se bezglagolska ili neoglagoljena rečenica, a u starijim gramatikama krnja ili eliptična rečenica. Neizricanje predikata obično se događa pri jačem uzbuđenju ili u nedostatku vremena pa se izriče jačom intonacijom, a u pisanom obliku označava uskličnikom.
Trešnje su svojim dalekim porijeklom Turkinje, a ovaj kolač od trešanja redovito ćemo naći u slavonskoj kuhinji. Njeni dekorativni sočni plodovi rasuti po površini tijesta savršen su spoj osvježavajućeg ljetnog okusa i boje.
trešnje, kolač, plodovi subjekt ili podmet
Tko je vršitelj radnje u pojedinim rečenicama? Trešnje su svojim dalekim porijeklom Turkinje, a ovaj kolač od trešanja redovito ćemo naći u slavonskoj kuhinji. Njeni dekorativni sočni plodovi rasuti po površini tijesta savršen su spoj osvježavajućeg ljetnog okusa i boje. trešnje, kolač, plodovi Na koje padežno pitanje odgovaraju istaknute riječi?
Subjekt prema vrsti riječi Jabuka je najrasprostranjenija vrsta voća. imenica Svatko može pripremiti pitu od jabuka. zamjenica
Pažljivi paze da im mlijeko ne iskipi. poimeničeni pridjev Jesti je najlakše. glagol
Deset ih ne može pripremiti takav roštilj. broj
subjekt prema vrsti riječi imenica (najčešće) zamjenica (vrlo često) poimeničeni pridjev, glagol u infinitivu, broj (rijetko) prilog, prijedlog, veznik, uzvik, čestica (vrlo rijetko)
Subjektna obilježja gramatička obilježja rod, broj, padež Ručak je gotov. muški rod jednina nominativ broj padež leksička obilježja ručak – glavni dnevni obrok Subjekt može biti samo u nominativu.
Uvrštavanje subjekta u rečenicu Salata se sastoji od različitih vrsta povrća. U rečenicu je uvršten poznati, izrečeni, imenovani subjekt. izrečeni subjekt
Pit ćemo kavu kod kuće. tko? mi Subjekt u ovoj rečenici postoji, ali nije izravno spomenut, nego je skriven. neizrečeni ili skriveni subjekt
Priča se o palačinkama. U ovoj rečenici subjekt nije precizno određen jednom riječju, nije poznat ili ga uopće nema. besubjektna ili neosobna rečenica
Tebe nije briga što jedeš nezdravu hranu. tebe – logički subjekt (samo vršitelj radnje, ali ne i subjekt)
Bit će i voća. Besubjektne rečenice prepoznaju se i bezličnom uporabom glagola biti, imati i htjeti. . . Grmi. . i bezličnim glagolima koji označavaju prirodne pojave.
Grom grmi. subjekt i predikat Grmi. besubjektna rečenica Grmjelo je. bezlični oblik
Subjektni skup Moj djed Ivan kuha gulaš. atribut apozicija subjekt Subjektni skup tvori subjekt sa svojim dodacima, atributom i apozicijom.
Slaganje subjekta s predikatom u licu (osobi), rodu, broju i padežu naziva se sročnost ili kongruencija. Ako je u rečenici više subjekata u jednini, predikat može biti u jednini i u množini. Neka voće i povrće bude najvažniji obrok. Ananas i banana su tropsko voće. Predikat je u množini. Predikat je u jednini.
Subjekti su istog roda u jednini i slažu se s predikatnim riječima u množini toga roda. Kuhali su danas otac i sin. Subjekti različita roda u jednini slažu se s predikatnim riječima u množini muškoga roda. Mrkva i kelj najbolji su izvori A vitamina. Kuhale su danas majka i kći.
Ako su subjekti u množini različitog roda, predikat je u rodu najbliže imenice. Doručkovale su djevojke i dječaci.
Varivo od graška Krumpir ogulite, operite, narežite na kockice i stavite kuhati u kipuću posoljenu vodu. Neka se kuha petnaestak minuta. Na maslinovu ulju kratko popecite pancetu narezanu na kockice, dodajte salsu, ocijeđeni i isprani grašak, kuhani krumpir, vodu te kratko prokuhajte. Na kraju dodajte škrobno brašno koje ste razmutili u malo vode, kopar i ostavite da sve još jedanput zakipi.
krumpir, vodu, pancetu, salsu, grašak, krumpir, vodu, brašno, kopar objekt
U kojem su padežu istaknute riječi? Objekt je rečenični dio koji odgovara na padežna pitanja za genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental (kosi padeži). Mjesto u rečenici mu otvara predikat. Kuham juhu. U nju stavljam mrkvu, grašak i luk. Objekt je po vrsti riječi imenica ili zamjenica.
Dobro operite namirnice. Dodajte luk, limun, sol i papar. Poslužite uz ribu ili meso. Objekt bez prijedloga koji uz prijelazne glagole odgovara na pitanje za akuzativ (koga? , što? ) naziva se izravni objekt.
izravni objekt (besprijedložni) u akuzativu bez prijedloga Jeo sam kruh. u slavenskom genitivu u dijelnom genitivu Nisam jeo kruha. Ponudi mu kruha. označava dio cjeline u niječnim rečenicama
Čitava kuća zamirisala je jabukama. Orah je vrlo cijenjen dodatak slasticama. Maslac možete upotrijebiti umjesto margarina. Objekt je u instrumentalu. Objekt je u dativu. Objekt je u genitivu.
Sladoled je u hladnjaku. Objekt je u lokativu. Objekt u svim kosim padežima (osim akuzativa bez prijedloga, slavenskoga i dijelnog genitiva) uglavnom uz neprijelazne glagole naziva se neizravni objekt. Neizravnom objektu otvaraju mjesto u spomenutim padežima još neki glagoli.
1. povratni glagoli koji znače: doticanje: Uhvatila sam se kuhače. sjećanje: Sjećam se djedovog čobanca. osjećanje: Čudim ti se što ne voliš ribu. 2. povratni i neprijelazni glagoli koji znače: otpor: Prijetio je glađu. želju: Zaželio se jabuka.
3. bezlični glagoli koji znače stanje: Svanulo mu je jutro. 4. glagoli koji znače gibanje: Mahnuo je žlicom. 5. pridjevi pun, sit, žedan, sretan: Sit sam svega.
neizravni objekt neizravni besprijedložni objekt Oduševljena sam sirom. neizravni prijedložni objekt Misliš li još na njega? Objekt bez prijedloga u Objekt s prijedlogom u genitivu, dativu i instrumentalu uz neprijelazne genitivu, dativu, lokativu i instrumentalu uz neprijelazne glagole.
Objekt je glavni ili samostalni rečenični dio. Ako je objekt imenica, uz njega se mogu uvrstiti sporedni nesamostalni rečenični dijelovi - atribut ili apozicija: Jedemo svježe jagode. Ponudila sam prijatelja Dinka tortom.
Krafne Žumanjke i šećer izmiješajte, dodajte malo mlijeka, rum, sol, limunov sok, izmrvljeni kvasac, ulje i sve dobro izmiješajte. Tako pripremljenu mješavinu ostavite oko 20 minuta na toplom mjestu. Rubove kruga premažite bjelanjkom, a u sredinu stavite malo marmelade, poklopite drugim krugom tijesta i manjom čašom obrežite rubove. U vruće ulje stavljajte ih peći tako da gornju stranu okrenete prema dolje. Pecite na umjerenoj, vrlo blagoj temperaturi.
malo, dobro, tako, oko 20 minuta, na toplom mjestu, malo, u vruće ulje, na umjerenoj, vrlo blagoj temperaturi priložne ili adverbne oznake
Priložna oznaka je rečenični dio koji označuje različite okolnosti u kojima se vrši radnja. Priložnoj oznaci u rečenici otvara mjesto predikat. Priložna oznaka obogaćuje predikat podatkom o okolnostima u kojima se vrši radnja. Priložna se oznaka sastoji od jedne ili više riječi (skupa riječi).
Priložna oznaka prema vrsti riječi Treba dodati malo šećera. Kompot uvijek radim sa sestrom. Dodaj meda u čaj. Začini salatu uljem i octom. prilog i imenica s prijedlogom imenica bez prijedloga
Čaše su na stolu, pored tanjura. Skuhat ću ti kavu. više imenica u različitim padežima zamjenica
Vrste priložnih oznaka Ručak je u hladnjaku. Gdje? Na kojem mjestu? Na večeru idemo u restoran. Kamo? Vozimo se novom cestom od Vrbovca. Kuda? Kojim pravcem?
Dovezli smo se do Bjelovara. Dokle? Stigli smo iz Zagreba. Otkud? Priložna oznaka mjesta označuje mjesto predikatne (glagolske) radnje.
Danas sam ručala grah. Kada? Odavno nisam jela lubenicu. Otkada? Do sutra ću razmišljati o doručku. Dokada? Priložna oznaka vremena označuje vrijeme predikatne radnje.
Sir se radi jednostavno. Kako? Krumpir treba peći na umjerenoj temperaturi. Kako? Na koji način? Priložna oznaka načina označuje način predikatne radnje.
Spekla sam tortu zbog tvog rođendana. Zbog čega? Zašto? Priložna oznaka uzroka označuje uzrok predikatne radnje. Jedem mrkvu radi zdravlja. Radi čega? Priložna oznaka namjere označuje namjeru predikatne radnje.
Radila sam pekmez od jagoda s bakom i mamom. S kim? Priložna oznaka društva označuje s kim je u društvu vršitelj radnje. Izriče se instrumentalom s prijedlogom s(a). Kolač premaži šlagom. S čime? Priložna oznaka sredstva označuje sredstvo kojim se obavlja predikatna radnja. Izriče se instrumentalom bez prijedloga.
U jaja treba dodati malo mlijeka. Koliko? Dvaput sam provjeravala pečenje. Koliko puta? Priložna oznaka količine označuje količinu predikatne radnje.
Jeli smo do iznemoglosti. Što je posljedica radnje? Priložna oznaka posljedice označuje posljedicu predikatne radnje. Bez ljubavi prema kuhanju nema dobrog jela. Pod kojim se uvjetom ostvaruje radnja? Priložna oznaka pogodbe označuje pogodbu, uvjet koji je potreban za ostvarivanje predikatne radnje.
Unatoč skupoći nabavili smo sve namirnice. Priložna oznaka dopuštanja označuje smetnju ili zapreku koja ipak ne sprječava ostvarivanja predikatne radnje. Pojela sam sve osim paprike. Što se izuzima? Priložna oznaka izuzimanja označuje nešto se izuzima iz sadržaja rečenice.
Priložna oznaka je glavni ili samostalni rečenični dio. Ako je priložna oznaka imenica, uz nju se mogu uvrstiti sporedni nesamostalni rečenični dijelovi atribut ili apozicija: Bosiljak se uzgajao na vladarskim dvorovima. Pijem čaj s prijateljicom Danijelom.
Kuham s ljubavlju. Priložna oznaka ili objekt? Rečenični dijelovi s prijedlogom mogu biti jedino objekt (prijedložni objekt) i priložna oznaka, npr. imenica s prijedlogom. Kako kuham? S ljubavlju. Ne postavlja se padežno pitanje za instrumental pa je ovo priložna oznaka.
Objektu otvara glagol mjesto u rečenici. Objekt ovisi o glagolu, on je sastavni dio radnje. Unaprijed mu je određen oblik (akuzativ). Pečem kolače. Priložna oznaka ovisi o predikatu. Ona nije sastavi dio radnje nego okolnost u kojoj se vrši radnja. Pečem kolače u kuhinji.
Objekt je obvezatni rečenični dio i ne može se izostaviti iz rečenice. Pečem roštilj. Priložna oznaka nije obvezatni dio i može se ispustiti iz rečenice. Pečem roštilj u dvorištu. Pečem roštilj poslijepodne. Pečem roštilj srijedom. Pečem roštilj kod prijatelja.
Patlidžan uspijeva u toplim i vlažnim predjelima. U početku je biljka patlidžana davala svijetle, neugledne plodove veličine jaja. Kasnije su uzgojem dobiveni patlidžani različite veličine, oblika (okrugli, duguljasti) i boje. Ima obli i prilično veliki plod. Zagasitoplava do ljubičasta boja debele kože njegova je najuočljivija karakteristika. Specijalitet toskanske kuhinje ljetno je osvježenje od tipičnih plodova Sredozemlja. Osim što je nesvakidašnje, jednostavno i ukusno, vrlo je praktično budući da u hladnjaku može stajati i više dana. Prvi je izbor uz meso s roštilja.
toplim, vlažnim, patlidžana svijetle, neugledne, jaja, različite, okrugli, duguljasti, obli, prilično, veliki, zagasitoplava, ljubičasta, debele, njegova, najuočljivija, toskanske, kuhinje, ljetno, tipičnih, plodova, nesvakidašnje, jednostavno, ukusno, praktično, prvi atribut ili pridjevak
Prema vrsti riječi atributi su: ljubičasti, zagasitoplavi, sredozemni, okrugli, duguljasti. . . njegova prvi pridjevi zamjenice brojevi
U početku je biljka patlidžana davala svijetle, neugledne plodove veličine jaja. imenica u genitivu imenski atribut Skup riječi u službi atributa naziva se atributni skup. Sjedim na stolcu pokraj hladnjaka. Gdje je stolac? Pokraj hladnjaka. atribut Sjedim pokraj hladnjaka. priložna oznaka Gdje sjedim? Pokraj hladnjaka.
Atribut se uvrštava samo uz imenicu jer mu jedino ona otvara mjesto u rečenici. Domaća pileća juha liječi prehladu. uz subjekt Pirjaj nasjeckanu slaninu, crveni luk i bijelo oštro brašno. uz objekt
Zobene pahuljice su najbolji doručak. uz imenski dio predikata Kavu pijem u svojoj kuhinji. uz priložnu oznaku Zagrebački pekar Alen svako jutro peče kruh. uz apoziciju
zamjenički brojevni sročni atributi pridjevni imenice nesročni atributi
Sročni atributi pridjevni kukuruzno brašno crveno zelje zamjenički brojevni tvoja žlica prvi pekmez moja vilica druge jabuke
Nesročni atributi Kupila je glavicu luka i kolač od čokolade. Nesročni atribut može biti besprijedložni (glavica luka) ili prijedložni (kolač od čokolade). Nesročni se atributi ne slažu s imenicom u rodu, broju i padežu ili samo u jednome od ta tri obilježja. Nazivaju se još i imenski atributi.
Hrvatski književnik Veljko Barbieri poznat je i po svojoj ljubavi prema kulinarstvu. apozicija
Apozicija je po vrsti riječi imenica koja pobliže označuje imenicu kojoj je dodana i s njom tvori značenjsku cjelinu. Apozicija uz vlastito ime izriče što je tko ili što. Vidio sam vuka samotnjaka. Mi Hrvati imamo bogatu gastronomsku baštinu. apoziciji mjesto otvara imenica apoziciji mjesto otvara zamjenica
Sročna apozicija nominativ jednine muškog roda Hrvatski književnik Veljko Barbieri napisao je djelo Trojanski konj. Apozicija se načelno slaže s imenicom kojoj je dodana u rodu, broju i padežu.
Nesročna apozicija 1. nesročnost u rodu planina Velebit grad Makarska 2. nesročnost u broju grad Križevci jezero Lokve
Apozicija se mora slagati s imenicom kojoj je dodana samo u padežu, ali se ne mora uvijek slagati u rodu i broju.
Apozicija se uvrštava samo uz imenicu jer mu jedino ona otvara mjesto u rečenici. Kuharica Marina razvozi hranu. uz subjekt Vozač pomaže kuharici Marini. uz objekt To je kuhar Miroslav. uz imenski dio predikata
Kuhar Miroslav nikada nije radio s kuharicom Marinom. uz priložnu oznaku
- Slides: 85