RAZVOJNA PSIHOLOGIJA The Development of Children Michael Cole
- Slides: 22
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA The Development of Children Michael Cole & Sheila R. Cole • Definicija i razvojne psihologije • Osnovna pitanja • Teorijski pristupi • Metode istraživanja • Periodizacija ljudskog razvoja- životni ciklus
Definicija i razvoj oblasti �Definicija- Razvojna psihologija je naučna disciplina koja proučava poreklo ljudskog ponašanja i zakonitosti psiholoških promena tokom života. Teorijska saznanja i praktične implikacije �Razvoj oblasti-Predistorija razvojne psihologije je povezana sa socijalnim promenama koje je donela Industrijska Revolucija, promenama porodičnog života, obrazovanja i rada- 12 h rada za decu nije štetno! Školovanje? �Itarovo zaveštanje – Viktor, divlji dečak iz Avejrona- plemenita, neiskvarena priroda, mentalna zaostalost, socijalna deprivacija?
Definicija i razvoj oblasti �Darvin- Poreklo vrsta- ontogenetski razvoj repriza filogeneze, deca „u fazi šimpanze”, na nivou „primitivnog čoveka” �Stenli Hol (1890)- Udruženje za izučavanje dece- ciljevi: proučavanje, vaspitanje, zaštita dece- Filantropska udruženja, bolnice, sirotišta, škole, časopisi za roditelje i negu dece- “bolji svet razvijanjem boljih ljudi” �Savremena razvojna psihologija- razumevanje razvoja i unapređenje zdravog razvoja i ljudske prirode
Tri osnovna pitanja �Da li je proces razvoja postepen i kontinuiran ili označen naglim diskontinuitetima u vidu stadijuma? Kvalitativne ili kvantitativne promene? �Izvori razvoja- interakcija nasleđa i sredine u procesu razvoja? �Objašnjenje individualnih razlika?
1. Problem kontinuiteta Filogeneza �Evolucioni (dis)kontinuitet- Koliko smo slični i koliko se razlikujemo od naših najbližih srodinika u životinjskom carstvu? Mogućnost ekstrapolacije nalaza sa životinja na ljude? Darvin- zajedničko porekli vrsta, proces akumuliranih sporih promena, razlike u stepenu, ne u vrsti (98% genetskog materijala čoveka i šimpanze je isti). �Razlike- jezik i kultura (proizvodi, aktivnosti, znanja, verovanja, vrednosti)-
1. Problem kontinuiteta Ontogeneza �Postoje li kvalitativno različiti stadijumi razvoja? �Kriterijumi- kvalitativne, obuhvatne, nagle promene koje su povezane u koherentan obrazac (mišljenje- socijalno ponašanje) �Neujednačenost aspekata i ispoljavanja promena �Kontinuirano do kvalitativnih promena � Kritični period razvoja -pojava specifičnog sredinskog uslova kao pokretača razvojne promene (delovanje
2. Izvori razvoja: nasleđe- sredina Određenje doprinosa i međudejstva nasleđa i sredine procesu razvoja. Preteče Lok (tabula rasa), Ruso (prirodan čovek) Pitanje relativnog doprinosa i pitanje mehanizma interakcije �Biološko-maturacionističko stanovište- izvori razvoja su prvenstveno endogeni, potiču iz biološkog nasleđa organizma, a uzrok promena je maturacija (Gezel, Frojd)- ne negira uticaj sredine �Teorije socijalnog učenja- razvojne promene su prvenstveno uzrokovane egzogenim faktorima, a mehanizam razvoja je učenje, socijalizacija (Bandura,
2. Izvori razvoja �Univerzalno-konstruktivističko stanovište, Žan Pijaže (1886 -1980) ØRazvoj proističe iz aktivnog prilagođavanja organizma sredini. Organizam je u stalnoj interakciji sa svojom sredinom i kroz taj uzajamni uticaj odigrava se proces adaptacije, tj. uspostavlja se ravnoteža između dva komplementarna procesa asimilacije (saobražavanje objekta postojećim kognitivnim strukturama subjekta) i akomodacije (modifikacija kognitivnih struktura u skladu sa objektom).
2. Izvori razvoja ØKroz aktivnost se konstruiše sopstveni razvoj – kroz aktivnost oblikuje samog sebe. Konstruktivističkua teorija razvoja- beba se rađa bez ikakvih znanja, postepeno uobličava koherentno razumevanje sveta dete konstruiše mentalni model ili konceptualizaciju sveta i procesom adaptacije oblikuje sopstveni razvoj. ØProces i faze su univerzalni (invarijantni). Nužnost redosleda je univerzalan, redosled je predodređen i proizvod je aktivnosti subjekta koji je u potpunosti ovladao mogućnostima jednog stadijuma i koji ga
Univerzalno-konstruktivističko stanovište �Uloge sredinskih i bioloških faktora su podjednakog značaja. Uticaj sredine zavisi od razvojnog stadijuma. Uticaji sredine nisu formativni, ne stvaraju kognitivne strukture, već mogu samo da ubrzaju ili uspore razvoj. �Kognitivni razvoj je spontan, autoregulacioni proces određen inherentnim činiocima. Subjekat u svom odnosu sa objektom/sredinom postiže sve savršenije forme ravnoteže serijom autoregulativnih kompenzacija.
2. Izvori razvoja �Socio-kulturni pristup, Lav Vigotski (1896 - 1934) Ønaglašava važnost i bioloških i sredinskih faktora u razvoju, ali su posledice interakcije faktora suštinski oblikovane kulturno-istorijskim kontekstom, ne samo ličnim iskustvom. Isti faktori imaju različite posledice u drugom kontekstu. ØIstorija je kristalizovana u sadašnjosti kroz kulturu kodiranu kroz jezik ØSocijalna interakcija je proces ko-konstrukcije deteta i odrasle osobe kroz zajedničku aktivnost ØSličnosti- Interakcija endogenih i egzogenih faktora, stadijumi, aktivnost deteta Ø Razlike- Razvoj kao ko-konstrukcija, sled nije nužno
3. Individualne razlike Svaka osoba je slična svim ljudim, slična nekim ljudim i jedinstvena -kao svi, kao neki, kao ona sama � Izvori individualnih razlika- Šta utiče na razlike individue u odnosu na druge (emocionalna osetljivost, gojaznost); stepen udela naslednih i sredinskih uticaja (procenat doprinosa varijansi jednog faktora kada je drugi konstantan- doprinos intergrupnom varijabilitetu, ne doprinos individui ) � Stabilnost individualnih razlika- razlike kod osobe u odnosu na samu sebe tokom vremena; koliko smo isti ili se razlikujemo tokom života. Zavisi od prirode karakteristika (sposobnosti, emocije), faze razvoja, stabilnosti sredine, načina merenja (i mere se
Razvojna psihologija kao nauka �Nomotetsko- idiografsko zakonitosti razvoja uopšte, ono što je zajedničko (za nauku) ili ono što je individualno specifično (za praksu) �Teorija kao istraživački okvir organizovanja istraživanja, a ne definitivna istina �Kriterijumi naučnog opisa: Ø objektivnost Ø pouzdanost-konzistentnost, intersubjektivna saglasnost Ø validnost- kriterijumska, prognostička Ø ponovljivost
Tehnike prikupljanja podataka �Samoposmatranje - izveštaji o sebi, dnevnik ili odgovora na upitnik. Problem -subjektivnost; komparacija sa posmatranjem �Prirodno posmatranje - sistematski opis ponašanja u prirodnom okruženju Ø Etologija-biološke osnove ponašanja, u kontekstu gde se ispoljava adaptivni značaj; ØPosmatranje ponašanja u različitom kontekstu- Ekologija -obim situacija u kojima su ljudi učesnici, uloge koje imaju, teškoće s kojima se susreću, i
Tehnike prikupljanja podataka Ø Razvojna niša- veze između razvoja dece i zajednice u kojoj su rođeni. Tri komponente: (1) fizički i socijalni kontekst u kome dete živi, (2) kulturno uslovljena praksa vaspitanja i obrazovanja dece u okviru datog društva, i (3) psihološke karakteristike roditelja. Posmatranje iste dece- studije slučaja Ø Posmatranje u istom kontekstu- različita deca Ø Problemi: pristrasnosti, selektivnosti, promene usled efekta posmatranja.
Tehnike prikupljanja podataka �Eksperimenti uvođenje promene u iskustvo osobe da bi se proverila uzročna hipoteza, kao pretpostavka koja je dovoljno precizna da se može proveriti i za koju se može pokazati da nije tačna. Kontrolna i eksperimentalna grupa Problemi: Etička ograničenja, artificijelna sredina (čudno ponašanje u čudnoj situaciji u prisustvu čudnih ljudi). Eksperimentalne varijacije u prirodnoj sredini
Nacrti istraživanja Sistematsko poređenje dece različitog uzrasta omogućava utvrđivanje veza između razvojnih pojava. �Longitudinalni nacrt – ista deca su ispitivana nekoliko puta nakon određenih vremenskih perioda. Nedostaci- dugo, skupo, osipanje uzorka (mikrogenetički metod- izazivanje promene u kratkom periodu), promene usled ispitivanja, generacijske specifičnosti- nacrt generacijskog preseka �Nacrt poprečnog preseka – različita deca različitog uzrasta se ispituju u jednom vremenskom trenutku. Uzrasne ili generacijske
Teorija u razvojnoj psihologiji �Uloga širokog konceptualnog pristupa u okviru kog se mogu tumačiti činjenice. �Nijedan metod ili nacrt istraživanja ne mogu pružiti odgovore na sva pitanja razvojne psihologije, kao što nijedna teorija ne može da obuhvati sva pitanja. �Bio-socio-bihejvioralni preokret - osvetljava načine na koje biološki, socijalni i bihejvioralni faktori u kulturnom kontekstu međusobno deluju na razvoj. Da bi se očuvala slika o celovitom detetu u razvoju, potrebno je držati
Periodizacija razvoja Dva glavna problema hronološkog opisa razvoja: �Kako izdeliti tok vremena i koliko značaja pripisati različitim periodima koji su izdvojeni? Problem arbitrarnosti podstadijuma, nejednakih intervala promena- sve veći intervali i veće individualne razlike �Praćenje mnogobrojnih aspekata razvoja na sistematičan način da bi se razjasnilo kako se kombinuju i rekombinuju u celovitu, živu osobu.
Faze životnog ciklusa Sedam perioda od začeća do smrti: �prenatalni period - meseci od začeća do rođenja �odojaštvo – prva godina života do 2. 5 godine �rano detinjstvo- 2. 5 - 6. godine �srednje detinjstvo- 6 -12. godine �adolescencija- 12 -19? . godine �zrelo doba- 19 (21, pa i više)- 65. godine
Stadijumi razvoja Konvencionalni odojaštvo (rođenje – 2 ½) rano detinjstvo (2 ½ - 6) Pijaže senzomotorni Frojd Erikson Vigotski oralni poverenje nepoverenje vs. afilijacija analni autonomija stid vs. inicijativa krivica vs. igra vs. učenje preoperacionalni falusni srednje detinjstvo konkretne (6 - 12) operacije latencija marljivost inferiornost adolescencija (12 - 19) genitalni identitet vs. zbrka vršnjačka uloga aktivnost formalne operacije intimnost izolacija vs. zrelo doba (19 - 65) proizvodnost vs. rad stagnacija starost (65 – smrt) integritet vs. očaj teoretisanje
Bio-socio-bihejvioralni preokreti u razvoju Razvojni period Prenatalni Tačka preokreta Začeće Istaknute promene u trenutku preokreta i karakteristike stadijuma Formiranje osnovnih organa Rano odojaštvo Rođenje (rođenje – 2 ½ meseca) 2 ½ meseca Prelazak na život van utrobe srednje odojaštvo (2 ½ -9 meseci) 7 – 9 meseci Razvoj pamćenja i semzomotornih sposobnosti Zabrinutost zbog novina; strah od stranaca; vezivanje kasno odojaštvo (9 -30 meseci) 24 -30 meseci Simboličko mišljenje; izdvijena svest o sebi Gramatički jezik rano detinjstvo (2 ½ - 6 god) 5 -7 godina Upadljivo nejednaki nivoi postignuća; polni identitet; sociodramska igra Odgovornost za zadatke van nadzora odraslih; Aktivnost vršnjačke grupe; igre sa pravilima; srednje detinjstvo (6 -12 god) 11 -12 godina adolescencija (12 -19 god) zrelost (19+ ) 19 -21 godine Socijalni osmeh; novi kvalitet majčinskog osećanja Polno sazrevanje Polno orijentisana socijalna aktivnost; formalno mišljenje Integracija identiteta; Preokret ka primarnoj odgovornosti prema sebi i
- Razvojna psihologija ispitna pitanja
- Pijaze faze razvoja
- Pijaze faze razvoja
- Disharmonican razvoj
- Disortografija
- Razvojna disharmonija
- Tine svoljšak
- Singidunum psihologija predmeti
- Edukacijska psihologija
- Psiholoski pravci
- Spacijalni faktor
- Jasminka despot lučanin
- Psihologija individualnih razlika
- Psihologija individualnih razlika
- Psihologija grupe
- Vizuokonstruktivne sposobnosti
- Otroška risba psihologija
- Adlerova psihologija
- Biheviorizam psihologija
- Skinerova kutija
- Filozofski fakultet
- Socijalizacija motiva
- Seminarska naloga psihologija