RAZVOJ VEBA I DRUTVENE MREE ta su drutvene
RAZVOJ VEBA I DRUŠTVENE MREŽE
Šta su društvene mreže n n društvene strukture sastavljene od pojedinaca ili organizacija koje povezuju slična interesovanja. Veze se ostvaruju interakcijama između društvenih jedinica koji je čine, “čvorova” mreže on-line zajednice, društvene mreže na internetu nastale razvojem servisa kao što su diskusione grupe, elektronska pošta i on-line dnevnik, tj. blog.
razvoj veba i prelazak sa verzije Web 1. 0 na verziju Web 2. 0 doveo je do mogućnosti korišćenja interneta kao platforme za uređivanje korisnički generisanih sadržaja. n to je doprinelo razvoju društvenih mreža. n
Web 1. 0 n n prva generacija veba kreirana 1989. (Tim Berners-Lee). skup podataka ponuđen korisniku u obliku jednosmernog protoka informacija. “read-only web“, jer je nudio korisniku samo mogućnosti traženja i čitanja informacija Sadržaji statički sa veoma ograničenom interakcijom i učešćem u kreiranju sadržaja.
Web 2. 0 n n n „read-write web” predstavlja drugu generaciju veba čija je glavna karakteristika interakcija, odnosno dvosmerna komunikacija. internet od informacione mreže postao informaciona platforma. Izraz Web 2. 0 prvi je upotrebio Di. Nucci (Di. Nucci, D. , „Fragmented Future”, 1999) ušao je sasvim u upotrebu 2004. godine posle prve Web 2. 0 konferencije “O'Reilly Media and Media Live” održane u San Francisku. Web 2. 0 sredstvo koje omogućuje učešće korisnika u kreiranju dinamičkog sadržaja
Web 3. 0 n n n Treća faza “semantic web” se zasniva na semantičkom povezivanju, odnosno mogućnosti da se prave logičke veze između informacija i da veb aplikacije razumeju šta je korisniku bitno, nudeći upravo takve sadržaje. semantički veb traži efikasnije rešenja za pronalaženje informacija prilagođeno njegovim potrebama. omogućuje bolju saradnju između korisnika i uređaja i definiše se kao “read-write-execute web”
Web 4. 0 n n “symbiotic web” može se posmatrati kao ultra inteligentni elektronski izvršilac koji je svuda prisutan. To je veb prilagođen mobilnom okruženju. Web 4. 0 povezuje sve uređaje iz stvarnog i virtuelnog sveta u realnom vremenu “read-writeconcurrency web” (čita, piše i usklađuje) Primer: lociranje ključeva od kola “guglovanjem” svoje kuće.
Web 5. 0 n n još nije do kraja definisan, trebalo bi da omogući emocionalnu interakciju između korisnika i računara, “emotional web”. Sada je veb “emocionalno” neutralan, što znači da ne opaža šta korisnik oseća. Koristeći prepoznavanje oblika (lica, glasa), i najpogodnijeg uređaja, veb će moći da vidi kako se osećate i da pruži najbolju sadržaj.
Razvoj društvenih mreža n n početak nastanka društvenih mreža može se smatrati čuveni sajt Classmates. com iz 1995. godine Nešto kasnije 2003. godine javlja se My space koji je dugo vremena bio najpopularniji sajt tog tipa u svetu i postavio neke opšte privaćene standarde za ovakve sadržaje. Osnovna ideja je bila povezivanje ljudi koji slušaju sličnu muziku i imaju zajednička interesovanja zatim su se počele nuditi dodatne mogućnosti, kao što je postavljanje slika, pa sve do dizajniranja jedinstvenog izgleda stranice
Danas najpopularniji Facebook koji se javlja 2004. i čiji broj korisnika se procenjuje na više od milijarde. n Twitter, Linkedin, Youtube, Flickr. n Svaka od ovih mreža ima svoje karaketeristike. n
Facebook n n n nastao kao sajt za kontaktiranje sa prijateljima koji je napravio sadašnji izvršni rukovodilac, Mark Zukerberg, dok je bio student sa svojim kolegama. Prvobitna ideja je bila povezivanje studenata kako bi se konsultovali u vezi sa predavanjima. vrlo brzo (za dve nedelje) prijavilo se dve trećine studenata sa Harvarda, Mark Zuckerberg je proširio svoju mrežu na ostale univerzitete u SAD, a zatim i na čitav svet. Danas značajna na globalnom nivou. Sedište u Kaliforniji.
Karakteristike Facebook-a n Glavne karakteristike: ¨ lična promocija, ¨ ostavljanje poruka i ¨ foto albuma. Fejsbuk stalno unapređuje mogućnosti koje nudi korisnicima n Dostupan je svima iznad 13 godina. n
Šta je razlog tolikoj popularnosti ove mreže? n n Mogućnost svakodnevne komunikacije sa ljudima koji su ti dragi, nova poznanstva i virtuelno druženje, poboljšava socijalizaciju, a čovek je ipak društveno biće. Osnovne aplikacije koje poseduje su za postavljanja teksta, fotografija, video zapisa itd. Pored toga postoji mogućnost stvaranja sopstvenih aplikacija.
n n svaka kompanija treba da ima svoju fejsbuk stranicu. prilika za besplatno reklamiranje, a i prilika da se dođe do zainteresovanih, jer ogroman broj ljudi se kreće ovom mrežom Za uspeh fejsbuk stranice, kompanija mora da bude aktivna svakodnevno i ima što veći broj pristupa. Tako se proširuje listu kontakta i razvija sopstvena zajednica, tj. grupa.
Twitter n nastao kao vrsta kratkih „blogova“, tj. dnevnika na internetu. Sadržaji su obično u obliku komentara, mišljenja ili linkova koji vode na druge sadržaje. Ime je nastalo od "tweet", cvrkut, predstavljajući tako poruku koju vlasni ostavlja i koja može biti dugačka do 140 znakova, zbog prilagođenosti Twitter-a SMS komunikaciji, što je i bila prva namena.
Linkedin namenjen prikazu poslovne biografije. n Na taj način se mogu povezati pojedinci u interesne grupe, a poslodavci naći potreban kadar n
Youtube n n nastao 2005. godine Osnovna namena pregled video i audio materijala. Svaki korisnik mreže može da pristupi pregledu, a korisnici koji se registruju mogu da šalju materijal na server. Za određene materijale kompanija omogućuje dostup samo registrovanim punoletnim korisnicima.
Flickr n n služi kao servis za smeštanje slika i videa u online zajednici. To su obično lične fotografije, pa se često koriste kod blogera. Procenjuje se da je početkom 2013. godine na ovoj mreži bilo ukupno 87 miliona registrovanih članova i više od 3, 5 miliona novih slika otpremljenih dnevno. Tokom 2011. godine na sajtu je bilo više od 6 milijardi slika.
n n n Društvene mreže nude mnoge pogodnosti, ali i opasnosti. Najveća opasnost potiče od ugrožavanja privatnosti Korisnici moraju biti svesni toga i truditi se da sačuvaju svoju privatnost do mere dokle to žele Posebno treba povesti računa o ugroženosti dece koja često nisu svesna opasnosti Sa današnjim tempom života, komunikacija u virtuelnom prostoru postala je normalna pojava i treba je iskoristiti u pozitivnom smislu.
Cloud computing (računarstvo u oblacima) n istorija razvoja računarstva, nekoliko faza: ¨ Mainframe računari, centralno organizovani, sa terminala podaci za odradu ¨ Personalni računari (PC) ¨ Računarstvo tipa klijent-server ¨ Mrežno računarstvo ¨ Cloud Computing
Šta je Cloud Computing mnogo definicija, prema američkom Nacionalnom institutu za standarde (NIST) n Cloud computing model za omogućavanje pogodnog, pristupa preko mreže zajedničkom izvoru računarskih resursa (mreža, serveri, skladištenje, aplikacije, usluge), koji se mogu brzo obezbediti i ostvariti uz minimalan napor. n
n model pruža korisnicima usluge: ¨ obezbeđivanje skladištenja podataka, ¨ servera, ¨ aplikacija i ¨ svega ostalog, što je potrebno za poslovanje jedne kompanije.
Kompanija ne mora da brine o nabavci hardvera i softvera, njihovom podešavanu i održavanju. n Ta usluga se predstavlja oblakom, čija implementacija i način funkcionisanja ne mora biti poznata kompaniji, kao korisniku. n
resursi koji se nude dostupni sa bilo kog mesta i u bilo koje vreme. n Provajder omogućava firmi neophodan softver za poslovanje n Taj softver se izvršava na provajderskoj strani, tj. „unutar oblaka“. n provajder poseduje moćniju tehnologiju (servere, diskove), izvršavanje je brže i jednostavnije, n
ne zahteva ulaganje u opremu i održavanje. n To je zadatak provajdera i on to obezbeđuje na mnogo kvalitetniji način. n U slučaju da klijent ima potrebe za promenom ili proširenjem resursa, može gotovo trenutno to postići koristeći usluge iz oblaka koje provajder nudi. n
Korisnik mora da ima samo softverski interfejs, koji može biti običan Web Browser, a Cloud Computing mreža obavlja sve ostalo. n cena korišćenja ove usluge višestruko niža od cene održavanja sopstvenog data centra. n Cloud Computing ima visoko automatizovanu, fleksibilnu, virtuelizovanu i standardizovanu infrastrukturu, koja je uz to I bezbedna. n Podaci i usluge dobijaju se preko "oblaka" na zahtev i na način koji je prilagođen potrebama korisnika. n
Modeli usluga Infrastructure as a Servise (Iaa. S) n računarsko okruženje ili Platform as a Service (Paa. S) i n programske aplikacije Software as a Service (Saa. S). n
Infrastructure as a Servise (Iaa. S) n kao usluge nudi korišćenje procesora, ¨ klastera, ¨ virtualizovanih servera, ¨ memorije, ¨ mreže, ¨ skladištenje i ¨ sistemski softver. ¨ n daje podršku za obavljanje svih poslovnih funkcija.
može se dobiti standardizovan hardver, operativni sistem i njihova konfiguracija, a i prostor za čuvanje podataka. n Tako recimo Amazon E 2 C pruža uslugu javnog (public cloud) modela za snabdevanje infrastrukturnim komponentama, kao što su procesor, operativni sistem i mreža. n Pored toga nudi I čuvanje podataka putem S 3 (Simple Storage Service). n
Računarsko okruženje ili Platform as a Service (Paa. S) obezbeđuje platformu za razvoj softverskih aplikacija za krajnjeg korisnika. n Korisnici mogu da izvršavaju svoje aplikacije ili razvijaju nove na virtuelnim serverima koji se nude. n nudi se okruženje gde se aplikacije mogu razvijati, testirati i postavljati bez potrebe da se brine o održavanju operativnog sistema, o kapacitetu računara i sl. n
Programske aplikacije Software as a Service (Saa. S softver se izvršava na drugim računarima (u računarskim centrima provajdera). n Svi korisnici a. S provajdera, koriste isti softver za svoje potrebe. n Primeri : Salesforce. com, Google’s Gmail i Apps, AOL, Yahoo!, Google instant messaging, Vo. IP Vonage-a i Skype-a n
Prednosti i nedostaci Najveća prednost cloud computing-a je „elastičnost“, tj. sposobnost da se kapacitet podesi tačno prema potrebama korsinika. n U klasičnim modelima većina korisnika poseduje neodgovarajući kapacitet, pa dolazi do nedostatka resursa ili nije u dovoljnoj meri iskorišćen. n
U ovom modelu korisnici kupuju tačno kapacitet za čuvanje podataka, procesorsku moć, kao i druge IT mogućnosti u tačno određenoj meri. n Troškovi provajdera se smanjuju sa velikim broj korisnika, pa se može smanjiti cena svakom korisniku. n Korisnici uvek imaju ažurne verzije softvera, jer provajder obezbeđuje poboljšanje i licence softvera n
Opasnosti mogu nastati u pogledu bezbednosti podataka, jer je teško kontrolisati verifikovanu upotrebu podataka n Podaci se mogu izgubiti ili neovlašćeno koristiti. n postoji mogućnost da aplikacija radi usporeno zbog internet konekcije ili da prekine da radi iz nekog razloga, pa kompanija može da ima gubitak zbog prekida u poslovanju. n Iaa. S i Saa. S provajderi mogu da koriste različite tehnologije pa “pomeranje” aplikacije na “oblak” može da dovede do problema. n
- Slides: 34