RAZVOJ USTAVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI Prof Dr
RAZVOJ USTAVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI Prof. Dr Kasim Trnka
1. Obnova državnosti Bi. H Prvi spomen imena “Bosna” 949. godine Historijski razvoj Bi. H po etapama Od 1180. do 1463. godine-procvat bosanske državnosti Od 1463. do 1878. god. period pod osmanskom vlašću Od 1878. godine do 1918. godine. U sastavu Austro-ugarske Od 1918. godine do 1941. godineu sastavu Kraljevine SHS/Jugoslavije Od 1945. do 1992. godine U sastavu Jugoslavije Od 1992. godinenezavisna država
Tvrtkov grb
Historijska karta Bi. H-teritorijalno širenje
Bosanski ejalet
Grb SR Bi. H
1 -Bi. H; 2 -Hrvatska; 3 -Makedonija; 4 -Crna Gora; 5 Srbija; 5 a-Kosovo; 5 b-Vojvodina; 6 -Slovenija
Državno-pravni kontinuitet Bi. H Politička i teritorijalna cjelovitost čak i u sastavu drugih država Poseban državno-pravni status u okviru tih država Stabilne prirodne i historijske granice
Ustavni zakon vilajeta bosanskog iz 1867. -prvi pisani ustav Izvršena upravno-politička reforma Izvršena podjela na 7 sanđaka i više kotareva Uspostavljena upravna vijeća i upravitelji Uspostavljeni građanski i trgovački sudovi
Izvršna i upravna vlast-ispostava Ministarstva finansija Uspostavljen je Sabor Bi. H Ustav Bi. H iz 1910. godine Zakone proglašava Car Posebno poglavlje o ljudskim pravima
Obnovljena državnost Bi. H Prvo zasjedanje ZAVNOBi. H-a 25. i 26. 11. 1943. god. Mrkonjić Grad ZAVNOBi. H konstituisan kao najviše političko predstavničko tijelo Bi. H-”i srpska i muslimanska i hrvatska” zemlja Izražena volja za formiranje federativne Jugoslavije
Zaokružena državnost Bi. H Drugo zasjedanje ZAVNOBi. H-a 30. 06 - 02. 07. 1944. god. Sanski Most ZAVNOBi. H proglašen najvišim zakonodavnim i izvršnim tijelom Bi. H Donesena “Deklaracija o pravima građana Bi. H” Proklamovan princip narodnog suvereniteta i princip jedinstva vlasti
§ Treće zasjedanje ZAVNOBi. H-a, 26. 28. 04. 1945. godine, Sarajevo: 1. ZAVNOBi. H konstituisan u Privremenu Narodnu skupštinu Bi. H, 2. Donesen Zakon o Narodnoj vladi Bi. H.
2. Ustavni razvoj Bi. H od 1946. do 1991. godine-osnovne karakteristike Ustavni razvoj Bi. H u okviru ex Jugoslavije-karakteristike Ustav FNRJ i Bi. H Iz 1946. god. Uspostavljanje državnog socijalizma Uspostavljen sistem skupštinske vladavine Suverenost izvorno u federalnim jedinicama Uspostavljena funkcija Predsjednika Republike Ravnopravnost republika u Skupštini oslabljena Ustavni zakon Iz 1953. god. Umjesto Vlade-SIV Ustavi iz 1963. god. SAMOUPRAVLJANJE Ustavi iz 70 -tih godina 20 st. Ojačana uloga republika Redukovane nadležnosti federacije Uspostavljen kolektivni šef države
3. Uspostavljanje sistema građanske demokratije Bi. H-suverena, demokratska država građana, naroda. Muslimana, Srba i Hrvata i ostalih koji u njoj žive. Ekonomski sistem zasnovan na slobodnom tržištu i ravnopravnom tretmanu svih oblika svojine. AMANDMANI IZ 1991. Uspostavljen višepartijski politički sistem Dvodomna struktura Skupštine (Vijeće općina i Vijeće građana) Kolektivni šef države biran od građana neposredno Umjesto jedinstva vlasti uvoden je princip podjele vlasti
§ Na osnovu ovih promjene održani su prvi višestranački izbori 18. 10. 1990. godine. § Izborni rezultati su se gotovo podudarili sa nacionalnom strukturom stanovništva a pobjedu na izborima su odnijele nacionalne stranke (SDA, HDZ i SDS). § U vlasti je uspostavljeno partnerstvo, odnosno, kohabitacija triju nacionalnih stranaka. § Takva situacija će dovesti do destabilizacije političkih prilika i institucija novog političkog sistema. § Bit će onemogućen i pokušaj usvajanja novog ustava Bi. H.
4. Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti Bi. H § Skupština Bi. H je 14. 10. 1991. godine usvojila “Memorandum o položaju Bi. H i budućem ustrojstvu jugoslovenske zajednice. § U ovom Memorandumu je istaknuto da je Bi. H demokratska, suverena država i da nije spremna prihvatiti nikakvo ustavno rješenje buduće jugoslavenske zajednice u kojem neće biti i Srbija i Hrvatska.
§ Pokušavajući da nađe mirno i demokratsko rješenje, Evropska zajednica je septembra 1991. godine formirala konferenciju o Jugoslaviji koja je, nažalost, završila neusješno zbog neslaganja Srbije i Crne Gore. § Uprkos ovom neuspjehu konferencija je nastavila da radi u okviru stručnih grupa. § Da bi se pribavili stavovi o najosjetljivijim pravnim pitanjima oformljena je Arbitražna komisija sastavljena od predsjednika ustavnih sudova Španije, Francuske, Belgije, Njemačke i Italije. § Komisija je usvojila veći broj mišljenja od kojih su za Bi. H najznačajnija: Mišljenje br. 1, Mišljenje br. 2, Mišljenje br. 3, Mišljenje br. 4. itd.
Kriteriji za priznanje novih država § U cilju zauzimanja generalnog stava prema državama nastalim raspadom SSSR-a, Jugoslavije i općenito prema novonastalim državama u Istočnoj Evropi, zemlje članice Evropske unije na samitu održanom 16. 12. 1991. godine usvojile su dva, veoma značajna, akta. § Deklaracijom o "Smjernicama za priznanje novih država u Istočnoj Evropi i Sovjetskom savezu" utvrđeni su kriteriji za davanje priznanja navedenim državama. § Uvjeti definisani ovom deklaracijom odnosili su se, u prvom redu, na poštovanje odredbi Povelje UN i obaveza propisanih Helsinškim završnim aktom i Pariškom poveljom te jasno i nevosmisleno davanje garancija u pogledu poštivanja i promovisanja prava etničkih i nacionalnih grupa i manjina u skladu sa obavezama propisanim okvirnim sporazumom OSCE-a.
§ Deklaracija potom zahtijeva jasno opredjeljenje ka priznanju neprikosnovenosti svih granica koje jedino mogu biti izmjenjene mirnim putem i zajedničkim sporazumom. § Novonastale države, u smislu odredbi ove deklaracije, su morale prihvatiti sve relevantne obaveze u vezi sa naoružanjem i nuklearnim programima uključujući opredjelenje ka arbitražnom rješavanju sporova u pogledu svih pitanja koja se tiču sukcesije država i regionalnih sporova, sve u cilju unapređenja sigurnosti i regionalne stabilnosti.
§ Isti dan kada je usvojena prethodna deklaracija, EZ je također usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji sa kojom je izrađena spremnost zemalja-članica na priznanje svih republika koje su činile jugoslavensku federaciju, a koje dostave takav zahtjev do 23. 12. 1991. godine i pod određenim uvjetima. § Ti uvjeti su se odnosili na prihvatanje obaveza iz prethodne Smjernice i obaveza koje su proizlazile iz odredbi usvojenih na konferenciji o Jugoslaviji, sa posebnim akcentom na postupanje u vezi sa ljudskim pravima i pravima nacionalnih i etničkih grupa.
§ Zajednica i njene države članice također su zahtijevale da jugoslavenske republike, koje traže priznanje, usvoje ustavne i političke garancije kojima se odriču teritorijalnih pretenzija ka susjednim državama. § Badinterova komisija kao dodatni uvjet za Bi. H je zatražila održavanje referenduma. § Referendum je održan 29. 02. i 01. 03. 1992. godine i na njemu se dvotrećinska većina građana izjasnila za “suverenu i nezavisnu Bi. H državu građana, naroda. Muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj žive.
5. Agresija na Bi. H i mirovni proces Nakon što je agresija na Bi. H poćela iniciran je veći broj mirovnih planova od kojih su jedino Vašingtonski i Dejtonski mirovni sporazum polućili rezultate: Kutiljerov plan Vens-Ovenov plan Mirovni planovi za Bi. H Oven-Stoltenbergov plan Vašingtonski sporazum Dejtonski sporazum
HVALA NA PAŽNJI!
- Slides: 25