Razvoj ruralnog turizma u Hercegovakoneretvanskom kantonu MODUL 1

Razvoj ruralnog turizma u Hercegovačko-neretvanskom kantonu MODUL 1: Definiranje i usklađivanje turističkog proizvoda i usluge - edukativna radionica Robert Baćac Mostar, 15. 03. 2016.

MODUL 1 Tema 1 Osnove ruralnog turizma

Ruralni turizam? l Ruralni turizam je najširi pojam koji obuhvaća sve turističke usluge / aktivnosti / vidove turizma unutar ruralnih područja, uključujući npr. lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni turizam nije nužno dopunska djelatnost na svojem vlastitom gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, već može biti i profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel, konjički centar, itd. ). Pri tome, sam pojam ruralnog područja uglavnom nije strogo definiran, već se pod njim podrazumijevaju područja u kojima prevladavaju: prirodno okruženje, seoski okoliš, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna gospodarstva, s poljoprivredom i šumarstvom kao glavnim gospodarskim granama.

Seoski turizam? l Seoski turizam je uži pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma na farmi (turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost).

Agroturizam / seljačko domaćinstvo l Turizam na farmi (ili seljačkom domaćinstvu ili seoskom gospodarstvu (domaćinstvo) ili turističkom seljačkom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizam) isključivo se odnosi na oblik turističke usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s živom poljoprivrednom djelatnošću, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni isključivo na takovom gospodarstvu.

Filozofija ruralnog turizma? Što se to nudi za razliku od ostalih oblika turizma? l Zadovoljstvo, blagostanje, dobro osjećanje; l Ravnoteža tijela, duha i duše: harmonično stanje tijela i duha koji se temelji na samoodgovornosti čovjeka i njegovom odnosu prema prirodi i okolini; l Zdrav život uz potpuni užitak: snaga duha i oštrina uma (mir, antistress, meditacije, zvukovi prirode); kuhinja zdrave prehrane (zdravo hranjenje, provjerene namirnice); ljepota (prirodna kozmetika); opuštanje i ugoda (masaža i kupke, opuštanje prirodi); gibanje (tjelesna aktivnost) – vježbanje, rekreacija; l Sklad čovjeka i prirode: kultuvirani krajolik, tradicijska arhitektura (seoske kuće, imanja, gospodarstva); kulturološke specifičnosti (običaji, folklor, glazba, nošnja, svečanosti, predaja); stara znanja (stari zanati);

Turizam na selu? l l l l Atraktivnost Originalnost Tradicionalnost Ekološki proizvod gost nije “ključ sobe” tzv. “zabiti” su u trendu Svjetski rast 11% 25% udjela u turizmu

Europski ruralni turizam danas? l 200. 000 domaćinstava (1, 2 milijuna kreveta) l 20% čini ponudu s pružanjem prehrane 80% čine ruralne kuće za odmor l Dnevna potrošnja po gostu 45 -80 Eura l 1/3 potrošnje odnosi se na smještaj, ostalo se troši na ostale usluge na domaćinstvu i okolici (dodatne usluge) l Multiplikaativni efekt: 1 Euro turisitčke potrošnje kreira 2, 2 Eura lokalnoj ruralnoj ekonomiji l Ekvivalent od 4 kreveta kreira jedno radno mjesto l Indirektno ruralni turizam održava 3 milijuna radnih mjeta l Procjena prihoda od ruralnog turizma: 12 milijardi Eura godišnje l Destinacijski pristup organizaciji ruralno-turističke ponude

Europski ruralni turizam danas Toscana Provansa Tirol 4. 061 6. 840 1. 599 Broj kreveta 50. 636 55. 956 17. 000 Broj turista 556. 658 2. 720. 00 1. 395. 000 Broj noćenja 944. 148 17. 600. 000 6. 445. 000 237 milijuna € 450 milijuna € 374 milijuna € Broj domaćinstava Prihod od ruralnog turizma

Organizacija ruralnog turizma Europe l 1951. godina – prvo organizirano agroturisitčko domaćinstvo, mjesto Chandal à la Javie, Provansa, Francuska l 1952. konkretne novčane potpore poljoprivrednicima koji su se počeli baviti tuirzmom u Francuskoj od strane Ministarstva poljoprivrede l 1955. prvo udruženje ruralnog turizma “Federation Nationale des Gîtes de France” l 70 -tih godina 20. st ruralni turizam se organizirano počinje razvijati i u ostalim zemljama: Austrija, Italija, Velika Britanija l 1994. Europska federacija ruralnog turizma: 28 zemalja, 35 udruženja ruralnog turizma

Motivi dolaska u ruralni prostor l Moderan način života: brzi tempo, stres, otuđenost, nedostatak vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, više bolesti, ne osjećati se dobro, neproduktivnost na poslu l Motiv za dolazak: mir, čist okoliš, interakcija s novim ljudima (domaćini), zdrava hrana, slowfood, lagani tempo, fizička aktivnost, ne mjeri se vrijeme, dokolica l Koristi koje se pružaju: uživanje u hrani i pravilnije hranjenje, bolji osjećaj, ponovna fizička aktivnost, sprječavanje nastanka nekih bolesti, poboljšanje kvalitete života, veća produktivnost, više vremena za obitelj, ponovno zbližavanje s prirodom, buđenje pozitivne nostalgije

Život na selu? l Život na selu je bolji Život na selu poboljšava intiman život, može se zaključiti po istraživanju britanskog magazina Country Living iz 2004. godine koji je ispitao 1000 ljudi. l 41% anketiranih reklo je kako je selidba na selu unijela uzbuđenje u njihov život, dok je l 39% izjavilo kako im se život poboljšao, ili očekuju da se to dogodi. Velika većina smatra kako je život na selu bolji po zdravlje, ima manje kriminala i očekuju da će živjeti duže. l Među onima koji su se preselili na selo 44% je reklo da provode više vremena s partnerom, 38% ima više zajedničkih prijatelja, a 27% se rijeđe svađa. l Razina zadovljstva među ljudima koji su se preselili iz urbane u ruralnu sredinu veća je nego kod onih koji se nisu selili.

MODUL 1 Tema 2 Ideja

Što su iskoristili Provansa, Toscana, Tirol, Andaluzija. . .

Iskoristiti naizgled nevažno. . . l Ono što se čini minornim, može biti dobitna formula l 1800 godine u “zlatnoj groznici” nisu se obogatili tragači zlata već: - prodavači lopata! I još jedna vrlo dobro poznata osoba: - Levi Strauss

Od štale do ruralnog turizma

Seoski turizam l je lifestyle l business na duge staze l ne trpi površnost i nestrpljivost l nije sredstvo brze zarade l iziskuje predanost l originalnost i autentičnost l bogatstvo ponude l iskorištavanje postojećih resursa

Razrada ideje za bavljenje ruralnim turizmom l Bavljenje ruralnim turizmom na prvi pogled izgleda vrlo jednostavno. Česta su razmišljanja kako je dovoljno imati neku ideju te višak prostora (kuća, dio kuće, ostali objekti koji se mogu staviti u funkciju turizma), ponekad ponešto i poljoprivredne proizvodnje, malo urediti i doraditi gospodarstvo, ukrasiti ga tradicijskim detaljima te krenuti u posao koji bi se trebao razvijati sam od sebe bez dodatnih napora

Ideja l Prije upuštanja u konkretan i ozbiljan posao bavljenja seoskim turizmom potrebno je prvotnu ideju jasno i dobro osmisliti, realno je sagledati i konkretizirati obzirom da naknadno odustajanje ili mijenjanje ideje u samom procesu organizacije turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva ili netom nakon njegovog formiranja iziskuje ogromne napore (financijske ljudske i dr. ), a neminovno se gubi i motivacija za daljnji rad

Resursi

Resursi

Resursi

Razrada ideje za bavljenje ruralnim turizmom l Prije upuštanja u konkretan i ozbiljan posao bavljenja turizmom potrebno je prvotnu ideju jasno i dobro osmisliti, realno je sagledati i konkretizirati obzirom da naknadno odustajanje ili mijenjanje ideje u samom procesu organizacije turističkog obiteljskog gospodarstva ili netom nakon njegovog formiranja iziskuje ogromne napore (financijske ljudske i dr. ), a neminovno se gubi i motivacija za daljnji rad

Razrada ideje za bavljenje ruralnim turizmom l Upravo zbog toga pri osmišljavanju ideje vrlo je važno dati si vremena i pokušati iskreno i realno odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja, uključujući sljedeća: l Je li bavljenje ruralnim turizmom zaista za mene? l Na čemu ću bazirati i razvijati turističku ponudu, odnosno koji su moji potencijali (znanje, iskustvo, nekretnina, poljoprivredna, proizvodnja, stari zanat i sl. )? l Tko bi mi mogli biti potencijalni gosti? l Koje uvjete moram zadovoljiti, odnosno koje zakone moram proučiti da bi znao / znala koje obaveze trebam ispuniti za bavljenje ruralnim turizmom?

Pauza 10: 30 – 10: 45

MODUL 1 Tema 3 Definiranaje motivacije i osobine dobrog domaćina

Motivacija + l Uređenje gospodarstva: višak prostora (tradicijska kuća, stara štala, gospodarski objekt) l Višak vlastitih proizvoda koji se ne može plasirati na vanjskom tržištu l Želja za komuniciranjem i prezentiranjem vlastitog načina života l Želja za iskorištavanjem resursa gospodarstva koji su trenutno neiskorišteni (rekultiviranje zapuštenih vrtova i oranica, oživljavanje stočarstva, ponovno pokretanje starih zanata, itd. )

Motivacija l baviti se turizmom jer se susjed bavi pa ću ja biti bolji i uspješniji od njega, odnosno moći ću mu preuzeti goste; l baviti se turizmom jer je to trend i može se jako puno zaraditi u vrlo kratko vrijeme; l baviti se turizmom jer se možda mogu ostvariti dodatni poticaji od strane države;

Osobine idealnog domaćina l prihvat gostiju, ugošćavanje i kreiranje turističke ponude zahtjevan je i intenzivan posao koji iziskuje dosta osobnog angažmana i odricanja. Predviđa se domaćin minimalno 60 minuta dnevno posvećuje gostu i to samo organizirajući njegov boravak kroz smještaj i prehranu, bez da se tu ukalkuliralo vrijeme potrebno za komunikaciju s gostom te organizaciju dodatnih aktivnosti koje je gost poželio na gospodarstvu koristiti.

Osobine idealnog domaćina l Potrebna su nova i mnogobrojna znanja i vještine, jer domaćin u isto vrijeme mora igrati više uloga: biti recepcionar, kuhar, konobar, zabavljač, vodič, kreator ponude, poljoprivrednik, trgovac, direktor. l Turizam je vrlo „emotivan“ posao, obzirom da domaćin svojim gostima na gospodarstvu nudi svoj način života i dopušta mu da postane dio njegovog svakodnevnog života tijekom boravka

OSOBINE OPIS Gostoprimstvo sposobnost pokazati gostima da nas njihov boravak odnosno njihovo prisustvo na našem gospodarstvu raduje. Iskazivanje poštovanja prema gostima uz zadržavanje vlastitog dostojanstva Pažnja Biti na raspolaganju gostu na način da gost zadobije osjećaj Vaše posvećenosti njemu uz zadržavanje prostora i vremena za vlastitu intimu i potrebe. Ljubaznost Sve aktivnosti prema gostima, posebice u komunikaciji odvijati na ljubazan način s vedrinom i osmjehom pa čak i u situacijama kada nam se gosti obraćaju sa manje ljubaznim i uzrujanim tonom Strpljenje i smirenost Suspregnuti emotivne tenzije i ne pokazivati ih prema gostima te ophoditi se sa gostima uvijek mirnim tonom i mirno razgovarati Osjećaj za diplomaciju Ako dođe do sukoba između samih gostiju, gostiju i susjeda, gostiju i mještana, gostiju i samih domaćina, potrebno je konflikt riješiti što je moguće brže, na diplomatski način i pri tome ne biti na jednoj od sukobljenih strana, već smireno i hladne glave posredovati. Također ukoliko gost traži nemoguće ili smatra da je oštećen te da nije dobio adekvatnu uslugu za kojuje platio, isto smireno uz vještu diplomaciju pronaći kompromis. Ne dopustite da Vas postupci gostiju vidno uznemiruju. Nadarenost za improvizaciju U svakom trenutku biti sposoban kreirati prijedlog aktivnosti koje bi gostu mogle biti zanimljive kao npr. u slučaju kišnog dana

Test osobina l Mala provjerita u kojoj mjeri posjedujete osobine potrebne za uspješno bavljenje seoskim turizmom: 1. Raduje je li Vas komunikacija i ophođenje s ljudima? 2. Možete li relativno brzo uspostaviti kontakt sa nepoznatim osobama? 3. Možete li pored osnovne djelatnosti baviti se i s prijemom gostiju?

Test osobina 4. Biste li bili spremni jedan dio Vašeg obiteljskog života podijeliti s gostima koji bi boravili na Vašem turističkom sesoskom obiteljskom gospodarstvu? 5. Ne bi Vas smetalo da Vas gosti povremeno ometaju u Vašem svakodnevnom poslu? 6. Spremni ste gostima priskrbiti informacije o atrakcijama u okolini (prirodnim i kulturnim, muzejima, manifestacijama, prometnoj povezanosti, trgovinama, restoranima) te biti im na raspolaganju za njihove upite? 7. Možete li uspješno rješavati konflikte među ljudima? 8. U slučaju lošeg vremena možete gostima organizirati dodatne aktivnosti? 9. Spremni ste surađivati s drugim osobama (ostalim vlasnicima turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava, turističkim vodičima, i dr. ) u organiziranju turističkih usluga i ugošćavanju turista? 10. Spremni ste s lokalnim vlastima i ostalim ponuđačima turističkih usluga surađivati na unaprjeđenju uvjeta boravka turista na Vašem području?

Rezultati testova l Od 10 do 8 DA odgovora – imate potrebnu osobnost za bavljenje seoskim turizmom; l Od 7 do 5 DA odgovora – imate potencijala za bavljenje seoskim turizmom kojeg bi bilo uputno povećati; l Manje od 5 DA odgovora - radije surađujete s ostalim turističkim seoskim obiteljskim gospodarstvima u smislu ponude jedne aktivnosti na Vašem gospodarstvu u sklopu cjelokupne ponude drugog gospodarstva (budite kooperant)

MODUL 1 Tema 4 Gosti ruralnog turizma

Tko su gosti – moji budući gosti l Prva i osnovna stvar je da već kod same ideje i odluke o pokretanju turističkih usluga na Vašem turističkom obiteljskom gospodarstvu, a posebno pri osmišljavanju i provedbi promocije, znate tko vam je ciljna skupina, odnosno koji gosti bi mogli biti zainteresirani za turističke usluge koje ste pokrenuli, gdje se ti gosti nalaze, te kako doći do njih.

Ciljne skupine l individualci l l l l parovi grupe prijatelja poslovni ljudi (manageri) – MICE zaljubljenici u autentičnost i prirodu gastro gosti outdoor turisti (20 – 44 godina) touring gosti (bike npr. ) vikend gosti

Tko su gosti – moji budući gosti l vrlo je bitno definirati koju ciljnu skupinu gostiju želite na Vašem gospodarstvu. Slobodno postavite i organizirajte svoju ponudu prema ciljnoj skupini koju najviše želite da posjećuje Vaše gospodarstvo: izletnici, obitelji s djecom, parovi, individualci, organizirane grupe, biciklisti, vinski gosti, gastro gosti, pješaci, kampisti, gosti koji obilaze kulturne znamenitosti, gosti koji dolaze zbog aktivnosti u prirodi, ribiči, lovci, poslovni ljudi, gosti iz velikih gradova itd.

Tko su gosti – moji budući gosti l Ukoliko na Vašem gospodarstvu želite npr. bicikliste, a imate upit za npr. grupe (izletnike), nećete ostalim gostima jasno i rezolutno to staviti do znanja riječima: „Ne primamo grupe, nego samo bicikliste i individualce“, već ćete diplomatski zainteresiranim gostima reći: „Žao nam je, nismo organizirani za grupe po Vašem upitu“ ili „Ne možemo udovoljiti obzirom da nismo organizirani za pružanje vrste usluge koju tražite“ i sl. , i naravno obavezno reći koju vrstu usluga pružate. Bilo bi uputno takvu grupu uputiti nekom od Vaših kolega koji primaju takve grupe

Tko su gosti – moji budući gosti l Svakako je potrebno napomenuti kako sve to ne znači kako ćete morati usmjeriti svoju ponudu samo na jednu ciljnu skupinu gostiju. Na Vašem gospodarstvu možete ugostiti više ciljnih skupina, ali pri tome treba imati na umu kako će biti potrebno organizirati usluge koje će zadovoljavati sve željene ciljne skupine i da potrebe jedne ciljne skupine nužno ne odgovaraju potrebama druge ciljne skupine

Tko su gosti – moji budući gosti l Također, u svojim promotivnim materijalima internet stranici i drugdje, blago i nenametljivo naznačite: „Idealno za obitelji s djecom“ ili „Idealno za parove“ ili „Idealno za ribiče“ ili „Idealno za bicikliste“ itd.

Globalni turistički trendovi (turisti) l Moderni turist je istraživač l Današnji turisti su turisti treće generacije, zahtjevni su, znaju što žele i putuju zbog motiva a ne samo zbog potrebe za putovanjem (turisti prve generacije) ili putovanja da se posjeti određeno mjesto (turisti druge generacije) l Turist treće generacije ima želju snažno proživjeti svoj godišnji odmor i/ili putovanje, doživjeti iskustvo novih i različitih mjesta, imati individualnu personaliziranu uslugu i otkriti autentične stvari l Želi biti dio lokalne, jedinstveno i teško ponovljive (replicirane) kulture

Turist treće generacije ¡ Individualac je ¡ Teži ne-materijalnim vrijednostima, tolerantan je, iskušava nove doživljaje ¡ Živi u vlastitom stanu ili kući ¡ Vozi klasičan automobil ¡ Hobiji su mu slušanje glazbe i kuhanje ¡ Slobodno vrijeme provodi pohađajući predavanja/debate, umjetničke izložbe i parkove (prirodne znamenitosti) ¡ Sluša rock, reggae, blues glazbu ¡ Prosječna dob mu je 43 godina ¡ 30% su samci i neoženjeni parovi, 23% su parovi bez djece, 13% su parovi čija su djeca otišla od doma (studij, posao)

Turist treće generacije ¡ ¡ ¡ U prosjeku zarađuju 100. 000 dolara godišnje Na duži godišnji odmor odlazi 1, 4 puta godišnje Na kraći odmor odlazi 2, 4 puta godišnje Za svoj odmor na prvom mjestu bira posjet gradovima i gradićima, te mjesta bogata kulturnom baštinom Za smještaj odabire middle-class hotele, i B&B (bed&breakfast) te smještaj sa “šarmom” Turisitčke informacije nalazi na internet stranicama, stranicama na kojima se objavljuju recenzije o putovanjima (WOMMA, Tripadvisor itd. ) i člancima u novinama Koristi internet 21 sati tjedno + 6 sati tjedno provodi na društvenim mrežama Televiziju gleda 15 sati tjedno Čita časopise o umjetnosti te časopise posvećene prirodi 54% posjeduje smartphone i tablet Može ga se pronaći na Facebook-u i Youtube-u i Twiteru

Pauza 12: 30 – 13: 30

MODUL 1 Tema 5 Tipovi i vrste gospodarstava

Koncept ponude u seoskom turizmu l Tipovi seoskih domaćinstava: - Agroturizam Kušaonica Ruralni B&B (noćenje s doručkom) Ruralna kuća za odmor Ruralni obiteljski hotel Ruralni kamp Ruralno kamp odmorište

Agroturizam l Agroturizam – turističko seosko obiteljsko gospodarstvo ili seljačko domaćinstvo; engleski: farmholidays; francuski: tourisme à la ferme; njemački: Urlaub am Bauernhof; talijanski agriturismo;

Koncept agroturizma l Agroturizam predstavlja tip turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok turističke usluge smještaja i prehrane gostiju čine dodatnu aktivnost. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na gospodarstvu se mogu organizirati i ostale turističke usluge (aktivnosti, paketi usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogućnost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistički potencijal gospodarstva. Vlasnik gospodarstva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na samom gospodarstvu dok se za turističke usluge koristi višak prostora unutar gospodarstva. Stoga je gost, u stalnoj i izravnoj interakciji s domaćinom i njegovom obitelji tijekom posjeta gospodarstvu, te ima mogućnost iz prve ruke upoznati se s običajima, tradicijom, načinom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom, tipičnim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

Koncept agroturizma l U agroturizmu postoje tri podvrste gospodarstava. Prvu i drugu podvrstu (otvoreni tip agroturizma) čine: gospodarstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama: izletište, te gospodarstva koja nude usluge smještaja i prehrane gostima na smještaju kao i usluge prehrane izletnicima i grupama. Treću podvrstu (zatvoreni tip agroturizma) čine gospodarstva koja nude usluge smještaja i usluge prehrane samo za goste na smještaju. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima, posebnim kućama ili kampu.

Beauty farm “La Serena”, Toscana, Italija

Beauty farm “La Serena”, Toscana, Italija

Kušaonica l Kušaonica – kušaonica/kušaona; engleski: tasting room; francuski: liéu de degustation; njemački: Degustationsraum; talijanski: degustazione

Koncept kušaonice l Kušaonica se kao dodatna turistička ponuda organizira na gospodarstvu na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili nekoliko tipičnih proizvoda karakterističnih za mjesto gdje se gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voće, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistička usluga kušanja proizvoda i moguća prezentacija proizvodnje u za to posebno organiziranom prostoru, uz naplatu. Na domaćinstvu ne postoje smještajni kapaciteti već se nude isključivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Pri kušanju ne može se gostima nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu), već samo naresci.

Koncept kušaonice l Kušaonice, kao oblik turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva, stvaraju u destinaciji mrežu punktova na kojim se tipični proizvodi mogu pribaviti direktno od proizvođača. S tim u vezi, kušaonice mogu biti organizirane kao poseban itinerer koji može funkcionirati kao zasebni turistički proizvod, kao što su npr. : vinske ceste, ceste rakije, ceste sira, ceste maslinovog ulja, itd. l Preporuka: organizirati kušaonice za max. 30 osoba, te ih nastojati prostorno smjestiti u tradicionalne objekte

Primjer kušaonice sira l Stancija Kumparička – Istra ü Stancija Kumparička je obiteljsko gospodarstvo na kojem se uzgajaju koze i proizvode kozji sirevi vrhunske kvalitete. Stancija je izgrađena još u 14. stoljeću, a sada je u potpunosti obnovljena. l Na ekološki čistim pašnjacima, punim aromatičnog bilja, pase 170 alpskih koza. Pašnjaci se protežu na 60 hektara zemlje. l Proizvodi načinjeni iz nepasteriziraog mlijeka - skutu, svježe laktične sireve i polutvrde sireve – mogu se pronači u maloj trgovini na stanciji, a mogu se i naručiti pa će ih vlasnici poslati i poštom. l Stancija Kumparička otvorena je cijelu godinu. Na njoj se može prisustvovati gastronomskim događajima i pohađati tečajeve proizvodnje sira. Posjetitelji mogu vidjeti cijeli taj proces, od mužnje do dozrijevanja sireva.

Stancija Kumparička ü polutvrdi kozji sirevi od nepasteriziranog (sirovog) mlijeka stare više od 30 mjeseci, koji su postali pravi gastronomski specijalitet. ü polutvrde sireve stare d 3 do 30 mjeseci, potom svježe sireve iz nepasteriziranog mlijeka (u obliku rolada, malih sirnih kolača i slično), feta sir i skutu. ü Sve, od uzgoja koza do dozrijevanja sira, radi se u skladu s HACCP sustavom higijenskog nadzora te za svaki sir postoje zabilježeni podaci o svakoj fazi proizvodnje.

Stancija Kumparička - kušaonica l Na Kumparičku se može doći na degustacije ili na obilazak imanja i sirane. Mogu doći manje grupe ili velike grupe (na primjer, organizirani posjet jedne tvrtke, škole), uz prethodnu najavu, za koje se mogu organizirati ručkovi, večere, degustacije sireva uz vrhunska vina, maslinova ulja i domaće kobasice

Ruralni B&B l noćenje s doručkom; engleski: bed and breakfast; francuski: la chambre d'hotes; njemački: Übernachtung mit Frühstück; talijanski: pernottamento e prima colazione. NAPOMENA: za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam

Koncept B&B ponude l Bed and breakfast (B&B) odnosno noćenje s doručkom predstavlja gospodarstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doručka gostima gospodarstva. Vlasnik gospodarstva nije profesionalni poljoprivredni proizvođač (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turističke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doručka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je gospodarstvo smješteno u ruralnom području i takova mogućnost postoji. Doručak se služi u posebnom prostoru organiziranom za ugošćavanje. Vlasnik živi na gospodarstvu, a gost je ili smješten u kući domaćina, ili u zasebnoj kući za potrebe smještaja, no u oba slučaja, životni prostori domaćina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamčena privatnost.

Koncept B&B ponude l Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed („bicikla i krevet“) namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slučaju gospodarstvo organizira još i sigurnu prostoriju pod ključem za spremanje i eventualan servis bicikli.

Kriteriji za Bike&bed l Osnovni zahtjevi • prihvat cikloturista i za samo jednu noć • sigurna prostorija pod ključem za besplatno ostavljanje bicikala preko noći (po mogućnosti u prizemlju ili podrumu, npr. garaža) • prostor za sušenje odjeće i putne opreme (npr. soba za sušenje, podrum, tavan, sušilica rublja itd. ) • bogata ponuda doručka ili mogućnost korištenja kuhinje • podjela ili prodaja karata regije/biciklističkih karata; raspored vožnje za autobus, vlak, trajekt ili zrakoplov • mogućnost korištenja alata za jednostavne popravke • informacije o lokaciji, radnom vremenu i telefonskim brojevima najbližih mehaničara u slučaju većih kvarova

Kriteriji za Bike&Bed l Dodatna ponuda • iznajmljivanje kvalitetnih bicikala ili preporuka za drugog iznajmljivača u odredištu (ponuda, telefonski broj) • mogućnost transfera prtljage iz prijašnjeg smještajnog objekta u sljedeći objekt • ponuda dnevnih biciklističkih ruta - izleta • rezervacija noćenja u slijedećem Bike&bed smještaju • mogućnost raspolaganja s glavnim rezervnim dijelovima prema potrebi u dogovoru s najbližim mehaničarom (zračnice, gume i sl. ) • popis ostalih Bike&bed smještaja u regijiž • knjiga gostiju za bicikliste

Rruralna kuća za odmor l Ruralna kuća za odmor – ruralna kuća za odmor; engleski: self-catering house (ako se radi o kući prizemnici koja je usto još i pokrivena kamenim pločama ili slamom onda se koristi naziv: cottage); francuski: gites ruraux; njemački: Landhäuser; talijanski: casa in campagna

Koncept ruralne kuće za odmor l Ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuću kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuća za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuće koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeđem kraja u kojem se gospodarstvo (kuća) nalazi. Specifičnost ove kategorije gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuće (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajućim prostorom (okućnicom). To znači da se takva kuća po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima (npr. 6 kreveta) ili ako je popunjen npr. samo jedan krevet (iznajmljuje se jednoj osobi). Bitno za ruralnu kuću za odmor je to da se ona može organizirati u samom selu (može biti i jedan dio kuće u nizu, ali ako funkcionira kao zasebna cjelina), ili može biti izdvojena iz sela kao samostojeća. Vlasnik u pravilu ne živi na tom gospodarstvu već može živjeti u drugom mjestu, ali postoji stalna komunikacija gost-domaćin (gost zna tko je vlasnik). l Kao dodatni marketinški „mamac“ ali i kao dodatan doprinos očuvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kuće za odmor mogu nositi i regionalni specifični naziv.

Tematske kuće

Ekološke kuće

Objekti s obnovljivim izvorima energije – “Zeleni – eko” smještaj l solarna energija za opskrbu gospodarstva el. energijom; l mini vjetro-elektrane za opskrbu gospodarstva el. energijom; l korištenje kišnice za potrebe opskrbom vodom l bio-plin od stajskog gnoja koji se koristiti za grijanje

Ruralni obiteljski hotel l Ruralni obiteljski hotel - ruralni obiteljski hotel; engleski: rural family hotel; francuski: hotel familial rural; njemački: Ländliches Familienhotel; talijanski: albergo rurale familiare

Koncept ruralnog obiteljskog hotela l Ruralni obiteljski hotel predstavlja gospodarstvo s većim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentična arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veličini i gabaritima mogu imati veći broj soba (cca. 10 -15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograđivati i nadograđivati već trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgrađen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veličina, materijali, uređenje itd. ). Domaćinstvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne sadržaje ukoliko ih je moguće organizirati (wellness, bazen, itd. ). Vlasnik gospodarstva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poželjno da se na gospodarstvu, ukoliko je moguće proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik gospodarstva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolaže s većim kapacitetom smještaja koji je organiziran kao obiteljski hotel (iskustva Austrije i Italije). Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni ako se nalazi uz rijeke ili jezera (primjer Engleska); vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju, itd.

Hotel na sijenu l Heuhotel; Hay hotel l l najrašireniji u Njemačkoj organiziran na poljoprivrednom imanju recepcija, restoran sobe, bungalow

Horizontalni hotel l difuzni hotel l integralni hotel l kolokvijalni naziv: “raspršeni hotel”

Hotel koji se ne gradi! l l l karakterističan za mala mjesta, male gradiće i povijesne jezgre osnovna ideja hotela čini stavljanje u funkciju već postojećih građevina unutar povijesne jezgre kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge, te povezivanje već postojeće ponude smještaja (privatnog smještaja), a u isto vrijeme i onemugćuje, štoviše i sprječava građenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentično okruženje cilj je popularizirati povijesne jezgre kroz turističke usluge, odnosno potaknuti razvoj autentičnih turističkih usluga, a u isto vrijeme očuvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici – potaknuti novu vrijednost

Smještaj l smještaj je organiziran u više različitih međusobno nepovezanih objekata s cjelokupnim komforom i ujednačenom kvalitetom l gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama (sobe, apartmani ili cijele kuće) koje su raspršene po povijesnoj jezgri ili po čitavoj mikrodestinaciji l svaka smještajna jedinica drugačije je uređena čime se razlikuje od ostalih ili su tematski određene (npr. renesansnog stila) l minimum 7 smještajnih jedinica – maximum nije određen

Recepcija i restoran l Centralna recepcija – poseban prostor za primanje gostiju koji nije udaljen više od 200 m od svih smještajnih jedinica – recepcija ima zaposlenike l Centralni restoran – ili više njih ali s različitom ponudom – uključiti već postojeći – također nije udaljen više od 200 m od svih smještajnih jedinica

Tradicijski ruralni hotel l albergo rurale “Antichi Ovili” – Italija (Sardinija) – organiziran u nekadašnjim pastirskim skloništima (kapacitet smještaja: 20 soba)

Ruralni kamp l Ruralni kamp - ruralni kamp; engleski: rural camping; francuski: campings rural; njemački: Camping auf dem Land; talijanski: campeggio rurale

Koncept ruralnog kampa l Ruralni kamp predstavlja pružanje usluga smještaja na otvorenom prostoru, odnosno uređenom prostoru za šatore, karavane, kampere ili tende koji je smješten u prirodnom okruženju (dobro očuvanoj prirodi) ili seoskom okruženju (atraktivna lokacija u selu ili neposredno van sela ili pak na samom turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu). Ruralni kamp ne iziskuje blizinu velikih gradova niti njegovu povezanost s javnim prijevozom, već dapače, njegova atraktivnost počiva upravo na tome da je duboko uronjen u ruralni prostor, van urbanih središta te kao takav nudi prirodnu atraktivnost (povezanu s ponudom sela) kao faktor privlačenja. Jedan od važnijih uvjeta za organizaciju ruralnog kampa je pristup vozilima (dostupnost). Kod organizacije ruralnog kampa potrebno je posebnu pozornost posvetiti nenarušavanju okoliša i vizure mjesta, te prilikom njegova uređenja obavezno koristiti tradicijske elemente kraja u kojem se nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa (sanitarni čvorovi, kupatila, praonice, prostori za pripremu i usluživanje jela i sl. ) te same smještajne jedinice.

Vrata Velebita l - Ljubotić, NP Paklenica: Kamp Izletište Škola u prirodi Etno kuća i muzej pčelarstva Mirila

Ruralno kamp odmorište l Ruralno kamp odmorište - ruralno kamp odmorište; engleski: rural campingcar quick stops; francuski: aires de services rural pour campingcar; njemački: Stellplätz fûr Reisemobile auf dem Land; talijanski: aree di sosta rurale per Camper e Caravan

Koncept ruralnog kamp odmorišta l Kamp odmorište predstavlja parkirna mjesta za kampvozila namijenjena za kraće zadržavanje na kojim vlasnici kamp-vozila mogu dobiti određene servisne usluge. l Obično ih koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komoditet za boravak, konstanto putuju po odredištu (prevaljuju u prosjeku 100 km na dan) uz veliku potrebu za kraćim stajanjima. Upravo zbog takvih potreba organiziraju se posebna mjesta kao što je kampodmorište, poradi servisnih usluga kao što su np. opskrba vodom i el. energijom, pražnjenje otpadnih voda, odmor od puta, opskrba namirnicama i sl. Vrlo rijetko takvi gosti koriste usluge klasičnog kampa pa se za njih organiziraju posebna vrsta ponude kao što je kampodmorište.

Koncept ruralnog kamp odmorišta l Ruralno kamp odmorište u pravilu se organizira uz tranzitne ceste i putove, te ne više od 10 km udaljeno od takovih putova – to vrijedi za ruralna kamp odmorišta koja su uređena u seoskom prostoru (selu) tj. na nekom turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Također, kao i kod ruralnih kampova, tako i kod ruralnih kamp odmorišta posebnu pozornost potrebno je posvetiti organizaciji i uređenju (hortikulturno uređenje, jame za prihvat otpadnih voda, rasvjeta, objekti za opskrbu el. energije i vode i dr. ) kako se ne bi narušio okoliš ili nagrdila vizura mjesta. l U ruralnom kamp odmorištu smještajne jedinice uređene su kao parking mjesta stoga bi teren za uređenje odmorišta trebao biti ravan. l Optimalna veličina ruralnog kamp odmorišta je 10 parcela na ukupnoj površini od 1000 m².

MODUL 1 Tema 6 Registracija, zakonski limiti, tržišni standardi

Zakonski okvir l Kada ste izabrali oblik (vrstu, tip) seoskog turizma koji bi željeli organizirati na Vašem gospodarstvu, potrebno je vrlo pažljivo informirati se i proučiti načine registracije kao i sve minimalne uvjete koje je potrebno zadovoljiti i koji su određeni zakonskim i pod-zakonskim propisima.

Zakonski okvir l U ovoj fazi organizacije gospodarstva, između razrađene ideje i uređenja domaćinstva ovo je izuzetno važan korak kako ne bi došli u situaciju da organizirate Vaše gospodarstvo, uložite novac te se na kraju suočite s poteškoćom prilikom registracije, odnosno ne možete dobiti rješenje o registraciji (koje je uvjet za poslovanje) jer niste poštivali propisane minimalne uvjete kao što su npr. organizacija posebnog prostora za usluživanje jela ili pak niste poštivali minimalnu veličinu (površinu) smještajnih jedinica (soba, apartmana, kupatila) ili niste pazili prilikom uređenja na propisanu visinu prostora itd.

Zakonski okvir l Opravdanje „Nisam znao/znala“, „Nitko mi nije rekao“, ne prolazi, pa se prije upuštanja u organizaciju gospodarstva za turističke usluge i realizaciju ideje, dobro i detaljno uputite u minimalne uvjete, odnosno, konzultirajte zakonske propise!

Zakonski okvir l Zakon o turističkoj djelatnosti l Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ü Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata u seljačkom domaćinstvu l Zakon o poljoprivredi l Zakon o organskoj proizvodnji (u proceduri)

Zakon o turističkoj djelatnosti l Turističke usluge u seoskom turizmu: ü Seoski turizam, u smislu ovog zakona je boravak i smještaj turista u domaćinstvu, koje je organizovano kao turističko seoska privreda (seosko domaćinstvo) radi odmora i rekreacije. ü Turističke usluge u seoskom turizmu naročito su: iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, škola jahanja, lov i ribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe voća i povrća, ubiranje ljetine, foto safari i druge usluge u seoskom domaćinstvu. Turističke usluge može pružati vlasnik seoskog domaćinstva sa članovima svoje porodice ukoliko ispuni uslove propisane zakonom i drugim propisima.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti l U domaćinstvu organiziranom kao turistička seoska privreda (seosko domaćinstvo), član seoskog domaćinstva može pružati slijedeće usluge: ü iznajmljivati gostima sobe i apartmane , ako je vlasnik najviše do 10 soba, odnosno 20 postelja; ü organizirati kamp na svom zemljištu za najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno 60 gostiju istodobno; ü pripremati i posluživati topla i hladna jela, pića i napitke iz pretežno vlastite proizvodnje za najviše 50 lica (izletnika) istodobno; ü u seoskom domaćinstvu mogu se pružati i usluge degustacije vina ili rakije te posluživanje domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje u uređenom dijelu stambenog ili privrednog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najviše 50 lica (izletnika) istodobno; ü mogu se prodavati izrađene narodne rukotvorine kao i organizirati aktivnosti na upoznavanju naslijeđa, načina života i tradicionalne kulture seoskih područja;

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti l Fizičko lice u seoskom domaćinstvu obavezno je: ü vidno istaknuti na ulazu u objekt ili u neposrednoj blizini natpis sa oznakom vrste objekta utvrđene rješenjem nadležnog organa i kategorije objekta utvrđene rješenjem Ministarstva, ü vidno istaknuti na ulazu u objekat ili u neposrednoj blizini naziv usluga koje pruža, cijene usluga koje nudi i iznos boravišne takse, ü utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak i pružiti usluge u količinama i kvalitetu u skladu sa normativima, te na zahtjev gosta predočiti mu normative, ü vidno istaknuti cijene usluga koje nudi i iznos boravišne takse na propisan i uobičajen način i pridržavati se istaknutih cijena, ü izdati gostu račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadrži: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj računa, datum i vrijeme izdavanja računa, vrstu, količinu i cijenu pruženih usluga, a kod pružanja usluga smještaja, navesti u računu i iznos boravišne takse, ü voditi knjigu gostiju, ü dostaviti normative i cjenike na ovjeru nadležnom organu najkasnije sedam dana prije njihove primjene.

normativ jela i pića NORMATIV MJERA ROBA / NAMIRNICE purica s mlincima porcija puretina 300 g mast 15 g sol mlinci brašno 150 g jaje 1 kom voda slavonski čobanac porcija svinjetina (bez kosti) 100 g svinjetina (kožice, uho, nogice) 50 g meso juneće 50 g meso divljači 50 g sitna ljuta paprika 10 g feferon ½ kom glavica luka 1 kom vino 50 ml mineralna voda 50 ml pasirana rajčica 50 ml režanj češnjaka ½ kom sol papar janjetina ispod peke porcija janjetina 300 g krumpir 300 g glavica luka ½ kom ½ žlice masti sol voda gemišt / bevanda čaša vino 150 ml mineralna voda 50 ml kava šalica kava 7 g šećer 7 g

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti l Pri pružanju usluga fizičkom licu u seoskom domaćinstvu mogu pomagati članovi njegovog domaćinstva; l članovi domaćinstva moraju ispunjavati zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima; l za pružanje usluga fizičko lice u seoskom domaćinstvu dužno je pribaviti rješenje nadležnog organa kojim se odobrava pružanje tih usluga. Rješenje će se izdati fizičkom licu u domaćinstvu uz sljedeće uvjete: ü državljanin je Bosne i Hercegovine, ü poslovno je sposobno, ü vlasnik je objekta (soba, apartman ili kuća za odmor i sl. ) ili zemljišta za kamp, ü ispunjava propisane zdravstvene uvjete, ü objekt u kojem će se pružati usluge ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za kategoriju u skladu sa zakonom, ü nije mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane pružanja usluga.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti l Rješenje će nadležni organ izdati u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti. l Ako nadležni organ ne donese rješenje propisanom roku ili ne donese rješenje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, fizičko lice u seoskom domaćinstvu može započeti sa pružanjem usluga o čemu je dužno prethodno pisanim putem obavijestiti nadležni organ ukoliko je za građevinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavilo odgovarajući akt prema kojem se građevina smije koristiti, odnosno staviti u pogon; l Rješenje kojim se odobrava pružanje usluga fizičkom licu u domaćinstvu sadrži: 1. ime i prezime, jedinstven matični broj i adresu prebivališta podnositelja zahtjeva, 2. mjesto, ulicu i broj objekta u kojem se pruža usluga, 3. vrstu ugostiteljske usluge i broj gostiju kojima se usluga može pružiti, 4. vrstu i kategoriju objekta u kojem se pruža usluga, 5. podatak o pružanju usluga tokom cijele godine ili sezonski.

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata u seljačkom domaćinstvu l Vrste objekata u seljačkom domaćinstvu su: ü Vinotočje/Kušaonica ü Izletište ü Soba ü Apartman ü Kamp Robinzonski smještaj

Ostale zakonske obveze l Porezi (dohodak, PDV) l Doprinosi (mirovinsko i zdravstveno) l Pristojbe (boravišna pristojba, RTV pretplata) l Članarine (turistička članarina)

Standardi EUROGITES-a l Opći standardi su standardi koje je propisala Europska federacija ruralnog turizma (EUROGITES) i identični su za cijeli Europski teritorij. l Odnose na definiciju uvjeta ruralnog prostora i okruženja, odnosno, teritorija na kojem se seosko domaćinstvo nalazi

KRITERIJ OBJAŠNJENJE Položaj domaćinstva u prirodnom okruženju, selu ili malom gradu Manje od 5000 stanovnika u selu/gradu ili u vrlo tipičnim/tradicionalnim naseljima Ruralno okruženje, s izraženim karakteristikama tradicionalnog poljodjelstva ili izuzetnim prirodnim vrijednostima izuzetne prirodne vrijednosti = park prirode ili slično. "Tradicionalno poljodjelstvo" isključuje prevladavajuću industrijsku poljoprivredu (vizure kojima dominiraju staklenici, ogromni proizvodni objekti sl. ) Turizam nije glavna ili prevladavajuća aktivnost ili izvor prihoda u bližoj okolini Odnos broja turisitčkih kreveta i broja stanovnika u ruralnim područjima ne smije prijeći 1: 1 Dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagađenja Prihvatljivi su mirisi i buka karakterisitčni za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju Autentičnost smještajnog objekta i ambijenta - Gostoljubivost – osobna briga domaćina o gostu - Mali kapacitet smještajne jedinice Gornji limit kapaciteta je 40 kreveta, ako nije zakonski određen ili propisan internom standardizacijom članice Povezanost sa lokalnom zajednicom i tradicionalnom kulturom Minimum je integracija aktivnosti u okvire zajednice iz okruženja, gosti imaju mogućnost ostvariti kontakt sa lokalnom realnošću ukoliko to žele Lokalni proizvodi i gastronomija Dostupni u okruženju Kultura (folklor, zanatski proizvodi, običaji, nasljeđe. . . ) Dostupni u okruženju

Pauza 15: 00 – 15: 15

MODUL 1 Tema 7 Poljoprivreda i turizam

Da li je za bavljenje ruralnim turizmom poljoprivredna proizvodnja obavezna?

Poteškoće u plasmanu na tržištu l l veliki troškovi prijevoza niska cijena prodaje i otkupa nemogućnost plasmana svih proizvoda u isto vrijeme kupci se traže izvan mjesta boravka

Prednosti l l l bolji plasman tradicionalnih proizvoda viša cijena prodaja direktno u mjestu boravka mogućnost dodatne zarade kroz dodatne aktivnosti maksimalno iskorištavanje kapaciteta bolja profilacija domaćinstva

Utjecaj seoskog turizma na mikrookolinu l Direktni: proizvodnja tipičnih proizvoda, oživljavanje i poticanje poljoprivrede; dodatan prihod domaćinstvu; direktna prodaja proizvoda; niži troškovi finalnog proizvoda; mogućnost zapošljavanja; očuvanje ambijentalne arhitekture; iskorištavanje slobodnih kapaciteta; očuvanje izvorne tradicijske gastronomije l Indirketni: razvoj obrtništva – poglavito proizvoda od prirodnih materijala; tržište nekretnina; proizvodnja suvenira; razvoj infrastrukture u ruralnim područjima, sprječavanje iseljavanja stanovništva;

Vrlo je bitno razlikovati l Proizvodnju tradicijskih proizvoda za vlastite potrebe l Proizvodnju tradicijskih proizvoda za prodaju: - Proizvodnju tradicijskih proizvoda životinjskog podrijetla: sir i mlječne prerađevine; suhomesnati proizvodi: pršut, kobasice, panceta, slanina, čvarci i ostalo, jaja; med - Proizvodnju tradicijskih proizvoda neživotinjskog podrijetla: marmelada; pekmez; džem; proizvodi od samoniklog bilja i gljiva; prerađevine od povrća; ukiseljeno povrće; tjestenina; vino; rakija; maslinovo ulje

Proizvodnja tradicijskih proizvoda za prodaju l Pod prodajom se misli: prodaja na kućnom pragu (na OPG-u), prodaja na tržnicama, prodaja na sajmovima, prodaja drugim subjektima (trgovinama, trgovačkim lancima i dr. ), prodaja kroz turističke usluge (seoski turizam), preko interneta, putem automata itd. l Svi proizvodi nemjenjeni prodaji moraju biti zdravstveno ispravni i proizvoditi se u zadovoljavajućim higijenskim uvjetima

Prodaja na domaćinstvu. . . l l l praktična pakovanja turistička pakovanja (kao upotrebni suvenir) atraktivna ambalaža urednost kvalitetna usluga atraktivan ambijent

Vlastiti proizvod = dobitak! l “Aragaw” Tokyo Restoran Aragawa poznat je po svom bifteku. Porcija za dvoje ovog specijaliteta kuće košta nevjerovatnih 277 američkih dolara, a životinje od kojih se pravi ovaj skupocjeni obrok uzgajaju se na vlastitoj farmi. Kao začini ovom posebnom mesu koriste se samo biber i senf, jer glavni kuhar smatra da bi svaki drugi prilog uništio biftek l “Eigensinn Farm” Toronto Kompleks Eigensinn Farm udaljen je dva sata vožnje od Totronta. Sve što se služi u restoranu dolazi iz vlastitog organskog uzgoja. Standardni meni kojeg čini osam različitih jela košta 213 dolara, ne uključujući vino

MODUL 1 Pitanja i rasprava