RAZVOJ PROFESIONALNE ULOGE STUDENTICA UITELJSKIH STUDIJA U HRVATSKOJ

  • Slides: 19
Download presentation
RAZVOJ PROFESIONALNE ULOGE STUDENTICA UČITELJSKIH STUDIJA U HRVATSKOJ IRIS MARUŠIĆ CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I

RAZVOJ PROFESIONALNE ULOGE STUDENTICA UČITELJSKIH STUDIJA U HRVATSKOJ IRIS MARUŠIĆ CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ OBRAZOVANJA INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU Peti stručni seminar Centra za obrazovne politike - Promene u akademskoj i nastavničkoj profesiji Subotica, 23 -25. 11. 2012

Uvod fokus istraživanja koja informiraju obrazovnu politiku posljednjih godina - faktori odabira učiteljske profesije

Uvod fokus istraživanja koja informiraju obrazovnu politiku posljednjih godina - faktori odabira učiteljske profesije i ostanka učitelja u profesiji važni elementi: teorijski modeli i istraživanja motivacije za odabir učiteljske profesije promjene koje se događaju tijekom inicijalnog obrazovanja učitelja i pripravničkog staža – razvoj profesionalne uloge učitelja profesionalni razvoj učitelja tijekom njihove karijere

Uvod ovi aspekti uključeni su u projekt koji za cilj ima istražiti profesionalni razvoj

Uvod ovi aspekti uključeni su u projekt koji za cilj ima istražiti profesionalni razvoj budućih učitelja tijekom njihova inicijalnog obrazovanja i pripravništva u Hrvatskoj svrha projekta bila je procijeniti potencijalne efekte učiteljskog studija na: različite aspekte motivacije i samopoimanja pristupe učenju uvjerenja o poučavanju učiteljsku samoefikasnost samoprocjenu općih i specifičnih učiteljskih vještina koje se stječu tijekom studija Projektni tim: Vlasta Vizek Vidović, Iris Marušić, Ivana Jugović, Tea Pavin Ivanec

Uvod ispitivane varijable se mogu okvirno svrstati u dvije grupe: ja kao studentica/student (learner)

Uvod ispitivane varijable se mogu okvirno svrstati u dvije grupe: ja kao studentica/student (learner) ja kao buduća učiteljica/učitelj nacrt istraživanja je kombinacija longitudinalnog i transverzalnog Uzorak su studentice/studenti učiteljskih studija s tri sveučilišta – Zagreb, Rijeka i Zadar do sada prikupljeni podaci: studentice/studenti prve generacije po tzv. bolonjskom procesu – podaci prikupljeni na njihovoj prvoj i trećoj godini studentice/studenti pete godine zadnje generacije prije uvođenja bolonjskog procesa

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Što određuje moju motivaciju za učenje? Pitanje –

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Što određuje moju motivaciju za učenje? Pitanje – Što određuje intrinzičnu motivaciju za učenje kod budućih učitelja/učiteljica? ispitali smo ulogu akademskog samopoimanja, temeljnih psiholoških potreba, motivacije za poučavanje i samoefikasnosti za učenje kao potencijalnih odrednica intrinzične motivacije za učenje kod studentica/studenata prve godine učiteljskih studija značajnim prediktorima intrinzične motivacije za učenje pokazali su se akademsko samopoimanje, samoefikasnost za učenje te temeljna psihološka potreba povezanosti s drugima

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? inicijalno obrazovanje budućih učitelja: usvajanje znanja i vještina potrebnih za buduću profesiju formiranje odnosa budućih učitelja prema učenju i poučavanju Ispitali smo razlike između studentica i studenata početne i završne godine učiteljskih studija na varijablama ličnosti i samopoimanja, ciljnim orijentacijama i motivaciji, strategijama učenja te doživljaju podrške koju im pružaju nastavnici na studiju

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? jednosmjerna analiza varijance pokazala je da postoje statistički značajne razlike između studentica prve i pete godine učiteljskih studija na deset skala studentice završnih godina studija postižu više rezultate na: savjesnosti samoefikasnosti akademskom samopoimanju rješavanju problema studentice prve godine studija postižu više rezultate na: odustajanju od učenja izbjegavanju neuspjeha testnoj anksioznosti ekstrinzičnoj ciljnoj orijentaciji strategiji učenja orijentiranoj na ponavljanje većoj doživljenoj podršci autonomiji u učenju

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student” Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju tijekom učiteljskih studija? Radili smo i diskriminativnu analizu, koja je pokazala da se dvije grupe studentica/studenata razlikuju tako što su studentice/studenti pete godine: Savjesnije Iskazuju veću samoefikasnost u učenju Manje koriste izbjegavajuće ciljne orijentacije u učenju U manjoj su mjeri ekstrinzično motivirane za učenje Manje koriste ponavljanje kao strategiju učenja koja ukazuje na površinsko procesiranje studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te manje izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na studentice prve godine takvi rezultati pokazuju da tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih promjena u smislu razvoja kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na kasnije kvalitetnije poučavanje u učiteljskom pozivu –

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? model odabira učiteljske

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? model odabira učiteljske profesije (FIT-Choice model; Richardson i Watt 2006) razvijen u Australiji i provjeren u više zemalja testirali smo na hrvatskom uzorku Ključni elementi modela: percepcija vlastitih sposobnosti za poučavanje intrinzična i utilitarna motivacija za učiteljski poziv prošla iskustva s učenjem i poučavanjem percepcija zahtjevnosti, ali i pogodnosti posla utjecaj socijalne okoline na odabir mogućnost da je netko odabrao učiteljsku profesiju kao „rezervnu“ karijeru

Teorijski model odabira učiteljske profesije (Richardson i Watt, 2006)

Teorijski model odabira učiteljske profesije (Richardson i Watt, 2006)

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? Željeli smo i:

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? Željeli smo i: istražiti najsnažnije motivacijske faktore u odabiru učiteljske profesije ispitati razlike u motivaciji između studenata kojima je učiteljski studij bio prvi izbor i onih kojima je to bila rezervna opcija istražiti koji elementi modela najbolje objašnjavaju zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? konfirmatorna faktorska analiza

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? konfirmatorna faktorska analiza skala hrvatske verzije Upitnika potvrdila je njegovu konstruktnu valjanost najsnažnijim motivacijskim faktorima odabira učiteljske profesije pokazali su se: motivacija za rad s djecom i želja za djelovanjem na njihovu budućnost intrinzična vrijednost poučavanja mogućnost društvenog doprinosa osobne vrijednosti poput vremena za obitelj i mobilnosti zanimanja bile su manje važne za ovaj profesionalni odabir

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? Zadovoljstvo odabirom učiteljske

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice? Zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije najbolje su objasnili: društvena utilitarna vrijednost (npr. motivacija za rad s djecom, doprinos društvu) intrinzična vrijednost poučavanja percepcija učiteljske profesije kao prvog izbora Studentice kojima je učiteljski studij 1. izbor u odnosu na one kojima nije: zadovoljnije su izborom studija više vrednuju rad s djecom i djelovanje na njihovu budućnost intrinzično su motiviranije za poučavanje i više cijene doprinos društvu bolje procjenjuju vlastite sposobnosti za poučavanje

Što motivira buduće učiteljice? – Usporedbe s međunarodnim kontekstom U usporedbi s uzorcima iz

Što motivira buduće učiteljice? – Usporedbe s međunarodnim kontekstom U usporedbi s uzorcima iz SAD, Australije, Turske, Njemačke, Nizozemske i Švicarske hrvatske studentice u najmanjem postotku biraju učiteljski studij kao drugi izbor Zadovoljstvo izborom karijere bilo je najviše u našem uzorku, uz SAD Intrinzična vrijednost poučavanja bila je najviša u našem uzorku, uz švicarski Naše studentice pokazale su najvišu motivaciju za rad s djecom i djelovanje na njihovu budućnost Istovremeno, naše studentice svjesne relativno lošeg statusa zanimanja, jer uz kineski i nizozemski uzorak daju relativno najlošije procjene tog statusa, a uz američki najlošije procjene plaće

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice – odnos ličnosti

Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica” Što motivira buduće učiteljice – odnos ličnosti i motivacije učitelj je tipično zanimanje za osobe s dominantno socijalnim interesima socijalni interesi povezani su s dvije interpersonalne dimenzije ličnosti: ekstraverzijom ugodnošću Istraživačko pitanje - na koji način su aspekti motivacije za učiteljski poziv povezani s ličnošću? osobine ličnosti bolje su predviđale intrinzičnu motivaciju za učiteljski poziv u usporedbi s ekstrinzičnom najvažnija dimenzija ličnosti u predikciji intrinzične i socijalne motivacije za odabir učiteljske profesije je ugodnost, te u manjoj mjeri savjesnost uz njih, ulogu u objašnjenju varijance intrinzične motivacije igra ekstraverzija i savjesnost objašnjavaju i varijancu procjene sposobnosti za učiteljski poziv zadovoljstvo izborom povezano je s dvije interpersonalne dimenzije –

Sažetak Razlike u pristupima učenju i bitnim motivacijskim obilježjima tijekom učiteljskog studija: studentice pete

Sažetak Razlike u pristupima učenju i bitnim motivacijskim obilježjima tijekom učiteljskog studija: studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te manje izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na studentice prve godine tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih promjena u smislu razvoja kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na kasnije kvalitetnije poučavanje u razredu promjene koje budući učitelji prolaze kao “učenici” tijekom učiteljskih studija važno je pratiti longitudinalno, kako bi se zahvatile ne samo moguće promjene na kraju studija, već i prijelomne točke tijekom studiranja u kojima dolazi do promjena takve spoznaje omogućile bi prilagodbu kurikuluma učiteljskih studija koja bi poduprla i osnažila razvoj adaptivnih pristupa učenju usmjerenih na razvoj veće samoefikasnosti, intrinzične motivacije te usmjerenosti ka ovladavanju znanjima i vještinama potrebnim u budućoj profesiji

Sažetak Motivacija za učiteljski poziv: Naše su studentice vrlo intrinzično i altruistično motivirane za

Sažetak Motivacija za učiteljski poziv: Naše su studentice vrlo intrinzično i altruistično motivirane za karijeru učiteljice, u vrlo malom postotku im je ta karijera drugi izbor i pokazuju visoko zadovoljstvo tim izborom Takva se motivacija ističe i u usporedbi s budućim učiteljima/učiteljicama iz zemalja s vrlo različitim društvenim i obrazovnim kontekstom različiti aspekti motivacije pokazuju se smisleno povezanima s osobinama ličnosti, prvenstveno s interpersonalnim osobinama ugodnosti i ekstraverzije, te savjesnošću ovakvi podaci upućuju na postojanje visoke motiviranosti za poziv, koja je i povezana s onim osobinama ličnosti koje olakšavaju interpersonalnu komunikaciju u profesiji, realizaciju vlastitih altruističnih i prosocijalnih motiva te akademski uspjeh

I na kraju… Naš uzorak - studentice razredne nastave: najmotiviraniji dio budućih učitelja? obrazuju

I na kraju… Naš uzorak - studentice razredne nastave: najmotiviraniji dio budućih učitelja? obrazuju se na učiteljskim fakultetima od početka razvijaju identitet učitelja Što je sa studentima koji biraju nastavničke smjerove na tzv. “disciplinskim” fakultetima (Prirodoslovnomatematički, Filozofski…)? kakva je njihova motivacija, na koji način razvijaju svoj profesionalni identitet?

Reference Marušić, I. , Pavin Ivanec, T. & Vizek Vidović V. (2010). Neki prediktori

Reference Marušić, I. , Pavin Ivanec, T. & Vizek Vidović V. (2010). Neki prediktori motivacije za učenje u budućih učitelja i učiteljica. Psihologijske teme, 19, 1, 31 - 44 Marušić, I. , Jugović, I. & Pavin Ivanec, T. (2011). Primjena teorije vrijednosti i očekivanja u kontekstu odabira učiteljske profesije. Psihologijske teme, 20, 2, 299 -318 Jugović, I. , Marušić, I. , Pavin Ivanec, T. , & Vizek Vidović V. (2012). Motivation and personality of preservice teachers in Croatia. Asia-Pacific Journal of Teacher Education, special issue, 40, 271 -287 Marušić I. , Lončarić D. i Jugović, I. (2012). Pristupi učenju studentica početnih i završnih godina učiteljskih studija - ima li promjena? 1. znanstveni skup Dani obrazovnih znanosti, Zagreb 25 -26. 10. 2012.