RAZVOJ INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA Radovan Brajovic Periodi u razvoju
RAZVOJ INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA Radovan Brajovic
Periodi u razvoju informacionih tehnologija Premehanicki period Mehanicki period Elektromehanicki period Elektronski period Revolucija……
Premehanicki period U Africi je pronadjena kost na kojoj su zarezima obelezeni brojevi…. Razvojem trgovine raste i raste potreba za racunanjem… Abakus Antikitera
Premehanicki period Arapski brojevi – Al horezmi U Evropu doneo leonardo Fibonaci Stamparska presa – Gutenberg Neperove kosti Klizajuci lenjir
Mehanicki period Prve masine za racunanje je napravio Blez Paskal i zvale su se paskaline. Sastojala se od niza brojčanika koji su se pomerali uz pomoć točkića i pera. Ova mašina je mogla da sabira i oduzima osmocifrene brojeve.
Mehanicki period Nemački matematičar i filozof Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic je unapredio Paskalovu računsku mašinu 1673. godine. Koristila je zupcanike. Njegov koncept je mogao da sabira, oduzima, množi i deli brojeve koji su imali između 5 i 12 cifara.
Mehanicki period Tomas de Kulmar – aritmometar Barouzova racunska masina – umesto zupcanika su tasteri
Elektromehanicki period Ljudi pocinju da koriste elektricnu energiju Koristi se kombinacija elektromagnetne komponente sa mehanickim napravama Racunske masine se prave od prekidaca i releja Herman Holerit – masina za automatsku obradu rezultata popisa stanovnista
Elektromehanicki period Važno otkriće za projektovanje savremenih računara je bio koncept binarnog sistema postavljenog od strane irskog naučnika Džordža Bula (Bulova algebra). Godine 1884. Amerikanac Herman Holerit je patentirao mašinu za tabeliranje pomoću bušenih kartica čime je omogućeno brzo očitavanje podataka. Holerit je zatim osnovao kompaniju koja je bila preteča IBM-a.
Elektronski period Prva potpuno elektronska racunska masina je bila ABC autora Beri i Atanasf. Napravljena je da resava sistem linearnih jednacina Nije se mogla programirati Mnogo vakumskih cevi
Racunari koji se mogu programirati Da li je racunar prva masina koja se mogla programirati ? Žozef Mari Žakar je osmislio razboj za tkanje – bušene kartice
Racunari koji se mogu programirati Čarls Bebidž je osmislio nekoliko računskih mašina(ideja) Diferencna mašina – tabelranje matematičkih funkcija Analitička mašina – prvi ikada osmišljeni računar koji se mogao programirati. Računar je imao skladište za podatke i mlin koji je mogao da izvršava računske operacije. Programi bi se ubacivali preko brušenih kartica. Programe je pisala Ada Lavlejs – prvi programer
Racunari koji se mogu programirati Alan Tjuring – univerzalna Tjuring masina U Nemačkoj Z 3(avio inustrija), u Britaniji Kolos(prvi delimicno elektronski racunar koji se moze programirati, raybijanje sifri), Harvard Mark 1 u SAD(mornarica). Prelaskom na vakumske cevi racunari su brzi i do hiljadu puta. Prvi potpuno programabilnim racunarom smatra se ENIAC(Electronic Numerical Integrator And Computer)
Fon Nejmanova arhitktura Hardver + softver = istovremeno skladistenje podataka i programa = procesor i memorija= Fon Nojmanova Arhitektura EDVAC – PRVI RAČUNAR OVOG TIPA
Put današnjih računara Prva generacija elektronski racunara(1940 -1950) � Koristila je vakumske cevi � Masinski jezik � Mancester baby Druga generacija elektronskih racunra(1950 -1960) � Tranzistori – izgradjeni od poluprovodnickih elemenata(sicilijuma) pogodni za izgradnju elektronskih komponenti. � Koristili su se simbolicki jezici, umrezavanje racunara, magnetno diskovi i trake � Tranzistori se manje kvare, manji su i brzi � IBM dominira
Put današnjih računara Treća generacija elektronski računara(19601970) � Integrisana kola(mikročipovi) sačinjeni od tranzistora � Mejnfrejm računari – sistem deljenja vremena – terminali i monitori � Mini računari – u obliku ormana � IBM i DEC dominiraju tržištom
Put današnjih računara Četvrta generacija elektronskih računara(1970) � Visoko itegrisana kola na jednom silicijumskom čipu � Intel 4004 – prvi mirkoprocesor � 1970 – računari “uradi sam”(MITS Altair, Apple) � 1980 – kućni računari, uglavnom za igranje (Commodore, Spectrum, Atari) � 1980 – IBM PC, Apple Macintosh i serija njihovih naslednika(Intel, Microsoft, Apple) � 1990 – sirenje internet i pojava veba � 2000 – tableti, pametni telefoni, drustevna mreza. .
Put današnjih računara Peta generacija je zasnovana na konstrukciji paralelne arhitekture koji omogućavaju istovremeni rad više kompjutera (procesora) na rešavanju određenog zadatka. Šestu generaciju kompjutera (neurokopjuteri) karakteriše razvoj neuronskih mreža koje bi trebalo da istovremeno obrađuju veliki broj informacija korišćenjem više hiljada porocesora što liči na rad ljudskog mozga.
Uticaj savremene racunarske tehnologije na život ljudi Značaj i primena računarske tehnologije � Privatna komunikacija � Izvori informacija � Multimedijalni sadržaji � Geografski informacioni sistemi � Elektrosnka trgovina � Elektronsko bankarstvo
Uticaj savremene racunarske tehnologije na život ljudi Uticaj računara na zdravlje i životnu sredinu � Pozitvno � Negativno – na zdravlje i životnu sredinu
- Slides: 20