Razvitak hrvatskoga jezika Sadraj Hrvatski jezik u 20

Razvitak hrvatskoga jezika

Sadržaj : �Hrvatski jezik u 20. stoljeću �Zavičajni govor, narječje i standardni jezik �Hrvatska narječja

Hrvatski jezik u 20. stoljeću

� Austro-Ugarska Monarhija (1901. - 1918. ) �Kraljevina Jugoslavija (1918. -1941. ) �Društvo “Hrvatski jezik” �Nezavisna Država Hrvatska (1941. 1945. ) � Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945. -1991. ) � samostalna Republika Hrvatska (od 1991. )

Austro-Ugarska Monarhija (1901. -1918. ) �U ta dva početna desetljeća u hrvatskome jeziku dominiraju mišljenja i praksa hrvatskih vukovaca. �Hrvatski vukovci pridonijeli su uklanjanju razlika između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika. �Slijedili su načela Vuka Karadžića , uglavnom su zabilježavali riječi iz njegovih djela i usmene narodne književnosti.

Hrvatski vukovci : Ivan Broz (Klanjec, 1852. - Zagreb, 1893. ) hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Tomislav Maretić (Virovitica, 1854. - Zagreb, 1938. ), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Franjo Iveković (Klanjec, 10. rujna 1834. Zagreb, 2. ožujka 1914. ), hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac.

Početna Neka jezikoslovna djela : Ivan Broz - Hrvatski pravopis , 1892. Tomo Maretić – Gramatika i stilistika , 1889.

Kraljevina Jugoslavija (1918. -1941. ) �U toj državi politički su dominirali Srbi i jugoslavenska vlast je na mnogim područijima života nastojala nametnuti svoja shvaćanja pa tako i na područjima života nastojala nametnuti svoja shvaćanja standardnog jezika. �Jezik se nazivao srpskohrvatski ili hrvatskosrpski.

Srpsko nazivlje : pristojba > taksa putovnica > pasoš redarstvo > policija časnik > oficif vojarna > kasarna sveučilište > univerzitet svjedodžba > svedočanstvo povijest > historija Početn a

Društvo “Hrvatski jezik” �Hrvatski filozofi osnivaju sredinom tridesetih godina Društvo “Hrvatski jezik”, koje pokreće časopis Hrvatski jezik pod uredništvom velikoga hrvatskoga jezikoslovca Stjepana Ivšića. Početn a

Nezavisna Država Hrvatska (1941. -1945. ) �U toj državi pitanjima jezika i pravopisa od početka je posvećivana znatna pažnja pa je vrlobrzo osnovan Hrvatski državni ured za jezik. �Njegova je osnovna zadaća bila skrbiti o čistoći i pravilnosti jezika u javnoj uporabi. �Osobito je bilo naglašeno uklanjanje srpskih riječi iz hrvatskoga jezika.

Početa k �Vraćeno je u uporabu hrvatsko upravno, sudsko, vojno, i školsko nazivlje koje je nasilno izbačeno u jugoslavenskoj državi. �Jezična politika NDH bila je potpuno suprotna onoj Kraljevine Jugoslavije : izrazito je naglašavano rječničko čistunstvo (tzv. Jezični purizam) te potpuna samostalnost u svim jezičnim odredbama.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945. -1991. ) �Hrvatski jezik trebao je biti prema zakonu ravnopravan s drugim službenim jezicima te nove države. �U praksi se , međutim , događalo suprotno jer je opet prevladavao srpski jezik u državnim službama , upravi , vojnoj i policijskoj administraciji , diplomaciji itd.

Novosadski dogovor �Jugoslavenski političari težili su uklanjanju razlika između hrvatskog i srpskoga jezika te nametanju srpskih riječi i nazivlja. � 1954. godine u Novome Sadu održan je sastanakhrvatskoh i srpskih jezikoslovaca. �Na tome sastanku dogovorena je izrada jedinstvenoga pravopisa i riječnika.

�Kao otpor takvoj jezičnoj i pravopisnoj politici jugoslavenskih vlasti 1967. predstavnici središnjih hrvatskih znanstvenih, sveučilišnih i kulturnih ustanova objavili su i potpisali Deklaraciju o nazivlju i položaju hrvatskoga jezika.

Početa k �Hrvatski jezikoslovci od šezdesetih do devedesetih godina 20. stoljeća pišu velik broj priručnika u kojima potvrđuju povijesne, kulturne i unutarjezične osobnosti hrvatskoga standardnoga jezika.

Samostalna Republika Hrvatska (od 1991. ) �Razvitak hrvatskog jezika događa se u poticajnim i povoljnim društvenim prilikama , a proučavanje i opisivanje hrvatskog standardnog jezika nastavlja se još intenzivnije. �Zamjetno je sve veće stvaranje i objavljivanje novih znanstvenih djela i stručnih priručnika.

Početak

Zavičajni govor , narječje i standardni jezik

�Govor pojedinog mjesta nazivamo mjesni ili zavičajni govor. �Zavičajni ili mjesni govor ima obilježja dijalekta i nrječja kojemu pripada, a to je u slučaju komiškoga govora čakavsko narječje, odnosno u slučaju krapinskoga govora kajkavsko narječje.

�Više zavičajnih govora čini skupinu zavičajnih govora, više skupina zavičajnih govora čine dijalekt, a više dijalekta čini narječje. �Jezik koji služi kao opće sredstvo sporazumijevanja jednoga naroda ili jednoga društva nazivamo standardni ili književni jezik.

�Naziv književni jezik utemeljen je na tradiciji uporabe odabranog jezika u knjigama. �U novije vrijeme prevladava naziv standardni jezik kako bi se nsglasila njegova uređenost i određenost pravilima, ali i izbjeglo miješanje s pojmom jezik književnosti.

�Standardni jezik utemeljen je na jednome nariječju ili dijalektu. �Osnovicu hrvatskog standardnog jezika čini štokavsko narječje i to jedan od novoštokavskih dijalekta – ijekavski novoštokavski dijalekt.

�Stručnjaci i drugi korisnici izgrađuju i oblikuju standardni jezik i stvaraju negovu normu. �Ukupna jezična norma sastoji se od norma pojedinih jezičnih razina, a to su: - pravogovorna norma - pravopisna norma - gramatička norma - leksična norma - stilistička norma

�Idiom je svaki oblik, svaka varijanta nekog jezika – i standardni jezik i svaki mjesni govor. �Hrvatski standardni jezik često se netočno izjednačuje s pojmom hrvatskog jezika. �Hrvatski jezik nadređen je pojmu hrvatski standardni jezik.

Hrvatski jezik standardni jezik zavičajni govori jezik književnosti dijalekti narječja kajkavsko čakavsko štokavsko

Početa k

Hrvatska narječja

�Govori koji su međusobno slični i imaju jednaka mnoga obilježja čine skupinu govora. �Više je skupina govora čini dijalekt , a više dijalekta narječje. �Više je skupina dijalekta i u hrvatskome jeziku ima ih tri : štokavsko - čakavsko - kajkavsko �Prema upitno – odnosnoj zamjenici : što

Čakavsko narječje

�Danas se čakavski govori prostiru uz jadransku obalu i na otocima od Istre do Pelješca i Lastova te od Hrvatskog primorja na sjever do Kupe i Korane.

�Čakavsko narječje dijeli se na 6 dijalekata : 1. 3. 1. buzetski 2. jugozapadni istarski 3. sjevernočakavski 4. srednjočakavski 5. južnočakavski 6. lastovski 4. 2. 5. 6.

�Čakavski Istra) područje) su govori : - ikavski (Dalmacija i zapadna - ikavsko-ekavski (dio Hrvatskog primorja, Lika, zadarsko - jekavski (samo na Lastovu)

�Glavnina čakavskih govoraglas j ostvaruju na mjestu glasa đ u standarnome jeziku : mlaji, rajati, odnosno umijesto lj : judi , jubav , poje. �U čakavskome je karakteristično početno v- ili va- : vnuk, vavik te početni skup čr- na mjestu cr- : črnika , črevo.

�Završno -l ostaje nepromijenjeno ili se gubi : posal, posa. �Tipična je glasovna promjena zamjene završnog -m u -n : vidin, čujen. �Od posebnosti u padežnim oblicima izdvajaju se : G jd. sestri i A mn. brodi L jd. va grade / gradi I jd. vodu(n), D L I mn. ženan, ženami, ženah.

�Infinitiv je bez završnoga –i : gledat, igrat , a 3. o. /l. mn. prezenta glasi : gledadu , gredu, govoridu. �Čakavski rječnik čine , uz druge riječi , i mnogi talijalizmi , npr. lancun (plahta) šporak (prljav) šjor (gospodin)

Kajkavsko narječje

�Danas kajkavsko narječje zauzima područje Međimurja, Varaždinske , Zagrebačke, Bjelovarsko-biliogrske i Koprivničko-križevačke županije i dijelove Gorskoga kotra.

�Kajavsko narječje može se podijeliti na četrnaest dijalekata : - plješivičkoprigorski - glogovničko - samoborski -bilogorski - gornjosutlanski - gornjolonjski - bednjansko- donjolonjski - zagorski - turopoljski - međimurski - vukomeričko- podravski - pokupski - sjevernomoslavački donjosutlanski - goranski

�U kajkavskom narječju prevladava ekavski ostvaraj jata : bel, smeh, mleko, reka. �Završno -l ostaje, a na mjestu štokavskoga a u nekim riječima dolazi e : rekel, pekel. �Karakteristično je obezvučivanje krajnjih zatvornika : noš (nož) , grat (grad). �Na mjestu štokavskih č i ć jedan je srednji glas : cavel. �U mnogim se oblicima ne provodi

�U sklonidbi zapažamo mnoge posebnosti : goric, sel (bez nastavaka) volom, kravam; vole(h), krava(h); voli, kravami (posebni nastavci) �Prezent ima posebne nastavke : kopajo, kopadu ; spiju, budeju. . . �Za budučnost se upotrebljava futur II. : bum došel.

�Kajkavski je rječnik izrazito bogat i česta je uporaba umanjenica i odmilica : vokel, krovek, Ivek. . �Uz riječi hrvatskog podrijetla u kajkavskome narječju ima germanizama i hunganizama.

Štokavsko narječje

�U Hrvatskoj se štokavskim narječjem govori u Slavoniji, Baranji, Baniji, Kordunu, dijelu Dalmacije, djelomično u Gorskome kotaru i Žumberku. � Prostire se također u Bi. H, Srbiji i Crnoj Gori.

�Najrasprostranjeniji su dijalekti štokavskog narječja : - novoštokavski ikavski - novoštokavski ijekavski - novoštokavski ekavski - slavonski - istočnobosanski

�Glasovni sustav štokavskog narječja ima pet otvornika, a jat se ostvaruje kao i – cvit, vrime ili kao e – cvet, vreme ili kao (i)je. �Na kraju sloga ili riječi dolazi otvornik o prema glasu l : (seoba<selba ) �U narodnim govorima dolazi do gubljenja otvornika : vako (ovako. ) �Jotacija se provodi dosljedno: viđen, gđe, a negdjeje i nepotpuna : prutje , meja. �Na početku glas v- zamijenjuje se s u-

�Štokavski govori razlikuju se od standardnoga jezika i u nekim oblicima : uz ženama u množini imamo ženami i ženan. �Za glavninu štokavskih govora karakteristična je novoštokavska osobina izjednačavanja imeničkih nastavaka u D L I mn. (poljima , ženama)

�Infinitiv često dolazi bez završoga -i: nosit, govorit, pit. . . �U prezentu se javljaju oblici trču, nosu, ali i trčiju, nosiju. �Na mjestu završnih –ao i –io u gl. pridjevu radnome dolaze i –a (ili -o) i –ija (-ijo): kopa, kopo ; čita, čito. . .

�U štokavsko narječje ušlo je mnogo riječi stranog podrijetla , posebice iz turskoga, njemačkoga i mađarskoga jezika. �Iako štokavsko narječje čini osnovicu hrvatskoga standardnoga jezika , moramo razlikovati ta dva jezična sustava : hrvatski standardni jezik razlikuje se od štokavskoga narječja i dalje se razvija samostalno. �Govornici štokavskoga narječja također moraju učiti hrvatski

�Prezentaciju Početak izradili :