RAZLIKOVNI PROGRAM IZ OSNOVA PLOVIDBE Doc dr sc
RAZLIKOVNI PROGRAM IZ OSNOVA PLOVIDBE Doc. dr. sc. Pero Vidan
Pojam navigacije • Astronomska • Terestrička • Elektronička
GPS DGPS Pero Vidan
Odlukom Američkog ministarstva obrane , zahtjeva se razvoj jedinstvenog sustava za pozicioniranje koji bi bio otporan na meteorološke uvjete. Sustav se nazvao Navstar Global Positioning System.
• Sustav GPS a se sastoji od 24 satelita razmještena u 6 orbita na visini većoj od 20 000 km. • Sustav se sastoji od: Svemirskog, Kontrolnog i Korisničkog dijela.
GPS (Global Positioning System) je nastao iz prethodnog Sustava u fazama
ZVRČNI KOMPAS giro kompas
Usporedbe kompasa • • Magnetski Zvrčni Elektronski Giromagnetni
Magnetski kompas • Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje. • Ne zna se tko je izumio kompas no prvi koji su upotrijebili magnetsku iglu za pokazivanje smjera bili su Kinezi.
ZVRČNI KOMPAS • Rad zvrčnog kompasa temelji se na svojstvu žiroskopa. • Žiroskop je rotirajući predmet, najčešće disk, obješen u jednom ili dva okvira koji se nalaze u posebnom nosaču (kućištu žiroskopa).
TERESTRIČKA NAVIGACIJA
Koordinate na Zemlji Ekvator Meridijani Paralele Zemljopisna širina φ je luk meridijana sa kutom u središtu Zemlje kojeg zatvara od mjesta na Zemlji do ravnine ekvatora. Broje se od ekvatora prema sjeveru (+) i prema jugu ( ) do 90. • Zemljopisna duljina λ je kraći luk ekvatora od početnog meridijana do dotičnog mjesta. Broji se od nultog meridijana do 180 prema E (+) ili prema W ( ). • Izražava se u stupnjevima, minutama i sekundama. • •
• Koordinate se izražavaju uz pomoć strana svijeta N, S, E, W • Osnovna mjerna jedinica za duljinu je 1 M odnosno jedna nautička milja. Jedna nautička milja iznosi približno 1852 m, odnosno 1 minutu meridijanskog kruga.
Pojam horizonta • Morska površina koja se u daljini prividno spaja sa nebom. Radi lakše orjentacije horizont se dijeli 0 360˚.
• Pramčani kut je kut što ga zatvara pravac prema objektu sa uzdužnicom broda.
RADAR
Pojam • Riječ RADAR je skraćenica od eng. riječi Radio Detection and Ranging
• Većina pomorskih radara odašilje na valnoj duljini: • X pojas (3 cm) • M pojas (5 cm) • S pojas (10 cm) • Svaki od njih ima prednosti i mane
Radarski horizont H 1 visina antene H 2 visina objekta U praksi se uzima da jeza vrijeme normalnih vremenskih uvjeta radarski horizont 10% veći od optičkog horizonta
Radarski reflektori • Kutni • Radarski svjetionici • RACON
Radarski reflektori • Mogu biti različiti
RACON • RACON može biti: • Kodiran • nekodiran
Paralelni indeks • Upotrebljava se za držanje broda na sigurnoj udaljenosti od pličina, zbog lakšeg poimanja utjecaja vjetra, struja i valova
ECDIS Electronic Chart Display and Information System
Upoznavanje s ECDISOM Mogućnosti: • Unošenje rute • Kursor • Vektor i prikaz vl. broda • Simboli planina i svjetionika • Obalna crta • Granica plitkih voda • Oznaka daljinara (RANGE) • Ostali brodovi sa vektorima
• Electronic Chart Display and Information System (ECDIS) je sustav elektronskih karata koje zadovoljavaju IMO SOLAS konvencijske zahtjeve za ispravke papirnatih karata. ECDIS znači navigacijski informacijski sustav koji sa adekvatnim back up dijelom se slaže s uvjetima V/20 SOLAS (1974) za SENC (System Electronic Navigational Chart)
ASTRONOMSKA NAVIGACIJA • Prelazak datumske granice • Ako plovimo prema E i prelazimo datumsku granicu (180º), onda oduzimamo 1 dan, a ako plovimo prema W, dodajemo 1 dan. • Sumraci? • Postoje 3 sumraka: • a) gradjanski ne moze se opazati jer se ne vide jos sve zvijezde. • b) nauticki – u njemu opazamo • c) astronomski – ne moze se opaziti jer se ne vidi vise horizont
Instrumenti za mjerenje visine • • • Na pocetku se mjerila zenitna udaljenost a ne visina nebeskog tijela. Prvi instrument je bio kvadrant (cetvrtina kruga). Radio se od drva ili od metala. Luk je bio bazdaren i podijeljen na stupnjeve. U sredistu je bio visak. Na jednom rubu bile su vizure za viziranje. Za mjerenje su trebala tri motritelja. Jedan je drzao instrument, drugi je vizirao a treci ocitavao. Astrolab – Bio je radjen od dragih metala. Koristio se i za identifikaciju zvijezda. To je okrugla ploca, u sredistu je vizura (pomicna). Trebalo je najmanje 3 motritelja. Prvi instrument kojim se pocela mjeriti visina nebeskog tijela je Jakovljev stap. To je jedan dugi stap i na njega se okomito postavljaju kraci stapovi. Davisov kvadrant se koristio samo za mjerenje visine Sunca. Prilikom mjerenja, motritelj okrece Suncu i poravnava sjenu Sunca sa morskim horizontom. Imao je 2 luka i visina je bila zbroj ta dva luka. Sekstant – Teorijske osnove dao je I. newton. Prvi ga je konstruirao John Hadley. To je preteca sekstanta koji se i danas koristi. Sekstant je instrument sa dva reflektirajuca ogledala. Bazira se na principu dvostruke refleksije svjetlosne zrake. Sekstantom se mjere kutevi od 120º, kvadrantom do 180º i oktantom do 90º.
• Tijelo sekstanta – mjed, aluminij ili plastika • Limb – njegov vanjski rub je nazubljen (1 zub = 1º). Luk libma oznacen je stupnjevima od 0º do 120º lijevo i od 0º do 5º desno. • Alhidada – Alhidada je poluga koja se okreće oko osi i prolazi točno kroz središte kruga kružnog sektora tijela sek stanta. Na alhidadi iznad osi je vertikalno učvršćeno veliko ogledalo. Okomi tost velikog ogledala u odnosu na alhidadu i tijelo sekstanta se regulira vijkom na poleđini velikog ogledala. Izdadjena je od istog materijala kao i sekstant. Treba biti pricvrsceno na istoj tocki gdje je srediste limba. • Mikrometarski vijak – postavljane je okomito na kraju alhidade. On upada u nazubljeni otvor limba. • Hvataljke – sluzi za oslobadjanje alhidade da klizi po limbu. • Bubnjic – pricvrscen je na kraju mikrometarskog vijka. Graduiran je oznakama od 0 do 60 minuta. Za jedan puni okret bubnjica alhidada se pomakne 1º. Uz bubnjic je na alhidadu ugravirana skala od 0 do 10. To je radi mjerenja desetinke minuta. Zove se NONIJ ili VERONIJEVA SKALA.
• • Veliko ogledalo – uvijek je smjesteno na gornjem dijelu alhidade Malo ogledalo – mora biti okomito na ravninu tijela sekstanta. Donja polovica je ogledalo a gornja obicno prozirno staklo. Tamno staklo – postavljeno ispre oba zrcala Dalekozor – fiksiran na tijelo sekstanta. Mora povecavati minimalno 14 puta. Rucka sekstanta – postavljeno ispod tijela sekstanta. Napravljeno ili od drva ili sintetickog materijala. U nju se stavlja baterija. Kutija za spremanje – u njoj je pribor: kljuc ili poluga ili igla za podesavanje okomitosti zrcala, kozica za ciscenje, potpuno zatamnjeno staklo za okular kad se direktno gleda u Sunce, bocica sa tekucinom, cetkica i umjetni horizont. Sekstant se u terestričkoj navigaciji koristi za mjerenje horizontalnih i vertikalnih kutova. U astronomskoj navigaciji sekstant nalazi svoju punu primjenu kao instrument za mjerenje visine nebeskih tijela radi određivanja pozicije bro da. Ovisno o ravnini u kojoj drzimo sekstant, takve kuteve i mjerimo.
• Kronometar – G. Harrison konstruirao je kronometar kojim se moglo tocno mjeriti. Na brodu se kronometrom odredjuje UT vrijeme.
Karakteristike svjetala • Jarbolsko svjetlo vidi se u sektoru 112, 5º lijevo i desno od pramčanog dijela uzdužnice broda. U broda duljine 20 m i više visina ovog svjetla iznad trupa iznosi 6 m. Ukoliko je brod širi od 6 m, onda je njegova visina veća od širine, ali ne više od 12 m. Na brodu duljine 12 20 m njegova visina nad razmom ne smije biti manja od 2, 5 m. Ako je brod kraći od 12 m, jarbolsko svjetlo mora biti na visini najmanje 1 m poviše bočnih svjetala.
• Bočna svjetla vide se u pramčanim sektorima kao i jarbolsko svjetlo, zeleno na desnom i crveno na lijevom boku. Na brodu duljine 20 m i više, bočna svjetla ne smiju biti isprednjeg jarbolskog svjetla. Kombinirana crveno zelena svjetiljka na brodu kraćem od 20 m mora biti najmanje 1 m ispod jarbolskog svjetla. • Krmeno bijelo svjetlo vidi se u krmenom sektoru od 135º (po 67, 5º na svaku stranu). Svjetlo tegljača žute boje, a koje je istih karakteristika kao i krmeno svjetlo, nalazi se u vertikali iznad krmenog svjetla.
Vidljivost svjetala • Brod duljine 50 m i duljem: bijelo jarbolsko svjetlo 6 M, a bočno, krmeno i svjetlo za tegljenje 3 M. Brod duljine 12 -50 m: jarbolsko svjetlo 5 M (za brodove kraće od 20 m iznosi 3 M), bočna svjetla, krmeno svjetlo i svjetlo pri tegljenju 2 M. • Brod (brodica) kraća od 12 m: jarbolsko, krmeno i svjetla pri tegljenju 2 M, bočna svjetla 1 M; • Obojana svjetla (crveno, zeleno, žuto) koja svijetle po čitavom obzoru 2 M. • Brodice kraće od 7 m ne moraju obvezatno pokazivati naznačena svjetla, ali moraju biti spremni da noću svoju prisutnost označe makar privremenim isticanjem bijelog svjetla.
Mimoilaženje brodova
Mimoilaženje brodova
Zvučni signali • Jahta na mehanički pogon koja mijenja kurs, promjenu kursa označuje: • Jedan kratki zvuk ako skreće udesno; • Dva kratka zvuka ako skreće ulijevo; • Tri kratka zvuka ako strojevi voze krmom. • Ako zapovjednik jahte nije siguran u ponašanje druge jahte (broda) u vidokrugu, a postoji opasnost od sudara, svoju sumnju možemo pokazati upozorenjem: najmanje 5 kratkih i brzih zvučnih signala.
Zvučni signali • Jahta koja plovi uskim prolazom i želi preteći brod koji sustiže, svoju namjeru pokazuje: • dva duga i jedan kratki signal ako namjerava pretjecati s desne strane, • dva duga i dva kratka signala ako namjerava pretjecati s lijeve strane. • Brod (jahta) koji se prestiže svoje slaganje potvrđuje uzastopnim davanjem zvučnih signala: jedan dugi i jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki signal. • Brod (jahta) koja se u plovidbi kanalom ili rijekom približava nepreglednom zavoju oglašava se jednim dugim signalom, drugi brod (jahta) koji čuje signaal ponavlja na isti način. •
• • • Zvučni signali U plovidbi pri ograničenoj vidljivosti (magla, sumaglica, gusta kiša) brod dulji od 12 m odašilje zvučne signale: brod na mehanički pogon, jedan dugi u intervalima kraćim od dvije minute (kada se kreće), odnosno dva duga u razmaku od dvije sekunde (stroj zaustavljen i brod se ne kreće kroz vodu); brod nesposoban za manevar ili ograničenih sposobnosti manevriranja (jedrenjak, brod zauzet ribolovom ili tegljenjem) jedan dugi i dva kratka u razmacima kraćim od dvije minute (brod posljednji u teglju jedan dugi i tri kratka signala); usidreni brod, brzo zvonjenje (oko 5 sekundi) u razmacima kraćim od jedne minute (signal upozorenja: kratki dugi kratki); nasukani brod, tri odijeljena izrazita udaranja u zvono, i zvučni signal kao usidreni brod; peljarski brod, kao i svaki drugi brod, a može i kao upozorenja davati četiri kratka signala.
Brod na mehanički pogon manji od 7 m, a čija brzina ne prelazi 7čv Tegljač koji tegli i čija duljina ne prelazi 50 m, a čiji tegalj prelazi 200 m Brod manji od 12 m Tegljač koji tegli i čija duljina ne prelazi 50 m, a čiji tegalj ne prelazi 200 m
Tegljač koji tiska teglenicu Jedrenjak manji od 20 m koji plovi na jedra Jedrenjak koji jedri
Jedrilica kraća od 7 m koja plovi na jedra Brodica na vesla Jedrilica na jedra koja se pgoni i strojem Koćarica zauzeta koćarenjem, ne kreće se kroz vodu
Koćarica kraća od 50 m koja koćari i ne kreće se Brod nesposoban za manevar koji se ne kreće Koćarica koja je kraća od 50 m, kreće se Brod nesposoban za manevar koji se kreće
Brod ograničenih sposobnosti manevriranja, kraći od 50 m kreće se Brod koji jaruža, ograničenih mogućnosti manevriranja, kreće se i ima zapreku s desne strane Brod koji tegli, kraći od 50 m, tegalj ne prelazi 200 m, ograničen za manevar Brod koji jaruža i radi podvodne radove, ograničenih mogućnosti manevriranja, ne kreće se i ima zapreku s desne strane
Manji brod zauzet podvodnim radovima Brod minolovac kraći od 50 m zauzet čišćenjem mina Manji brod zauzet podvodnim radovima Brod ograničen gazom
Nasukani brod kraći od 50 m Brod lebdjelica u deplasmanskom režimu plovidbe Brod lebdijelica u vožnji na zračnom jastuku
Plovidba brodica uz obalu • • • Zbog sigurnosti plovidbe i pomorskog prometa, brodice i jedrilice, osim pri plovidbi lukom i područjem uređenog ili prirodnog kupališta, ne smiju se približavati obali na ove udaljenosti: Motorne brodice i jedrilice na udaljenosti manjoj od 50 m, Gliseri dok glisiraju na udaljenosti manjoj od 200 m, Brodice na vesla mogu ploviti obalnim morem i na udaljenosti manjoj od 50 m. Gliseri mogu glisirati samo na području gdje glisiranje nije izričito zabranjeno. Vuča skijaša na vodi može se obavljati samo na područjima gdje nije označena zabrana vuča skijaša. Takva područja određuje nadležna Lučka kapetanija.
Pitanja • • 1. Navedite osnovnu podjelu navigacije 2. Što je GPS 3. Što je DGPS 4. Što je ECDIS 5. Što je varijacija 6. Što je devijacija 7. Oznake na karti 8. Tko nadzire izdavanje karata u svijetu
• • • 9. Što je sekstant 10. Nabroji dijelove sekstanta 11. Što je kronometar 12. Čemu služi kronometar 13. Koliko satelita ima GPS sustav 14. Što je morski horizont 15. Što je pramčani kut 16. Što je azimut 17. Što je kurs broda 18. kako mjerimo kurs broda 19. Kako mjerimo udaljenost broda 20. Koliko iznosi 1 M
• • 21. Što je RADAR 22. Što su radarski reflektori 23. Nabroji 3 radarska reflektora 24. Svjetla 25. Karakteristike svjetala 26. Zvučni signali 27. Izbjegavanje sudara na moru
- Slides: 88