RAUNOVODSTVO Prikazivanje imovinskog poloaja poslovne jedinice Definisanje raunovodstva

  • Slides: 29
Download presentation
RAČUNOVODSTVO Prikazivanje imovinskog položaja poslovne jedinice

RAČUNOVODSTVO Prikazivanje imovinskog položaja poslovne jedinice

Definisanje računovodstva • Računovodstvo (Accounting) predstavlja naučni metod kojim se obuhvataju, registruju, kvantitativno odražavaju

Definisanje računovodstva • Računovodstvo (Accounting) predstavlja naučni metod kojim se obuhvataju, registruju, kvantitativno odražavaju ekonomske transakcije u cilju izvlačenja ekonomskih zaključaka, kontrole i delovanja na ekonomske aktivnosti. (Radmila Nikolajević – Teofanović). • Proces identifikovanja, beleženja, sumiranja i saopštavanja ekonomskih informacija donosiocima odluka (Horngren).

Definisanje računovodstva • Računovodstvo je nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja,

Definisanje računovodstva • Računovodstvo je nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština sastavljanja značajnih izveštaja, analize i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenje licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu (Institut javnih računovođa - AICPA). • Svrha i uloga računovodstva je pružanje informacija prevashodno finansijske prirode koje su neophodne za donošenje poslovnih odluka.

Korisnici računovodstvenih informacija • Eksterni • a) država i njeni organi; • b) zajmodavci

Korisnici računovodstvenih informacija • Eksterni • a) država i njeni organi; • b) zajmodavci (banke i druge finansijske institucije, kao i druga privredna društva), • v) poslovni partneri (dobavljači i kupci), • g) razne asocijacije privrednih društava (privredne komore, i sl. ) i • d) potencijalni investitori.

Korisnici računovodstvenih informacija • • • Interni: a) vlasnici kapitala, b) menadžment privrednog društva,

Korisnici računovodstvenih informacija • • • Interni: a) vlasnici kapitala, b) menadžment privrednog društva, v) stručne službe u privrednom društvu i g) zaposleni.

Raščlanjavanje računovodstva • Finansijsko računovodstvo (Financial accounting) – polaganje računa o stanju i uspehu

Raščlanjavanje računovodstva • Finansijsko računovodstvo (Financial accounting) – polaganje računa o stanju i uspehu privrednog društva. Glavna informaciona osnova za donošenje odluka od strane eksternih korisnika računovodstvenih informacija (korisnici izvan privrednog društva). • Upravljačko računovodstvo (Managerial accounting) – pomoć menadžmentu privrednog društva i ostalim internim korisnicima u donošenju odluka i • Poresko računovodstvo (Tax accounting) – obezbeđivanje finanisjskih informacija za uprave prihoda i druge poreske organe.

Finansijski položaj privrednog društva • Bilans stanja (Balance Sheet) predstavlja dvostrani pregled imovine (sredstava,

Finansijski položaj privrednog društva • Bilans stanja (Balance Sheet) predstavlja dvostrani pregled imovine (sredstava, aktive), sa jedne (leve) strane, i obaveza i vlasničkog kapitala (izvora sredstava, pasive), sa druge (desne) strane neke poslovne jedinice, na određeni dan (u određenom vremenskom trenutku). • Imovina preduzeća se posmatra sa dva aspekta: sastava sredstava u aktivi i sa gledišta vlasništva kod obaveza i sopstvenog kapitala. • Neophodnost bilansne ravnoteže.

Osnovna računovodstvena jednačina Aktiva = Pasiva Aktiva = Obaveze + Sopstveni kapital = Aktiva

Osnovna računovodstvena jednačina Aktiva = Pasiva Aktiva = Obaveze + Sopstveni kapital = Aktiva - Obaveze

Osnovna računovodstvena jednačina • Osnovna jednačina knjigovodstvenog sistema. • Aktiva (Assets) – Imovina koju

Osnovna računovodstvena jednačina • Osnovna jednačina knjigovodstvenog sistema. • Aktiva (Assets) – Imovina koju poseduje privredno društvo. • Obaveze (Liabilities) – zahtevi poverilaca za sredstvima koja su pozajmljena privrednom društvu. • Sopstveni ili vlasnički kapital (Owners equity) – zahtevi vlasnika za sredstvima koja su data na raspolaganje privrednom društvu.

Bilans stanja na dan 01. 2018. AKTIVA Građ. objekti Oprema Tekući račun Blagajna 200.

Bilans stanja na dan 01. 2018. AKTIVA Građ. objekti Oprema Tekući račun Blagajna 200. 000 150. 000 80. 000 20. 000 450. 000 Sopstveni kapital Dugoročni krediti Kratkoročni krediti Dobavljači PASIVA 350. 000 55. 000 30. 000 15. 000 450. 000 Aktiva = Pasiva Aktiva = Obaveze + Sopstveni kapital

Uvod u knjiženje poslovnih promena • • Osnovne računovodstvene promene: Povećanje aktive i pasive;

Uvod u knjiženje poslovnih promena • • Osnovne računovodstvene promene: Povećanje aktive i pasive; Smanjenje aktive i pasive; Izmena u strukturi aktive i Izmena u strukturi obaveza.

Osnovne računovodstvene promene Tip promene 1 2 3 4 Aktiva Obaveze i Vlasnički kapital

Osnovne računovodstvene promene Tip promene 1 2 3 4 Aktiva Obaveze i Vlasnički kapital Povećanje Smanjenje Povećanje i smanj. ----Povećanje i smanj.

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode do jednakog povećanja aktive i sopstvenih izvora u pasivi (ulog osnivača); • Promene koje dovode do jednakog smanjenja aktive i sopstvenih izvora u pasivi (vraćanje uloga osnivaču); • Promene koje dovode do jednakog povećanja aktive i obaveza u pasivi (zaduženje kod poverilaca);

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode do jednakog smanjenja aktive i obaveza u pasivi (razduženje kod poverilaca); • Promene koje dovode do istovremenog jednakog povećanja i smanjenja u aktivi (izmena u strukturi aktive); • Promene koje dovode do istovremenog jednakog povećanja i smanjenja obaveza u pasivi (izmena u strukturi obaveza);

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode do nastanka prihoda usled povećanja jedne ili vise pozicija u aktivi (prihodi u vezi sa prodajom i primljeni pokloni i viškovi); • Promene koje dovode do nastanka rashoda usled smanjenja jedne ili vise pozicija u aktivi (rashodi u vezi sa prodajom i dati pokloni i štete);

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode

Knjigovodstvene promene prema uticaju na uže delove i celinu bilansa • Promene koje dovode do nastanka prihoda usled smanjenja jedne ili vise pozicija u pasivi (smanjenje obaveza usled prihoda) i • Promene koje dovode do nastanka rashoda usled povećanja jedne ili vise pozicija u pasivi (povećanje obaveza usled rashoda).

Tipovi ekonomskih promena prema uticaju na uze delove i celinu bilansa R. B. 1.

Tipovi ekonomskih promena prema uticaju na uze delove i celinu bilansa R. B. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Tipovi promena A = Ulog osnivača Vraćanje uloga osnivacu Zaduženje kod poverilaca Razduženje kod poverilaca Izmena u strukturi aktive Izmena u strukturi obaveza Prihodi od prodaje Rashodi u vezi sa prodajom Primljeni pokloni i viškovi Dati pokloni i štete Smanjenje obaveza usled prihoda Povećanje obaveza usled rashoda + + ± O + K + + ± + + + -

Podela bilansnih pozicija Aktiva (Sredstva; Imovina): • Prema nameni: poslovna (sredstva koja se koriste

Podela bilansnih pozicija Aktiva (Sredstva; Imovina): • Prema nameni: poslovna (sredstva koja se koriste u obavljanju delatnosti preduzeća) i neposlovna sredstva (služe povećanju standarda i rekreaciji zaposlenih); • Prema pojavnim oblicima: sredstva u materijalnom obliku (stvari)); monetarna sredstva (sredstva u novčanom obliku i potraživanja) i nematerijalna imovina (sredstva u obliku prava) i • Prema koeficijentu obrta: osnovna (k. o. <1) i obrtna sredstva (k. o. >1)

Podela bilansnih pozicija • Pasiva (Izvori sredstava): • Sopstveni izvori: ulog inokosnog vlasnika; ulog

Podela bilansnih pozicija • Pasiva (Izvori sredstava): • Sopstveni izvori: ulog inokosnog vlasnika; ulog ortaka; trajni ulozi; akcijski kapital; i sl. ; • Pozajmljeni izvori: dugoročni zajmovi; kratkoročni zajmovi; tekuće obaveze; dugoročna rezervisanja; i sl.

Bilans uspeha na dan 31. 12. 2017. AKTIVA Rashodi PASIVA 200. 000 Prihodi 200.

Bilans uspeha na dan 31. 12. 2017. AKTIVA Rashodi PASIVA 200. 000 Prihodi 200. 000 Aktiva = Pasiva RASHODI = PRIHODI nema dobitka ni gubitka RASHODI < PRIHODI postoji dobitak (u aktivi bilansa uspeha) RASHODI > PRIHODI postoji gubitak (u pasivi bilansa uspeha)

Prosto i dvojno knjigovodstvo • Postoje dva metode vođenja knjiga i to: Prosto knjigovodstvo

Prosto i dvojno knjigovodstvo • Postoje dva metode vođenja knjiga i to: Prosto knjigovodstvo (samo za poljoprivredne zadruge) i Dvojno knjigovodstvo. • Prosto knjigovodstvo je jednostavnije u poređenju sa dvojnim knjigovodstvom jer se vode samo dve poslovne knjige uz prateću dokumentaciju. Dok privredna lica i preduzetnici moraju da vode dvojno knjigovodstvo, poljoprivredne zadruge mogu da vode prosto knjigovodstvo. Prosto knjigovodstvo ne zahteva veliku stručnost, te se mogu voditi samostalno.

Prosto knjigovodstvo • Poslovne knjige koje se vode po sistemu prostog knjigovodstva su: ▫

Prosto knjigovodstvo • Poslovne knjige koje se vode po sistemu prostog knjigovodstva su: ▫ PK- 1 - Poslovna knjiga prihoda i rashoda; ▫ PK- 2 - Knjiga osnovnih sredstava i sitnog inventara. • Poslovna knjiga prihoda i rashoda sadrži prihode od prodaje dobara i usluga, prihode od finansiranja, vanredne prihode i poslovne rashode. • Knjiga osnovnih sredstava i sitnog inventara vodi se u vidu kartoteke, posebno za svako osnovno sredstvo dok se za sitan inventar otvara posebna kartica i u nju se unosi pojedinačno svaki predmet sitnog inventara.

Dvojno knjigovodstvo • Dvojno knjigovodstvo se može okarakterisati kao način knjiženja, gde se svaki

Dvojno knjigovodstvo • Dvojno knjigovodstvo se može okarakterisati kao način knjiženja, gde se svaki knjigovodstveni događaj knjiži dvostruko. Karakteristika sistema dvojnog knjigovodstva jeste da konta uvek postoje dve strane, odnosno dugovna i potražna strana. Razlika dugovne i potražne strane pojedinačnog konta se naziva saldo. Zbir svih konta, odnosno zbir dugovne i potražne strane nakon obračuna mora biti u ravnoteži. Poslovne knjige u sistemu dvojnog knjigovodstva su: ▫ Dnevnik, ▫ Glavna knjiga i ▫ Pomoćne knjige.

Poslovne knjige • Dnevnik predstavlja poslovnu knjigu u kojoj se poslovne promene unose hronološki,

Poslovne knjige • Dnevnik predstavlja poslovnu knjigu u kojoj se poslovne promene unose hronološki, prema redosledu njihovog nastanka. • Glavna knjiga obuhvata skup računa gde se beleži stanje i promene na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Ova konta moraju biti u bilansnoj ravnoteži i predstavljaju podlogu za sastavljanje finansijskih izveštaja. • Pomoćne knjige predstavljaju analitičku evidenciju. Vode se za: ▫ ▫ ▫ ▫ ▫ Nematerijalna ulaganja, Nekretnine, postrojenja i opremu, Dugoročne finansijske plasmane, Zalihe, Potraživanja, Gotovinu i gotovinske ekvivalente, Obaveze, Kapital, I drugo.

Koje poslovne knjige se koriste kod knjigovodstva? Ø Dnevnik Ø Glavna knjiga Ø Pomoćne

Koje poslovne knjige se koriste kod knjigovodstva? Ø Dnevnik Ø Glavna knjiga Ø Pomoćne knjige Dnevnik Red. br Konto Opis Duguje Potražuje Glavna knjiga Naziv konta

Kontni okvir predstavlja pregled zakonom propisanih računa (konta) po odgovarajućim klasama. Kontni okvir se

Kontni okvir predstavlja pregled zakonom propisanih računa (konta) po odgovarajućim klasama. Kontni okvir se deli na klase, grupe, sintetička i analitička konta. Postoji 10 klasa u kontnom okviru: • Klasa 0 – Upisani a neuplaćeni kapital i stalna imovina, • Klasa 1 – Zalihe i stalna sredstva namenjena prodaji, • Klasa 2 – Kratkoročna potraživanja i plasmani, novčana sredstva i aktivna vremenska razgraničenja, • Klasa 3 – Kapital, • Klasa 4 – Dugoročna rezervisanja, obaveze i pasivna vremenska razgraničenja, • Klasa 5 – Rashodi, • Klasa 6 – Prihodi, • Klasa 7 – Otvaranje i zaključak računa stanja i uspeha, • Klasa 8 – Vanbilansna evidencija, • Klasa 9 – Obračun troškova i učinaka. Za razliku od kontnog okvira koji predstavlja pregled svih postojećih konta koja se mogu otvoriti, kontni plan predstavlja pregled stvarno otvorenih konta jednog preduzeća.

Bilans stanja: Duguje AKTIVNI RAČUNI - Klasa 0, 1, 2 Bilans uspeha: Duguje -

Bilans stanja: Duguje AKTIVNI RAČUNI - Klasa 0, 1, 2 Bilans uspeha: Duguje - Klasa 5 - Rashodi Potražuje PASIVNI RAČUNI - Klasa 3 i 4 Potražuje - Klasa 6 - Prihodi

Duguje AKTIVNI RAČUNI - Početno stanje (stanje iz bilansa) ili prva poslovna promena -

Duguje AKTIVNI RAČUNI - Početno stanje (stanje iz bilansa) ili prva poslovna promena - Povećanja Duguje - Smanjenja - Saldo za izravnavanje PASIVNI RAČUNI - Smanjenja - Saldo za izravnavanje Pravila knjiženja Potražuje - Početno stanje (stanje iz bilansa) ili prva poslovna promena - Povećanja

Duguje RAČUNI RASHODA Potražuje - Povećanja Duguje RAČUNI PRIHODA - Povećanja Pravila knjiženja Potražuje

Duguje RAČUNI RASHODA Potražuje - Povećanja Duguje RAČUNI PRIHODA - Povećanja Pravila knjiženja Potražuje