Raunarstvo i informatika I godina Svi smerovi Istorijat

  • Slides: 27
Download presentation
Računarstvo i informatika I godina Svi smerovi

Računarstvo i informatika I godina Svi smerovi

Istorijat razvoja računara �U razvoju računara značajna su četiri momenta: �Pamćenje rezultata �Mehanizacija procesa

Istorijat razvoja računara �U razvoju računara značajna su četiri momenta: �Pamćenje rezultata �Mehanizacija procesa računanja �Automatizacija procesa računanja �Opštije korišćenje mašine primenom programa

Prvi kalkulatori �Prvu mašinu za računanje napravio je Vilhelm Šikard (Nemačka 1623. godine) �Prvom

Prvi kalkulatori �Prvu mašinu za računanje napravio je Vilhelm Šikard (Nemačka 1623. godine) �Prvom računarskom mašinom može se smatrati paskalina koju je projektovao Blez Paskal (1652. godina). Mašina je mogla da sabira i oduzima.

Prvi kalkulatori �Rekonir je prva mašian koja je, pored sabiranja, mogla da množi. Izumeo

Prvi kalkulatori �Rekonir je prva mašian koja je, pored sabiranja, mogla da množi. Izumeo je Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic (1694. ). Zbog komplikovanog mehanizma ni paskalina ni rekonir nisu ušle u širu upotrebu �Aritmometar je prvi uspešan mehanički kalkulator koji je mogao da sabira, oduzima, množi i deli. Izumeo ga je Čarls Havijer Tomas (1820. ).

Automatske mašine �Žozef Mari Žakar je izumeo prvu automatsku mašinu – razboj za tkanje

Automatske mašine �Žozef Mari Žakar je izumeo prvu automatsku mašinu – razboj za tkanje (1801. ). Smatra se prvom mašinom sa programiranim automatskim radom. �Čarls Bebidž je napravio diferencnu mašinu (1812. ). Radila je na paru, bila je potpuno automatizovana, kontrolisana programom i mogla je da štampa rezultate.

Automatske mašine �Analitička mašina, takođe delo Čarlsa Bebidža, je ostala samo ideja, ali je

Automatske mašine �Analitička mašina, takođe delo Čarlsa Bebidža, je ostala samo ideja, ali je imala veliki uticaj na razvoj računara jer je u logičkim kimponentama podudarna danačnjim računarima. �Ada Bajron, ćerka pesnika lorda Bajrona, je predložila plan za računanje Bernulijevih jednačina. Ovaj plan je prvi program i ona se smatra prvim programerom.

Automatske mašine �Herman Holerit je, radeći na popisu stanovništva 1880. godine, napravio elektromehaničku mašinu

Automatske mašine �Herman Holerit je, radeći na popisu stanovništva 1880. godine, napravio elektromehaničku mašinu sa brojačima. Mačina je koristila kartice za pamćenje i bila je jako brza (100 kartica u minuti). �Osnovao je firmu Tabulating Machine Company, koja je sa još tri firme kasnije prerasla u poznatu firmu International Business Corporation (IBM).

Elektromehanički računari � 1925. godine Vanevr Buš je konstruisao analogni računar koji je u

Elektromehanički računari � 1925. godine Vanevr Buš je konstruisao analogni računar koji je u osnovi bio mehanička mašina. Kompletiran je 1942. i koristio se u vojne svrhe. � 1934. je Konrad Cuze započeo rad na konstrukciji računskih mašina: �Z 1 (mehanička) �Z 2 (elektromehanička) �Z 3 (programabilna) �Z 4 (poboljšana verzija Z 3) �Koristile su se u razvoju nemačkih letećih bombi. � 1936. Alan M. Tjuring je konstruisao mašinu koja može izračunati vrednost svake funkcije čija se vrednost može izračunati. Kasnije je projektovao računar Colossus koji je napravio Nojman.

Elektromehanički računari � 1937. Hauard Ajdken konstruisao je Harvard Mark. �Posedovala je ulazni i

Elektromehanički računari � 1937. Hauard Ajdken konstruisao je Harvard Mark. �Posedovala je ulazni i izlazni uređaj (ulazni podaci i instrukcije su unošeni pomoću bušene papirne trake), memoriju, aritmetički i upravljački organ. �Vržila je 3 operacije u sekundi, imala memoriju od 60 brojeva, a bila je velika 17 m x 2. 5 m.

Elektronski digitalni računari �Prvi pravi računari počeli su da se koriste u vojne svrhe,

Elektronski digitalni računari �Prvi pravi računari počeli su da se koriste u vojne svrhe, a kasnije se upotreba raširila i u komercijalne svrhe. �ABC (1939) – prvi elektronski računar; Džon J. Atanasov i Kliford Beri (Atanasoff-Berry Computer)

Elektronski digitalni računari �ENIAC (1942) – automatsko računanje balističkih podataka (Electronic Numerical Integrator and

Elektronski digitalni računari �ENIAC (1942) – automatsko računanje balističkih podataka (Electronic Numerical Integrator and Computer) �Program nije uskladišten u centralnoj memoriji, operacije se izvršavaju uključivanjem i isključivanjem prekidača, ulaz i izlaz su bušene kartice �Sastoji se od 17 000 elektronskih cevi, 70 000 otpornika, 10 000 kondenzatora, 6 000 prekidača – radi 6 tehničara istovremeno, a kvar se dešava na svakih 7 min

Elektronski digitalni računari �EDVAC (1944) – Džon fon Nojman. Skladištenje programa po kome mašina

Elektronski digitalni računari �EDVAC (1944) – Džon fon Nojman. Skladištenje programa po kome mašina radi u memoriju �Prva mašina koja je imala magnetne diskove

Elektronski digitalni računari �UNIVAC I – Mohli i Ekert; početak komerciljalne proizvodnje (Universal Automatic

Elektronski digitalni računari �UNIVAC I – Mohli i Ekert; početak komerciljalne proizvodnje (Universal Automatic Computer) �Prvi računar koji je koristio magnetne trake

Prva generacija �Računari proizvedeni posle pedesetih godina klasifikovani su u generacije �Prva generacija: �Korišćenje

Prva generacija �Računari proizvedeni posle pedesetih godina klasifikovani su u generacije �Prva generacija: �Korišćenje vakuumskih cevi (veliki elementi, veliki potrošači struje, . . . ) �Memorija za skladištenje podataka (magnetne trake, doboši, . . . ) �Kapacitet memorije do početka šezdesetih narastao je sa 8000 na 64000 reči zahvaljujući magnetnoj memoriji i tranzistorima. �Bile su skupe za korišćenje i održavanje zbog programa i hardvera

Druga generacija �Kraj pedesetih i prva polovina šezdesetih. �Druga generacija: �Primena tranzistora (prednosti nad

Druga generacija �Kraj pedesetih i prva polovina šezdesetih. �Druga generacija: �Primena tranzistora (prednosti nad elektronskim cevima: jeftiniji, manji potrošači električne energije, razvijaju manje toplote, . . . ) �Javljaju se novi programski jezici: COBOL, FORTRAN, ALGOL, LISP, . . .

Treća generacija �Treća generacija: �Primena integrisanih kola (integralna i LSI – Large Scale Integration

Treća generacija �Treća generacija: �Primena integrisanih kola (integralna i LSI – Large Scale Integration kola) �Omogućena proizvodnja čipova sa hiljadama tranzistora i proizvodnja mini računara �Ekonomični, niska cena, velika pouzdanost, male dimenzije, mali zahtevi za napajanje, . . . �Magnetni diskovi zamenjuju magnetne trake �IBM 360, PDP-1 najpoznatiji računari

Četvrta generacija �Četvrta generacija: �Poboljšanje postojećih tehnologija �Primena vrlo velike integracije (VLSI – Very

Četvrta generacija �Četvrta generacija: �Poboljšanje postojećih tehnologija �Primena vrlo velike integracije (VLSI – Very Large Scale Integration) �Stvaranje mikroprocesora, specijalni tip integrisanih kola koji predstavljaju osnovu današnjih računara

Superračunari �Superračunari nastaju krajem sedamdesetih i pošetkom osamdesetih godina. �Velike mogućnost i velika brzina

Superračunari �Superračunari nastaju krajem sedamdesetih i pošetkom osamdesetih godina. �Velike mogućnost i velika brzina obrade �Mali broj proizvedenih primeraka jer zahtevaju specijalne uslove korišćenja �Primena u naučno-tehničke svrhe, proračuni sa velikim brojem operacija, . . . �Oblasti primene: meteorologija, seizmologija, hidrologija, vojne svrhe, . . .

Superračunari �Modeli: �CRAY �CDC

Superračunari �Modeli: �CRAY �CDC

Personalni računari (PC) �Mikroprocesor – osnova za razvoj personalnih računara. � 1971. Marcian Hof,

Personalni računari (PC) �Mikroprocesor – osnova za razvoj personalnih računara. � 1971. Marcian Hof, zaposlen u kompaniji INTEL, proizvodi čip koji ima sve osobine centralnog procesora tadašnjih računara i naziva ga mikroprocesor. �Prvi mikroprocesor je bio četvorobitni, u oznaci 4040 � 1972. nastaje osmobitni procesor INTEL 8008 �Kasnije i druge firme: Motorola, Zilog, . . . �Niska cena, pouzdanost velika, . . .

Personalni računari (PC) �Prvi personalni računari: �Mits Altair �Apple I, Apple II �Lisa �Commodore

Personalni računari (PC) �Prvi personalni računari: �Mits Altair �Apple I, Apple II �Lisa �Commodore 64, ZX, 80, ZX 81 �IBM PC, PC/XT, PC AT � 286 � 386 � 486 �Pentium

Personalni računari (PC) �MITS Altair (1975) �Prodavao se u delovima ili sastavljen �Memorija 256

Personalni računari (PC) �MITS Altair (1975) �Prodavao se u delovima ili sastavljen �Memorija 256 k �Nije imao tastaturu, kućište, ekran, štampač �Programirao se preko prekidača na kućištu, izlaz su bile sijalice �Jako kompleksan

Personalni računari (PC) �APPLE I, APPLE II �Stiv Džobs i Stefen Voznijak �Prodavan iz

Personalni računari (PC) �APPLE I, APPLE II �Stiv Džobs i Stefen Voznijak �Prodavan iz delova, sa upustvom za sastavljanje, ili već sastavljen �APPLE II – tastatura, napajanje, grafika u boji, . . . � 1978. uvedena disketna jedinica �Prodatio na milione primeraka

Personalni računari (PC) �LISA �Apple Computers 1983. godine proizvodi LISA-u �Jednostavno okruženje, grafičko okruženje,

Personalni računari (PC) �LISA �Apple Computers 1983. godine proizvodi LISA-u �Jednostavno okruženje, grafičko okruženje, komande u obliku sličica i menija na ekranu, kretanje pomoću miša �Apple Macintosh �Temelj stonih računara

Personalni računari (PC) �Commodore 64, ZX 80, ZX 81 �Prva polovina osamdesetih godina �Procesor,

Personalni računari (PC) �Commodore 64, ZX 80, ZX 81 �Prva polovina osamdesetih godina �Procesor, memorija, tastatura, čuvanje podataka na kasetofonu ili disketnoj jedinici, izlaz televizor, programski jezic BASIC

Personalni računari (PC) �IBM PC �Postaje standard u razvoju stonih računara �IBM PC/XT 1983.

Personalni računari (PC) �IBM PC �Postaje standard u razvoju stonih računara �IBM PC/XT 1983. : memorija 128256 k. B, disk 10 MB �IBM AT 1984: procesor Intel 80286, memorija 512 k. B, disk 20 MB, diketna jedinica 360 k. B i 1, 2 MB – standard za personalne računare

Personalni računari (PC) � 1986. Compaq uvodi PC baziran na procesoru 80386 � 1987.

Personalni računari (PC) � 1986. Compaq uvodi PC baziran na procesoru 80386 � 1987. IBM uvodi familiju PS 2 i prodaje preko milion primeraka � 1989. Nastaju računari bazirani na Intel 80486 � 1993. Nastaju računari bazirani na Pentium procesoru