Raunarski Sistemi Teodora Bjelica i Kristina Vujovi Od
Računarski Sistemi Teodora Bjelica i Kristina Vujović
Od čega se sastoji struktura računarskog sistema? • Tipican racunraski sistem sastoji se od: • -centralne memorije, aritmeticko-logicke jedinice, kontrolne jedinice, jedinica spoljne memorije, ulaznih jedinica I izlaznih jedinica.
2. Da bi se racunarski sistem koristio sta je sve neophodno da imamo? • *Da bi racunarski sistem mogao da se koristi, pored hardverskih uredjaja mora da ima I osnovni program koji upravlja radom racunara(operativni sistem), kao I skup drugih programa koji imaju razlicite namene I omogucavaju korisniku da nesto radi s racunarom.
Šta je računarski sistem? • Racunarski sistemi su elektronske masine koje obradjuju ulazne informacije I iz njuh proizvode izlazne informacije. Racunari se mogu podeliti na razlicite nacine u zavisnosti od toga da li se posmatra: njihova primena, broj korisnika koji mogu istovremeno da koriste racunar, ili broj naredbi koje racunar moze da izvrsi u jednom trenutku.
Opiši centralnu memoriju. • Program I podaci koji se obradjuju uskladisteni su u unutrasnjoj memoriji. Ova memorija se sastoji od elektronskih kola, od kojih svako moze da ima 2 stanja, koja se obicno oznacavaju sa 0 I 1. (o-stanje kada u kolu nema struje , 1 kada u kolu ima struje. Zbog toga se ova kola zovu bit(binarna cifra).
• Elektronsko kolo koje ima dva stanja I moze da zapamti samo informaciju da ili ne (jedan bit). Posto je kolicina informacije suvise mala bitovi se u memoriji udruzuju u grupe(registre), koji su kod personalnih racunara duzine osam bita. Ovakava grupa zove se bajt. Stanje bajta moze predstavljati 256 razlicitih znakova (kombinacija 0 I 1) u zavisnosti od kombinacije uskladistene u njemu. Koja kombinacija predstavlja koji znak definise se tabelom koja se zove kod. Najcesce se upotrebljava ASCII kod, mada se ponekada primenjuju I drugi kodovi, na primer EBCDIC.
• Prikazan nacin uskladistavanja u memoriju racunara vazi • • samo za znakovne podatke, gde se svaki znak, koristeci odgocarajuci kod, skladisti u jedan bajt. Za numericke podatke vaze drugacije seme skladistenja od kojih se povezuje 4 ili 8 bajtova zajedno. (dele se na cele I realne). Svaka grupa bitova u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladistovanja podataka ili njihovog ocitavanja. Prilikom ocitavanja sadrzaja neke adrese pravi se kopija sadrzaja, a sadrzaje adrese se ne menja. Kapacitet se izrazava brojem bajtova koje racunar ima. 1024 B=1 k. B(kilo) 1024 k. B=1 MB 1 GB=1024 MB 1 TB(terabajt)-1024 GB
Šta je aritmeticko- logička jedinica i od čega se sastoji? • Aritmeticko-logicka jedinica sastoji se od registara I elektronskih kola potrebnik za izvodjenje aritmetickih operacija-sabiranja, oduzimanja, mnozenja I deljenja-I logickih operacija-uporedjivanje 2 vrednosti da bi se odredila veca I odredjivanja da li je izraz istinit ili nije. Kasnije je aritmetckoj-logickoj jedinic pridodata posebna jedinica za izvodjenje operacija sa relanim brojevima i izracunavanje trigonometrijskih I drugih funkcija, koja je u pocetku bila realizovana kao posebna jedinica, dok su kod savremenih racunara obe jedinice realizovane u okviru istog cipa.
Šta je kontrolna jedinica i njen zadatak? • Kontrolna jedinica je koordinator rada celokupnog racunarskog sistema. Ona kontrolise izvrsavanje programa, uzima instrukcije iz memorije I prepoznaje ih, dekodira I naredjuje odgovarajuce akcije drugim jedinicama, zapocinje operacije ulazno-izlaznih jednica I prenosi podatke u centralnu memoriju I iz nje. Kod savremenih racunara sastoji se od skupa cipova kojima se kontrolise I koordinatni rad celokupnog sistema.
Šta je jedinica spoljne memorije? • Jedinice spoljne memorije sluze za cuvanje programa I podataka kada racunar nije u upotrebi; kada se koristi, program po kome radi I svi podaci koje racunar obradjuje nalaze se u unutrasnjoj memoriji ili kroz nju prolaze. Medjutim, I za vreme rada racunara delovi programa I podaci koji trenutno nisu potrebni privremeno se skladiste na jedinicama spoljne memorije, kojih ima 2 tipa: s dirketnim pristupom I I sa sekvencijalnim pristupom. Memorija s diektnim pristupom je magnetni disk. On se realizuje u 2 obilika. Kao disketa(floppy) ili kao tvrdi disk(hard).
• Kako se sadrzaj unutrasnje memorije kopira neposredno bajt po bajt , na spoljnu memoriju, to se kapacitet spoljne memorije izrazava u istim jedinicama kao I kapacitet unutrasnje memorije , tj. brojem bajtova koji moze da se uskladisti na spoljnu memoriju. Disketa je oktrugla ploca premazana magnetnim materijalom I ugradjena u zastitno kuciste od plastike. Buduci da se ploca okrece, ispod polozaja upisno-citajuce glave, kada ona miruje nastaje kruznica koja se naziva staza. Kruznica je podeljena na sektore duzine 512 bajtova. Da bi se pristupilo podatku upisno-citajuca glava mora da se pomeri nad odgovovarajucu stazu I da se diskete okrene tako da sektor u kome se podatak nalazi dodje ispod glave. Diske sastoji se od vise ploca premazanih magnetnim materijalom I postavljenih na istu osovinu; brzi je I znatnog veceg kapaciteta nego disketa. Memorija sa sekvencijalnim pristupom je magnetna traka. Kod savremenih racunara ona se realizuje u obliku kaseta razlicitih velicina I ne koristi se aktivno, nego samo za arhiviranje.
Šta su ulazne jedinice? • Za unusenje programa I podataka u vise korisnickih racunar najcesce se koristi terminal, koji se sastoji od ekrana I tastature. Kod presonalnih racunara se osim tastarure koriste I mis, digitajzer.
Šta su izlazne jedinice? • Najcesce izlazne jedinice su monitor i ekran. Za stampanje manjih kolicina podataka obicno se koriste serijski stampaci, koji stampaju znak po znak, ili laserski stampaci. Za stampanje velikog broja podataka koriste se linijski stampaci. Izlazna jedinica je I automatski crtac.
Šta je računarski softver i kako funkcioniše? • Da bi racunarski sistem mogao da radi , pored hardvera mora biti opremljen I ogovarajucim programim koji ce njim upravljati. Ova komponenta racunarskog sistema zove se softver. Deli se na: operatvn sisteme , sistemski sofver I aplikacione progrme. Neki autori smatraju da su operativno sistemo deo sistemskog softvera, dok drugi sistemskih softver smatraju razvojnim okruzenjem.
Šta je operativni sistem? • Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa, koji treba da obezbezi lako i efikasno korišćenje računara. Bez operativnog sistema, hardver računara, makar se sastojao od svih komponenata koje su najbolje u datom trenutku na tržištu, predstavlja samo običnu i neupotrebljivu gvožđuriju.
Šta je monoprogramski operativni sistem? • On omogućava da računar drži u memoriji i izvršava samo jedan program.
Šta je multiprogramski operativni sistem? • On omogućava da se u centralnoj memoriji računara nalazi istovremeno više programa, od kojih u svakom trenutnu može da radi samo jedan.
Kakvi računari operativnih sistema mogu biti? • Jednokorisnički i višekorisnički.
Šta su jednokorisnički? • Kod jednokorisničkih operativnih sistema, kako im i ime kaže, računar može da koristi samo jedan korisnik.
Šta su višekorisnički operativni sistemi? • Kod višekorisničkih operativnih sistema na računar može biti istovremeno prikčjuceno i više ljudi.
Šta je prompt? • Kod operativnih sistema, komandnog tipa, posle uključenja računara, na ekranu se dobija određeni znak, koji se naziva prompt.
Šta su prenosivi operativni sistemi? • To su, kako im i ime kaže, mogu da se koriste sa malim izmenama, na različitim arhitekturama računara.
Šta je neprenosivi operativni sistem? • Oni su projektovani tako da mogu da rade samo na određenom delu računara.
Šta je viruelna memorija? • Za vreme rada programa, program i podaci sa kojim program radi moraju da se nalaze u centralnoj memoriji računara.
Šta su veznici? • Veznici su programi za korišćenje različitih perifernih jedinica i drugih uređaja. Svaki uređaj koji se priključuje na računar mora da ima odgovarajući program koji se zove veznik i koji komande date iz nekog programa, prema nekom usvojenom standardu, prevodi u komande koje uređaj razume.
Šta su uslužni programi? • Oni olakšavaju korisnicima pojedine poslove koji se često obavljaju. Programi mogu da se daju kao dodatak operativnom sistemu ali ih najčešće pišu i distribuiraju samo korisnici.
Šta su aplikativni programi? • To su programi za rešavanje različitih problema. Na primer: obrada teksta, rad sa tabelama, crtanje, rad sa bazama podataka, obradom slika itd. . .
Za šta služe programi za obradu teksta? • Programi za obradu teksta(tekst procesori) služe za: 1. Unošenje teksta u računar 2. Modifikaciju umetnog teksta 3. Oblikovanje teksta za štampanje.
Šta je to unošenje teksta? • To je početno smišljanje i ukucavanje određenog dokumenta.
Šta je modifikacija? • Modifikacija je svako menjanje sadržaja dokumenta, bilo da je u pitanju samo ispravljanje grešaka unetih pri početnom kucanju.
Šta je oblikovnje? • Oblikovanje je priprema dokumenta da lepo izgleda kada bude odštampan.
Šta su editori? • Editori su programi koji omogućavaju unošenje, ispravljanje, čuvanje i štampanje teksta. Oni su obično deo operativnog sistema računara, ali ima i mnogo editora koje su napisali korisnici.
Šta je program za rad sa tabelama? • Programi za rad sa tabelama imaju na ekranu prikazane tabele, podeljene na vrste i kolone, koje služe za prikazivanje i obradu poslovnih podataka. Radne tabele se sastoje od ćelija u koje se unose podac. Podaci mogu biti izborni i izvedeni.
Za šta se koriste programi za upravljanje bazama podataka? • Oni se koriste za manipulaciju velikih podataka. Svaki logički povezani skup podataka čini bazu podataka. Takođe, kreiranje baze podataka obuhvata unošenje i zapisivanje podatak na nosiocu informacija. Ponovni pristup podacima je postupak koji se sastoji od određivanja mesta, oblasti nalaženja podataka na nosiocu informacija, formatiranja podataka i određivanja traženog podatka među podacima koji su na raspolaganju.
Šta je modifikacija? • Modifikacija baze podataka podrazumeva dodavanje novih podataka u bazu, uklanjanje podataka iz baze i izmene na podacima u bazi.
Šta znači sortiranje baze podataka? • Znači uređivanje podataka u bazi po redosledu, zadatom nekim kriterijumom.
Šta je kontrolna pristupa podacima? • To je unutrašnje regulisanje toka odvijanja postupka upravljanja podacima.
• Unapred se zahvaljujemo na svim eventualnim primedbama i sugestijama koje bi doprinele poboljšanju kvaliteta našeg sledećeg rada.
- Slides: 38