Raunarske mree Ra a Raunarske mree Raunarsku mreu

  • Slides: 92
Download presentation
Računarske mreže Ra Ša

Računarske mreže Ra Ša

Računarske mreže ► Računarsku mrežu obrazuju računari povezani radi računarske komunikacije. Ra Ša

Računarske mreže ► Računarsku mrežu obrazuju računari povezani radi računarske komunikacije. Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Zašto koristiti mreže ? Deljenje resursa : štampači, ploteri, mediji za arhiviranje podataka, hardver,

Zašto koristiti mreže ? Deljenje resursa : štampači, ploteri, mediji za arhiviranje podataka, hardver, . . . ► Deljenje informacija : brza i pouzdana isporuka podataka, elektronska pošta, HTTP, FTP, . . . ► Poboljšava se pouzdanost: eliminiše se otkaz jednog računara (proces kopiranja baze podataka) ► Cena “mainframe” računara (vrsta velikog računarskog sistema) je mnogo veća od cene nekoliko računara, koji rade zajedno. ► Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Koliko je velika mreža? Mreža može biti bilo koje veličine. ► Može da se

Koliko je velika mreža? Mreža može biti bilo koje veličine. ► Može da se sastoji od samo dva računara ili od miliona računara. ► Najveća mreža na svetu je Internet, na koju su povezani milioni računara. ► Ra Ša

Mrežne arhitekture ► Peer-to-peer § Veza istih računara § Svaki od računara ima svoj

Mrežne arhitekture ► Peer-to-peer § Veza istih računara § Svaki od računara ima svoj skup datoteka § Svaki može da deli datoteke sa drugim računarima u mreži § Svaki računar može da pristupi drugim resursima na mreži (štampačima, skenerima. . . ) § Oko 10 računara § Nalaze se u domovima ili malim preduzećima Ra Ša

Mrežne arhitekture ► Klijent-server § Više od 10 računara § Operativni sistemi koji se

Mrežne arhitekture ► Klijent-server § Više od 10 računara § Operativni sistemi koji se koriste na serverima su specijalno dizajnirani za servere: Windows NT, Windows 2000, Microsoft Windows 2003, Novell Netware, IBM LAN server. . . § Nalazi se u velikim preduzećima (gde god postoje velike količine informacija) § Klijent je racunar koji koristi resurse mreže § Server (snaga mreže) je računar koji sadrži resurse i stavlja ih na raspolaganje klijentima (file server, database server, aplication server, web server, mail server, print server, FTP server, backup server, game server. . . ) Ra Ša

Kako računari medjusobno komuniciraju u mreži? Ra Ša ► Povezani su različitim kablovima, telefonskim

Kako računari medjusobno komuniciraju u mreži? Ra Ša ► Povezani su različitim kablovima, telefonskim vezama, satelitima, radio talasima. . . ► NIC (Network Interface Card)- uredjaj unutar svakog računara koji omogućava vezu sa mrežom (ili uključite kabl u NIC karticu ili ona emituje signal kod bežičnih mreža) ► Softver koji omogućava računaru komunikaciju ► Protokoli – skup pravila koja pomažu računarima da razumeju jedni druge (regulišu slanje i primanje podataka)

Računarske mreže - PODELA ► Prema površini koju pokriva mreža ► Odnosu medju čvorovima

Računarske mreže - PODELA ► Prema površini koju pokriva mreža ► Odnosu medju čvorovima (računarima)… ► Načinu povezivanja računara u mreži ( topologiji ) Ra Ša

Prema površini koju pokriva mreža ► LAN (Local Area Network, lokalne računarske mreže) -

Prema površini koju pokriva mreža ► LAN (Local Area Network, lokalne računarske mreže) - od par do nekoliko stotina računara u jednoj ili više zgrada, geografski relativno blizu ► MAN (Metropolitan Area Network) gradska računarska mreža ► WAN (Wide Area Network, regionalna računarske mreže) - povezuje više računara I lokalnih mreža, bez obzira na geografsku udaljenost Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

TOPOLOGIJA računarskih mreža ( fizičko povezivanje čvorova ) ► Zvezdasta topologija (star) ► Prstenasta

TOPOLOGIJA računarskih mreža ( fizičko povezivanje čvorova ) ► Zvezdasta topologija (star) ► Prstenasta topologija (ring) ► Topologija magistrale (bus) ► Hibridna topologija Ra Ša

ZVEZDASTA TOPOLOGIJA ► Centralni čvor (hub ili switch) na koji su povezani svi drugi

ZVEZDASTA TOPOLOGIJA ► Centralni čvor (hub ili switch) na koji su povezani svi drugi čvorovi PREDNOSTI : lako dodavanje novih čvorova NEDOSTATAK : u slucaju kvara na centralnom čvoru čitava mreža ne funkcioniše Ra Ša

PRSTENASTA TOPOLOGIJA ► Svaki čvor je povezan sa dva susedna čvora tako da veze

PRSTENASTA TOPOLOGIJA ► Svaki čvor je povezan sa dva susedna čvora tako da veze čine kružnu konfiguraciju PREDNOSTI : manja kompleksnost NEDOSTATAK : teško dodavanje novih čvorova (mora da se prekine rad mreže), kvar na nekom čvoru dovodi do prekida rada cele mreže. Ra Ša

TOPOLOGIJA MAGISTRALE ► Svi čvorovi su vezani pojedinačno na magistralu preko koje se obavlja

TOPOLOGIJA MAGISTRALE ► Svi čvorovi su vezani pojedinačno na magistralu preko koje se obavlja komunikacija PREDNOSTI : lako dodavanje ili uklanjanje čvorova NEDOSTATAK : mreža prestaje da radi jedino u slucaju prekida na magistrali Ra Ša

HIBRIDNA TOPOLOGIJA ► Kombinacija pomenutih topologija npr. topologije magistrale i zvezdaste topologije Ra Ša

HIBRIDNA TOPOLOGIJA ► Kombinacija pomenutih topologija npr. topologije magistrale i zvezdaste topologije Ra Ša

RAZMENA PODATAKA U MREŽI ► Po osnovu tehnologije koja se upotrebljava za prenos podataka

RAZMENA PODATAKA U MREŽI ► Po osnovu tehnologije koja se upotrebljava za prenos podataka imamo Ethernet mrežu i bežičnu mrežu (Wireless Network). ► Podaci se dele na mestu predaje i pakuju u PAKETE (datagrami) koji sadrže: adresu odredišta, posiljaoca, oznaku tipa podataka, same podatke i identifikator paketa ► Paketi NEZAVISNO putuju kroz mrežu (različiti putevi) ► Po pristizanju svih paketa, raspakuju se i sastavljaju podaci koji su poslati (paketna komutacija) Ra Ša

ZASTITA MREŽE ► ► ► Svaki korisnik mora da ima otvoren radni nalog Otvaranje

ZASTITA MREŽE ► ► ► Svaki korisnik mora da ima otvoren radni nalog Otvaranje radnog naloga vrši administrator mreže Korisnik dobija svoje korisničko ime (username) Korisnik na mreži dobija I lozinku (password) Firewall – “zastitni zid” koji postavlja administrator (softver koji sprečava prijem virusa) Ra Ša

Ra Ša

Ra Ša

Računarsku mrežu čine: ► računari, ► komunikacioni medijum, ► komunikacioni hardver i ► komunikacioni

Računarsku mrežu čine: ► računari, ► komunikacioni medijum, ► komunikacioni hardver i ► komunikacioni softver. Ra Ša

Komunikacioni medijum ► služi za fizičko povezivanje računara, ► karakteristike: brzina prenosa podataka (bps

Komunikacioni medijum ► služi za fizičko povezivanje računara, ► karakteristike: brzina prenosa podataka (bps – bit po sekundi) i daljina prenosa podataka, ► Mogu se klasifikovati kao kablovski (bounded) ili bežični (unbounded) Ra Ša

Vrste komunikacionih medijuma: ► Kablovski medijumi: § telefonska linija, § koaksijalni (antenski) kabel, §

Vrste komunikacionih medijuma: ► Kablovski medijumi: § telefonska linija, § koaksijalni (antenski) kabel, § UTP (mrežni) kabel, § optički kabel, Ra Ša

Vrste komunikacionih medijuma: ► Bežični medijumi: § satelitske veze, § bežične veze (IR-infra red,

Vrste komunikacionih medijuma: ► Bežični medijumi: § satelitske veze, § bežične veze (IR-infra red, Bluetooth, Wireless) i sl. Ra Ša

Komunikacioni hardver ► delovi računara za povezivanje u mrežu ► najbitnija karakteristika – brzina

Komunikacioni hardver ► delovi računara za povezivanje u mrežu ► najbitnija karakteristika – brzina prenosa podataka (bps – bit po sekundi) Ra Ša

Komunikacioni hardver - modemi ► služe za povezivanje na internet (globalnu mrežu) Ra Ša

Komunikacioni hardver - modemi ► služe za povezivanje na internet (globalnu mrežu) Ra Ša

Vrste modema Standardni – koristi običnu telefonsku liniju za prenos podataka, brzina do 56

Vrste modema Standardni – koristi običnu telefonsku liniju za prenos podataka, brzina do 56 k (bps) ► ISDN– koristi posebnu digitalizovanu telefonsku liniju (ISDN – Integrated service of digital network) za prenos podataka, brzina 64 k ili 128 k ► Cable – koristi TV kablovski distributivni sistem (KDS) za prenos podataka, brzina zavisi od paketa, od 1 Mbps do 16 Mbps ► ADSL – koristi posebni frekvencijski opseg na postojećim telefonskim linijama za prenos podataka, različita brzina download-a i upload-a (primer: 1024 k download i 128 k upload, 1024/128 k) ► Ra Ša

Mrežne kartice ► za povezivanje u lokalne mreže Vrste: ü Ethernet I – brzina

Mrežne kartice ► za povezivanje u lokalne mreže Vrste: ü Ethernet I – brzina 10 Mbps ü Ethernet II – brzina 100 Mbps ü Giga ethernet – brzina 1 Gbps Ra Ša

Adapteri za bežično umrežavanje IR (infra red) – koristi infra-crvene zrake za povezivanje, mora

Adapteri za bežično umrežavanje IR (infra red) – koristi infra-crvene zrake za povezivanje, mora postojati vidljivost između računara (adaptera), samo na malim rastojanjima (do 10 m) ► Bluetooth – za povezivanje računara na manjim razdaljinama (do 100 m), brzina zavisi od udaljenosti i klase uređaja, do 3 Mbps ► WLAN – bežična lokalna računarska mreža (wireless LAN), postoje različiti standardi (Wi-Fi, Wi. MAX itd. ) od kojih zavisi brzina prenosa podataka (za Wi-Fi brzina ide do 36 Mbps), postoje bazne stanice koje emituju signal i antene ili AP uređaji za prijem signala ► Ra Ša

Komunikacioni softver ► kolekcija programa koji podržavaju rad računara u mreži. Ra Ša

Komunikacioni softver ► kolekcija programa koji podržavaju rad računara u mreži. Ra Ša

Vrste komunikacionog softvera ► Browseri - programi za pregledanje internet stranica § Internet Explorer,

Vrste komunikacionog softvera ► Browseri - programi za pregledanje internet stranica § Internet Explorer, § Mozilla Firefox, § Opera, § Chrome, Ra Ša § Safari itd.

Vrste komunikacionog softvera ► E-mail klijenti – programi za razmenu elektronske pošte § Outlook

Vrste komunikacionog softvera ► E-mail klijenti – programi za razmenu elektronske pošte § Outlook Express, § MS Outlook, § Mozilla Thunderbird, § Gmail, § Yahoo. Ra Ša

Vrste komunikacionog softvera ► Programi za chat-ovanje (ICQ, Mirc, Google Talk, Yahoo Messenger, MSN

Vrste komunikacionog softvera ► Programi za chat-ovanje (ICQ, Mirc, Google Talk, Yahoo Messenger, MSN Messenger, Skype. . . ), Ra Ša

Vrste komunikacionog softvera ► Sigurnosni programi: § antivirusi (Avast, AVG, Kasperski, NOD 32, .

Vrste komunikacionog softvera ► Sigurnosni programi: § antivirusi (Avast, AVG, Kasperski, NOD 32, . . . ), § firewall (Zone Alarm, Black Ice. . . ), § antispy (Malwarebytes, Ad-aware, Spy. Bot, Spy Cather. . . ) Ra Ša

Brzina prenosa podataka ► Brzina prenosa digitalnih podataka meri se brojem bitova prenesenih u

Brzina prenosa podataka ► Brzina prenosa digitalnih podataka meri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili Skraćeno bps. Ra Ša

Brzina prenosa podataka ► U razmeni podataka učestvuju najmanje dva učesnika: § onaj koji

Brzina prenosa podataka ► U razmeni podataka učestvuju najmanje dva učesnika: § onaj koji želi da preda poruku (predajnik), § onaj koji treba da primi poruku (prijamnik). ► Razmena podataka između predajnika i prijemnika moguda je samo ako između njih postoji “veza” kojom poruke mogu putovati. “Veza” se naziva prenosni kanal. Ra Ša

Prenos podataka ► Hab (engl. Hub) spada u kategoriju zastarelih (engl. Legacy) uređaja koji

Prenos podataka ► Hab (engl. Hub) spada u kategoriju zastarelih (engl. Legacy) uređaja koji ima vrlo jednostavnu ulogu a to je da, kao obično čvorište, sve što stigne od podataka na jedan od njegovih konektora (portova) prosledi svima (samopojačano i očišćeno od šumova, tj. regenerisano). Ra Ša

Prenos podataka ► NIC (engl. network interface card) - se ugrađuje u računar i

Prenos podataka ► NIC (engl. network interface card) - se ugrađuje u računar i konektorom na zadnjoj strani računara povezuje s mrežom Ra Ša

Prenos podataka ► SWITCH - je uređaj koji upravlja protok podataka između delova lokalne

Prenos podataka ► SWITCH - je uređaj koji upravlja protok podataka između delova lokalne mreže (LAN). Za razliku od hub-a, switch deli mrežni promet i šalje ga na određena odredišta, dok hub šalje podatke na sve uređaje koji su u mreži. Ra Ša

Prenos podataka ► Gateway je uređaj koji se nalazi u čvoru računarske mreže, služi

Prenos podataka ► Gateway je uređaj koji se nalazi u čvoru računarske mreže, služi za komuniciranje sa nekom drugom mrežom koja koristi drugačiji protokol. ► Zadatke gateway-a može izvršavati i računar. Drugi naziv za gateway je i prevodilac protokola. Ra Ša

Prenos podataka ► Router je poseban uređaj koji određuje sledeću mrežnu adresu na koju

Prenos podataka ► Router je poseban uređaj koji određuje sledeću mrežnu adresu na koju se šalje paket podataka, za razliku od gatewaya ne može se povezivati na različite protokole. Ra Ša

Javna telefonska mreža ► Njena prednost je u tome što postoje milioni kilometara postavljenih

Javna telefonska mreža ► Njena prednost je u tome što postoje milioni kilometara postavljenih telefonskih linija i što se telefonski priključci već nalaze na mnogim mestima. 44 Ra Ša

Telefonska linija ► Telefonske linije omogućuju prenos govora. ► Tokom govora zvučni signal se

Telefonska linija ► Telefonske linije omogućuju prenos govora. ► Tokom govora zvučni signal se pretvara u analogni električni signal (pomoću mikrofona). ► Analogni električni signal putuje telefonskim linijama. 45 Ra Ša

Potreba za konverzijom ► Ako se digitalni podaci iz računara žele prenositi sistemom koji

Potreba za konverzijom ► Ako se digitalni podaci iz računara žele prenositi sistemom koji nije građen za njih, treba ih pretvoriti u oblik pogodan za prenos (za telefonsku liniju to je analogni električni signal zvučne frekvencije). 46 Ra Ša

Modem ► Uređaj koji pretvara digitalne u analogne signale i obrnuto naziva se modem

Modem ► Uređaj koji pretvara digitalne u analogne signale i obrnuto naziva se modem (MOdulator. DEModulator). 47 Ra Ša

Modem ► Na predajnoj strani digitalne podatke pretvara u analogne. ► Na prijamnoj strani

Modem ► Na predajnoj strani digitalne podatke pretvara u analogne. ► Na prijamnoj strani analogne podatke pretvara u digitalne. 48 Ra Ša

Digitalna telefonska mreža ► Brzina prenosa podataka analognom telefonskom linijom je relativno niska, pa

Digitalna telefonska mreža ► Brzina prenosa podataka analognom telefonskom linijom je relativno niska, pa analogna telefonska mreža ustupa mesto digitalnoj. Prednosti: § veće brzine prenosa podataka koje su manje zavisne od kvaliteta linije, § mogućnost istovremenog prenosa glasa i digitalnih podataka. 49 Ra Ša

DSL ► DSL (engl. digital subscriber line) je digitalna telefonska linija koja omogućuje: §

DSL ► DSL (engl. digital subscriber line) je digitalna telefonska linija koja omogućuje: § stalan pristup internetu preko postojeće telefonske linije pri brzinama prenosa podataka višestruko većim od onih koje se postižu analognim i ISDN linijama. 50 Ra Ša

DSL ► DSL tehnologija deli frekvencijski pojas telefonske linije kako bi bio moguć istovremeni

DSL ► DSL tehnologija deli frekvencijski pojas telefonske linije kako bi bio moguć istovremeni prenos digtalnih podataka i govorne komunikacije. 51 Ra Ša

ADSL ► ADSL ili asimetrična digitalna pretplatnička linija koristi različite brzine predaje i prijema

ADSL ► ADSL ili asimetrična digitalna pretplatnička linija koristi različite brzine predaje i prijema podataka. ► Brzina prijema podataka je višestruko veća od brzine predaje. Gimnazija u Lazarevcu Ra Ša 52

DSL spliter ► DSL spliter deli telefonsku liniju u frekvencijskom smislu na dva dela

DSL spliter ► DSL spliter deli telefonsku liniju u frekvencijskom smislu na dva dela (deo za govornu komunikaciju i deo za prenos digitalnih podataka). 53 Ra Ša

ADSL “modem” ► Računar se spaja na ADSL liniju pomoću ADSL “modema” (engl. transceiver).

ADSL “modem” ► Računar se spaja na ADSL liniju pomoću ADSL “modema” (engl. transceiver). ► ADSL “modemi” se s računarom spajaju posredstvom USB magistrale ili mrežnog priključka. Gimnazija u Lazarevcu Ra Ša 54

ADSL 55 Ra Ša

ADSL 55 Ra Ša

Problem udaljenosti ► Signal u telefonskoj liniji slabi s udaljenošću od centrale zbog ograničenja

Problem udaljenosti ► Signal u telefonskoj liniji slabi s udaljenošću od centrale zbog ograničenja telefonskih linija. ► Do korisnika koji se nalazi relativno daleko od centrale stiže oslabljen signal pa nije moguće postići velike brzine prenosa podataka. ► Zbog toga do nekih mesta uopšte nije moguć prenos podataka pomoću ADSL tehnologije. 56 Ra Ša

Prenos podataka Ra Ša

Prenos podataka Ra Ša

PROTOKOLI ► Da bi različiti računari mogli da komuniciraju, uspostavljen je STANDARD za komunikaciju

PROTOKOLI ► Da bi različiti računari mogli da komuniciraju, uspostavljen je STANDARD za komunikaciju ► Ra Ša Medjunarodna organizacija za standarde (Internacional Standards Organization-ISO) je donela preporuku 1978. g. kojom se omogućava lakse projektovanje mreže

PROTOKOL ► Internetom se razmenjuje mnogo podataka. ► Razmena je moguca ako postoji dogovor

PROTOKOL ► Internetom se razmenjuje mnogo podataka. ► Razmena je moguca ako postoji dogovor o: obliku podataka (formatu podataka, ) koji se prenose između čvorova mreže, ► načinu označavanja čvorova mreže (adresiranju čvorova). ► ► Takav se dogovor naziva protokol. Ra Ša

Internet Protokol ► TCP/IP protokol je skup protokola za razmenu podataka internetom. (engl. transmission

Internet Protokol ► TCP/IP protokol je skup protokola za razmenu podataka internetom. (engl. transmission control protocol / internet protocol). ► Trenutna verzija ovog protokola omogudava dodelu približno 4 milijarde adresa čvorovima mreže, dok nova verzija predviđa dodelu do 3. 4 10 38 adresa. Ra Ša

Internet protokol ► Saglasno TCP/IP protokolu svaki se podatakdeli na manje delove, pakete. Svaki

Internet protokol ► Saglasno TCP/IP protokolu svaki se podatakdeli na manje delove, pakete. Svaki od paketa putuje najpogodnijim putemdo odredišta. Na odredištu se paketi sastavljaju u izvorni podatak. Ra Ša

IP ADRESA ► IP adresa - Da bi paketi stigli gde su upudeni, čvorovi

IP ADRESA ► IP adresa - Da bi paketi stigli gde su upudeni, čvorovi mreže moraju biti jednoznačno određeni. Stoga se svakom čvoru mreže dodjeljuje jedinstvena IP adresa je 32 bitni binarni broj. Ra Ša

IP Adresa ► IP adresa (32 -bitni oblik) se može podeliti načetiri osmobitna binarna

IP Adresa ► IP adresa (32 -bitni oblik) se može podeliti načetiri osmobitna binarna broja, a potom svaki od njih pretvoriti u dekadni broj. ► � Zamena binarnog broja dekadnim olakšava čoveku rukovanje IP adresama, ali se i taj oblik IP adrese teško pamti. Ra Ša

ruter svič Ra Ša svič

ruter svič Ra Ša svič

IP Adrese Registarska tablica svih računara na internetu je tzv. IP adresa. − IP

IP Adrese Registarska tablica svih računara na internetu je tzv. IP adresa. − IP adrese se dele na javne i privatne. − Svaki računar na internetu, koji je javno dostupan, (recimo www. microsoft. com) ima svoju javnu i unikatnu IP adresu. Ta adresa se uparuje sa simboličkim imenom, jednostavnijim za pamćenje, pa je tako: − www. microsoft. com = 207. 46. 192. 254 − Ovo možete i sami videti tako što odete u command prompt windowsa i otkucate: nslookup www. microsoft. com dobićete 207. 46. 192. 254 Ra Ša

Unos komande nslookup u Command promptu Ra Ša

Unos komande nslookup u Command promptu Ra Ša

Sve javne adrese se kupuju, te tako ne možete staviti bilo koju i postati

Sve javne adrese se kupuju, te tako ne možete staviti bilo koju i postati vidljivi na internetu. Kada platite, provajder će vam dodeliti jednu ili više adresa iz opsega koji on poseduje. − DNS (domain name system) je “telefonski” imenik interneta (javnih IP adresa). − Svaki računar u lokalnoj mreži (LAN) mora da ima unikatnu adresu iz opsega privatnih adrese. − Ti opsezi su sledeći: Opsezi privatnih adresa Ra Ša Početak opsega Kraj opsega Ukupno adresa Opseg klase A 10. 0 10. 255 16 777 216 Opseg klase B 172. 16. 0. 0 172. 31. 255 1 048 576 Opseg klase C 192. 168. 0. 0 192. 168. 255 65 536

Podešavanje IP adresa Klasa adresa se bira na osnovu broja računara za koij nam

Podešavanje IP adresa Klasa adresa se bira na osnovu broja računara za koij nam trebaju adrese. − U našim lokalnim mrežama najčešće koristimo C klasu. To znači da će prvi računar imati adresu 192. 168. 0. 2, a poslednji 192. 168. 0. 31, u mreži od 30 računara. − većina proizvođača opreme svojim ADSL i drugim ruterima daje adresu 192. 168. 0. 1. ili 192. 168. 1. 1. − Kod dodeljivanja adresa OBAVEZNO preskočite adrese koje se završavaju na 0 i 255 (192. 168. 0. 0 i 192. 168. 0. 255). To su tzv, adresa mreže i broadcast adresa, koje su rezervisane. − Ra Ša

Podešavanja ćemo izvršiti na osnovu šeme koja je data u prethodnoj lekciji. Odlučili smo

Podešavanja ćemo izvršiti na osnovu šeme koja je data u prethodnoj lekciji. Odlučili smo se da nam računari imaju adrese u opsegu : Podešavanje Do IP adrese u učionici 1 192. 168. 0. 2 192. 168. 0. 16 IP adrese u učionici 2 192. 168. 0. 17 192. 168. 0. 31 Subnet maska 255. 0 192. 168. 0. 1 (adr. LAN porta rutera) 192. 168. 0. 1 Gateway DNS Ra Ša Od

Simboličke adrese ► Da bi se adrese čvorova lakše pamtile, uvode se simboličke (slovne)

Simboličke adrese ► Da bi se adrese čvorova lakše pamtile, uvode se simboličke (slovne) adrese. Te su adrese ljudima razumljive i lakše za pamćenje. ► Umesto brojčane IP adrese lakše je upamtiti simboličku adresu npr. : www. facebook. com Ra Ša

DNS ► Sistem interneta razume samo brojčane adrese u binarnom obliku. ► Simboličke adrese

DNS ► Sistem interneta razume samo brojčane adrese u binarnom obliku. ► Simboličke adrese postoje kako bi ljudima olakšale pamdenje i zapisivanje adresa. ► Pre početka bilo kakve komunikacije potrebno je simboličke adrese pretvoriti u brojčane. Ra Ša

DNS ► Adrese iz simboličkog oblika u brojčani pretvaraju DNS serveri (engl. domain nameserver).

DNS ► Adrese iz simboličkog oblika u brojčani pretvaraju DNS serveri (engl. domain nameserver). Ra Ša

DNS Ra Ša

DNS Ra Ša

Provajderi ► Organizacije korisniku omogućuju pristup internetu su provajderi ► Provajderi poseduju servere koji

Provajderi ► Organizacije korisniku omogućuju pristup internetu su provajderi ► Provajderi poseduju servere koji su stalnom vezom spojeni na internet. Gimnazija u Lazarevcu Ra Ša 74

Bežična mreža (engl. wireless network) predstavlja povezivanje računara, digitalnih komunikacionih uređaja, mrežne opreme i

Bežična mreža (engl. wireless network) predstavlja povezivanje računara, digitalnih komunikacionih uređaja, mrežne opreme i raznih drugih uređaja putem radio talasa. Ra Ša

Primenjuju se na mestima gde kablovsku (žičanu) infrastrukturu nije moguće postaviti ili je cena

Primenjuju se na mestima gde kablovsku (žičanu) infrastrukturu nije moguće postaviti ili je cena uvođenja takve strukture previsoka i na javnim mestima koja nude javni bežični pristup internetu - hotspotovi (engl. hotspots). Bežične mreže poseduju neke osobine koje predstavljaju veliku prednost u odnosu na žičano umrežavanje, kao što su: ‒ Mobilnost klijenata ‒ Laka mogućnost proširivanja ‒ Brzo i jeftino uspostavljanje mreže privremenog trajanja ‒ Jeftinije u odnosu na žične Ra Ša

Bežične mreže mogu podeliti na: – Bežične mreže kratkog dometa – (bluetooth) – Bežične

Bežične mreže mogu podeliti na: – Bežične mreže kratkog dometa – (bluetooth) – Bežične mreže srednjeg dometa – (Wi-Fi ili IEEE 802. 11) – Bežične mreže velikog dometa – (satelitske mreže, mobina telefonija, . . . ). Ra Ša

Bluetooth – standard IEEE 802. 15. 1 Bluetooth je bežična tehnologija (redio veza) koja

Bluetooth – standard IEEE 802. 15. 1 Bluetooth je bežična tehnologija (redio veza) koja omogućava neposrednu komunikacijom na bliskim rastojanjima (oko 10 metara) između elektronskih uređaja. Danas se preko blutooth-a vrši povezivanje i razmena informacija između uređaja kao što su: laptopovi, PC računari, štampači, tastature, slušalice, digitalne kamere, mobilni telefoni i sl. Ra Ša

Bežične lokalne mreže - (WLAN) ‒ ‒ ‒ Ra Ša Bežične lokalne mreže (eng.

Bežične lokalne mreže - (WLAN) ‒ ‒ ‒ Ra Ša Bežične lokalne mreže (eng. Wireless Local Area Network - WLAN) Koriste se za povezivanje računara u kućama, u školama, na fakultetima, u preduzećima ili na javnim mestima - (engl. hotspots) Jednostavne su za postavljanje Popularno - Vaj. Faj (engl. Wi-Fi – Wireless Fidelity) Zasnivaju se na radio vezi standarda IEEE 802. 11.

LAN vs WLAN § Potrebno je provlačiti kablove (žice) § Fizička instalacija “od tačke

LAN vs WLAN § Potrebno je provlačiti kablove (žice) § Fizička instalacija “od tačke do tačke” – nije uvek izvedivo § Višestruko brže, stabilnije, sigurnije (najčešće i jeftinije) WLAN § Jedino rešenje za objekte gdje je nemoguće postaviti kablovske (žičane) instalacije (npr. spomenici kulture) § Jedino (relativno jeftino) rešenje povezivanja udaljenih tačaka (npr. prijatelj u drugoj zgradi ili na drugom kraju kvarta, poslovnica preduzeća u drugom delu grada. . . ) § Omogućava pristup internetu korisnicima u hotelima, na univerzitetima, u industriji, kancelarijama, javnim objektima, aerodromima - hotspotovi (engl. hotspots). . . Ra Ša

Standardi Koriste se IEEE 802. 11 mrežni standardi u nekoliko varijanti: ‒ 802. 11

Standardi Koriste se IEEE 802. 11 mrežni standardi u nekoliko varijanti: ‒ 802. 11 a prenosi signal na 5 GHz i to može učiniti brzinom od 54 Mb/s ‒ 802. 11 b ja najsporiji i najjeftiniji standard. Prenosi signal na 2. 4 GHz brzinom od 11 Mb/s ‒ 802. 11 g standard prenosi podatke na 2. 4 GHz kao i 802. 11 b ali mnogo brže jer dostiže brzine prenosa od 54 Mb/s ‒ 802. 11 n je najnoviji standard. Značajno povećava domet mreže i brzinu prenosa podataka. Sada je teoretski moguće ostvariti i brzine od 140 Mb/s. Ra Ša

Potrebna oprema Bežični adapter (kartica). Većina laptopova, mobilnih telefona i mnogi desktop računari sadrže

Potrebna oprema Bežični adapter (kartica). Većina laptopova, mobilnih telefona i mnogi desktop računari sadrže fabrički ugrađeni bežični adapter (karticu). Ukoliko ga nemaju, treba kupiti USB bežični modul ili karticu za desktop računar koja se priključuje u PCI podnožje za proširenje. Ra Ša

Bežičnia pristupna tačaka (AP – Access Point) Bežična pristupna tačka (engl. Acces point -

Bežičnia pristupna tačaka (AP – Access Point) Bežična pristupna tačka (engl. Acces point - AP) je uređaj koji spaja Wi. Fi bežične uređaje u jednu bežičnu mrežu. AP se obično spaja na žičanu mrežu (na svič) i prenosi podatke između žičanih i bežičnih mreža. Ra Ša

Bežični ruter (WRT – Wireless Router). Ovaj uređaj u sebi sadrži: ‒ ‒ ‒

Bežični ruter (WRT – Wireless Router). Ovaj uređaj u sebi sadrži: ‒ ‒ ‒ Ra Ša jedan port na koji ćete povezati kablovski ili ADSL modem ruter mrežni komutator (Switch) zaštitni zid (Firewall) i bežičnu pristupnu tačku.

Antene za bežični internet se mogu podeliti prvo u tri kategorije: - one koje

Antene za bežični internet se mogu podeliti prvo u tri kategorije: - one koje rade na 2, 4 GHz i one koje rade na 5 GHz - po njihovoj nameni, odnosno antene za spoljašnju ugradnju i antene za unutrašnju ugradnju - po konstrukciji na nekoliko kategorija. Ra Ša

Omnidirekcione antene ili popularno „štap“ antene Postavljaju vertikalno i njihov signal se prostire 360°

Omnidirekcione antene ili popularno „štap“ antene Postavljaju vertikalno i njihov signal se prostire 360° od same antene. Imaju pojačanje signala od nekih 2 -4 d. B. Ra Ša

Jagi (yagi) antena Ukoliko želite da napravite usmerenje koristićete jagi (yagi) antenu koja podseća

Jagi (yagi) antena Ukoliko želite da napravite usmerenje koristićete jagi (yagi) antenu koja podseća na cev i koja se postavlja horizontalno u pravcu u kome želite da usmerite signal. Jagi antena ima bolje pojačanje signala od omnidirekcione antene samim tim što usmerava ceo signal u jednom pravcu i ugao zračenja od nekih 20 -30°. Ra Ša

Panel antene se najčešće koriste unutar zgrada, jer im je ugao zračenja od 20

Panel antene se najčešće koriste unutar zgrada, jer im je ugao zračenja od 20 -30° i pojačanje signala od nekih 12 -14 d. B. Ra Ša

Grid antena ima veliko pojačanje signala (oko 24 d. B) i usmerenje signala od

Grid antena ima veliko pojačanje signala (oko 24 d. B) i usmerenje signala od samo 3°. Znači, sa takvim antenama i kvalitetnim izborom mrežne opreme, može prebaciti signal na razdaljine do 15 -20 km ukoliko postoji optička vidljivost. Ra Ša

Kablovi i konektori Kada ste odabrali antenu, morate preći na izbor kablova i konektora

Kablovi i konektori Kada ste odabrali antenu, morate preći na izbor kablova i konektora kojim ćete antenu povezati sa vašom pristupnom tačkom ili ruterom. Na našem tržištu imate mogućnost izbora jedne od tri vrste koaksijalnog kabla: tip 200, tip 400 i tip 600. Sa dužinom kabla ne preterujte jer je gubitak oko 1 d. B po dužnom metru. Ra Ša

N-tip ženski i N-tip muški konektor RP-TNC konektor RP-SMA konektor Ra Ša

N-tip ženski i N-tip muški konektor RP-TNC konektor RP-SMA konektor Ra Ša

Kada imate antenu koja ima recimo 24 d. B pojačanje, i kupujete koaksijalni kabl

Kada imate antenu koja ima recimo 24 d. B pojačanje, i kupujete koaksijalni kabl od 5 m, obratite pažnju da svaki metar koaksijalnog kabla unosi maksimalno još po 1 d. B slabljenja u zavisnosti od tipa koaksijalnog kabla i da sami konektori na krajevima kabla unose još po 1 d. B slabljenja. Tako vam se može desiti da imate najkvalitetniju antenu koja ima pojačanje od 24 d. B i nekvalitetan kabl koji će vam uneti 5 d. B slabljenja od samog kabla i još 2 d. B slabljenja na konektorima, što daje 7 d. B i tako umesto 24 d. B pojačanja vi dobijate 17 d. B pojačanja. Ra Ša