Raspad SFRJ Zastava SFRJ ine ju plava bijela

Raspad SFRJ

Zastava SFRJ Čine ju plava, bijela i crvena boja s petokrakom zvjezdicom u sredini koja simbolizira komunizam

Josip Broz Tito Predsjenik SFRJ od 1953. - 1980

Nastanak SFRJ je kratica od Socijalistička Federativna Republika Jugosalavija Obuhvaćala je današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, i Makedoniju Poznata je kao i Druga Jugoslavija Nastala je 1943. Kroz njenu povjest izmijenilo se više predsjenika

SFRJ

Raspad SFRJ Godine 1980. umro je Josip Broz Tito Umjesto njega zemljom je upravljalo Predsjeništvo SFRJ je bilo sastavljeno od osam članova (po jedan predstavik iz svake republike i autonomne pokrajine)

Vrlo brzo na vidjelo su izbili problemi koji su se gomilali godinama Zemlju je zahvatila gospodarska kriza, velika inflacija, nezaposlenost i veliki inozemni dug Uz gospodarske probleme zemlju je zahvatila kriza u međunacionalnim odnosima Počela je srpsko-albanskim sukobom na Kosovu

Srpski političari su isticali: Da je Srbija gospodarski zapostavljena Da je srpski narod ugrožen te je nužno ujedinjavanje svih Srba Velikosrpsku ideju podržavali su političari predvođeni Slobodanom Miloševićem Slobodan Milošević

Srbi su zahtijevali: Jaku centralizaciju države Ukidanje samostalnosti republika To bi omogućilo velikosrpsku prevlast u zemlji Milošević je uspio ukinuti autonomiju Vojvodine i Kosova i zadobio je potpunu vlast na teritoriju Republike Srbije Potaknuo je i promjene u Crnoj Gori gdje su na rukovodeće položaje došli Miloševiću odani političari

Milošević je morao smijeniti rukovodstva i u ostalim republikama Smatrao je da će to najlakše postići putem Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) Slovenski i Hrvatski političari su zbog nezadovoljstva napustili sabor SKJ i tako je došlo do njegovog raspada Nacionalni problemi su se sve više zaoštravali Slovenija i Hrvatska su predlagale preuređenje Jugoslavije u konfederativnu zajednicu

U Jugoslaviji je došlo do promjena pa je tako uvedeno višestranačje Novoosnovane političke stranke izašle su na prve višestranačke izbore Na izborima u Hrvatskoj, u proljeće 1990. pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koju je vodio Franjo Tuđman

S obzirom da nije postignut dogovor o uređenju Jugoslavije, odlučeno je da se provede referendum Na referendumu u Hrvatskoj (19. svibnja 1991. ) 94% glasača izjasnilo se za izlazak Hrvatske iz Jugoslavije te stvaranje samostalne i suverene hrvatske države Rezultate izbora ozakonio je Hrvatski sabor Posebnom ustavnom odlukom od 25. lipnja 1991. proglašene je samostalna i suverena Republika Hrvatska

Beogradski režim nije dopuštao izlazak republika iz federacije te je odlučio da će Jugoslavenska narodna armija (JNA) preuzeti nadzor na državnoj granici 7. srpnja 1991. donijeta je Brijunska deklaracija na kojoj je odgođeno provođenje odluke o samostalnosti na tri mjeseca

8. Listopada 1991. Danas se slavi kao Dan neovisnosti

Po isteku tromjesečnog roka Sabor Republike Hrvatske je objavio da odluka o samostalnosti i suverenosti Hrvatske stupa na snagu 8. listopada 1991. Tom su odlukom prekinute sve dotadašnje državno-pravne veze Hrvatske i SFRJ. Nezavisnost je proglasila i Slovenija, a kasnije Bosna i Hercegovina te Makedonija. Jugoslavija se raspala

IZRADILI: Marko Vladić i Matija Gorički 8. c
- Slides: 16