RASA ETNICITET ETNIKA PRIPADNOST I MIGRACIJE II OBJANJENJA
RASA, ETNICITET (ETNIČKA PRIPADNOST) I MIGRACIJE II
OBJAŠNJENJA RASIZMA I ETNIČKE DISKRIMINACIJE – PSIHOLOŠKA TUMAČENJA Značaj psiholoških teorija za razumevanje prirode predrasuda i važnosti etničkih razlika za ljude Dva pristupa: 1. Prvi pristup polazi od činjenice da predrasude deluju pretežno kroz stereotipni način razmišljanja Neke osobe se oslanjaju na stereotipe iskazujući netrpeljivost prema “žrtvenim jarcima” (koji su okrivljeni za nešto nisu učinili) Žrtvovanje nevinih: često u situaciji ekonomskog nadmetanja dve obespravljene etničke grupe Uloga “žrtvenog jarca” u različitim istorijskim periodima na Zapadu: protestanti, katolici, Jevreji, Italijani, crni Afrikanci, Romi. . .
OBJAŠNJENJA RASIZMA I ETNIČKE DISKRIMINACIJE – PSIHOLOŠKA TUMAČENJA 2. Drugi pristup: uticaj rane socijalizacije Pojedinci skloni stereotipnom mišljenju i projekciji ili nesvesnom pripisivanju svojih želja ili ljutnje prema drugima Istraživanje Teodora Adorna i saradnika iz 1940. godine: otkriven tip karaktera – autoritarna ličnost Osobe sa predrasudama prema Jevrejima su imale negativan odnos i prema drugim manjinama Osobe sa autoritarnom ličnošću sklone rigidnom konformizmu, poslušne prema nadređenima i neprijatne prema potčinjenima (“autoritarna submisivnost”), netolerantne u verskim stavovima i seksualnom životu Nastanak autoritarne ličnosti – vaspitanje od strane uzdržanih roditelja bez neposrednog pokazivanja ljubavi
OBJAŠNJENJA RASIZMA I ETNIČKE DISKRIMINACIJE – PSIHOLOŠKA TUMAČENJA Autoritarne osobe anksioznost “kontrolišu” samo usvajanjem rigidnih stavova Nesnalaženje u nejasnim situacijama, ignorisanje nedoslednosti i stereotipno razmišljanje Kritike Adornovog istraživanja: sumnje u validnost mernog instrumenta Stav da autoritarnost nije osobina ličnosti nego odraz vrednosti i normi određenih potkultura u okviru šireg društva Istraživanje kao pokazatelj autoritarnih obrazaca mišljenja uopšte pre nego kao osnov razlikovanja posebnog tipa ličnosti
OBJAŠNJENJA RASIZMA I ETNIČKE DISKRIMINACIJE – SOCIOLOŠKA TUMAČENJA Psihološki mehanizmi prisutni kod pripadnika svih društava – pomoć u objašnjenju široke rasprostranjenosti etničkih napetosti i neprijateljstava Psihološka tumačenja ne objašnjavaju društvene procese koji su u osnovi diskriminacije Nužno uključivanje socioloških objašnjenja
ETNOCENTRIZAM, ZATVORENOST GRUPE I RASPODELA RESURSA Etnocentrizam: sumnjičavost prema onima koji ne pripadaju istoj grupi i vrednovanje drugih kultura na osnovu sopstvene kulture Često zajedničko pojavljivanje etnocentrizma i zatvorenosti grupe “Zatvorenost”: proces zatvaranja grupa prema drugim grupama Različite vrste isključivanja: ograničavanje ili onemogućavanje sklapanja brakova, ograničavanje društvenih kontakata ili trgovine, fizičko odvajanje (etnička geta) Sva tri oblika isključivanja američkih crnaca (Afroamerikanaca) Česta istovremena zatvorenost grupe i nejednaka raspodela resursa
ETNOCENTRIZAM, ZATVORENOST GRUPE I RASPODELA RESURSA Upravo se granice etničkih grupa često poklapaju sa nejednakostima u bogatstvu, moći i društvenom položaju Reč je o retkim resursima (neke grupe imaju više resursa od drugih) U težnji da zadrže svoj nadmoćan položaj, neke grupe pribegavaju nasilju nad drugim grupama Sa druge strane, moguće posezanje za nasiljem i obespravljenih društvenih grupa
TEORIJE DRUŠTVENIH SUKOBA Kulturna objašnjenja: rasizam kao vid odbrane od uvođenja novih običaja, jezika i načina života koji su pretnja postojećem sistemu Nedovoljno objašnjenje – rasizam ipak više povezan sa strukturom društva Teorija društvenih sukoba: istraživanje povezanosti rasizma i predrasuda sa odnosima moći i nejednakosti Neka marksistička shvatanja: rasizam kao proizvod kapitalizma (ropstvo, kolonijalizam i rasizam kao načini eksploatacije radnika) Neomarksisti: rasizam nije posledica samo ekonomskih činilaca Složena pojava koja uključuje uzajamno delovanje etničkih manjina, identiteta radničke klase i verovanja
ETNIČKA INTEGRACIJA I ETNIČKI SUKOBI Multietničko stanovništvo brojnih država danas Uticaji politike podsticanja migracija, kolonijalne i imperijalne prošlosti Ubrzavanje međunarodnih migracija Širenje etničkih tenzija i sukoba, raspadanje multietničkih država, dugotrajno nasilje Tri najvažnija modela etničke integracije: 1. Asimilacija 2. “Lonac za rastapanje” (melting pot) 3. Pluralizam
MODELI ETNIČKE INTEGRACIJE 1. 2. 3. Asimilacija: napuštanje izvornih običaja i načina ponašanja imigranata i prilagođavanje ponašanja u skladu sa vrednostima i normama većine Pritisci u pravcu asimilacije u SAD i V. Britaniji “Lonac za rastapanje”: stapanje tradicija u nove, promenljive kulturne obrasce Verovanje da je ovaj model najprihvatljiviji rezultat etničke raznolikosti Ukrštanje i stvaranje novih obrazaca u kulinarstvu, muzici, modi, arhitekturi Srodnost modela i američkog kulturnog razvoja (“anglokultura” najvažnija, ali prožeta uticajima drugih kultura i grupa u SAD) Kulturni pluralizam: podjednako vrednovanje i priznavanje različitih subkultura u istinski pluralnom društvu
MODELI ETNIČKE INTEGRACIJE Ista prava etničkih manjina kao većinskog stanovništva Sve veće naglašavanje težnje ka izgradnji pluralističkog društva razvijenih zemalja Status “posebnih ali ravnopravnih” još uvek stvar daleke budućnosti Realnost: doživljaj ugroženosti od strane etničkih manjina u oblasti zapošljavanja, bezbednosti i očuvanja nacionalne kulture Etničke manjine još uvek “žrtveni jarci” Nasleđivanje predrasuda od strane ranijih generacija – osnov diskriminacije
ETNIČKI SUKOBI Etnički sukob: neprijateljstvo između različitih etničkih grupa ili zajednica Slučaj bivše Jugoslavije Etničko čišćenje: stvaranje etnički homogenih sredina kroz masovno proterivanje drugih etničkih grupa Prisilno izmeštanje stanovništva putem upotrebe sile, uznemiravanje, pretnji i terora Genocid: sistematsko uništavanje jedne etničke grupe od strane druge Iskorenjivanje urođeničkog stanovništva Severne i Južne Amerike nakon dolaska evropskih istraživača i doseljenika Dvadeseti vek kao “najgenocidniji” vek u istoriji? Ubijanje više od milion Jermena od strane Turske od 1915. do 1923. godine
ETNIČKI SUKOBI Holokaust kao najstrašniji primer planiranog istrebljivanja jedne etničke grupe od strane druge Genocid u Ruandi 1994. godine: pripadnici etničke većine Hutu ubili 800 hiljada pripadnika etničke manjine Tutsi Sve više sukoba koji u korenu imaju etničke napetosti Najveći broj ratova danas građanski ratovi sa etničkim karakterom Reakcija “međunarodne zajednice”: sankcije, vojne intervencije, međunarodni tribunali za ratne zločine
GLOBALNE MIGRACIJE Osvajanja evropskih država stanovništva društava velike migracije stvaranje osnova multietničkih Kasnija uzajamna delovanja i mešanja stanovništva konačno oblikuju etničke strukture
MIGRACIJSKA KRETANJA Ubrzavanje migracija kao deo procesa globalne integracije Uticaj promena ekonomskih, političkih i kulturnih veza među zemljama Imigracija (useljavanje): kretanje ljudi u neku zemlju da bi se tamo nastanili Emigracija (iseljavanje): proces u kojem ljudi odlaze iz zemlje da bi se nastanili u nekoj drugoj Problem imigracije kao važno političko pitanje poslednjih decenija Četiri modela migracija nakon 1945. godine: 1. Klasični model: “Useljeničke države” – Kanada, SAD, Australija – podsticanje imigracije sistemom kvota 2. Kolonijalni model: Francuska i Britanija – imigracija iz nekadašnjih kolonija
MIGRACIJSKA KRETANJA 3. Model radnika na privremenom radu u inostranstvu: 4. Nemačka, Švajcarska, Belgija – državljanstvo se ne stiče ni u dužem vremenskom periodu Ilegalni modeli imigracije: delimično posledica pooštravanja imigracione politike Meksički useljenici u SAD Objašnjenje migracionih procesa: faktori odbijanja i faktori privlačenja (push and pull factors) Faktori “odbijanja”: rat, glad, politička represija Faktori “privlačenja”: bolja ponuda poslova na tržištu rada, bolji ukupni uslovi života, manja gustina naseljenosti Kritika teorije “odbijanja i privlačenja” zbog pojednostavljenih objašnjenja složenih procesa
MIGRACIJSKA KRETANJA Sve uobičajenije posmatranje migracija kao sistema koji nastaju interakcijom procesa na makro i mikro nivou Makro nivo: politička situacija, zakoni i propisi o emigraciji i imigraciji, promene u međunarodnoj privredi Mikro nivo: resursi, znanja i shvatanja osoba koje se odlučuju na emigraciju Primer turske zajednice u Nemačkoj Makro činioci: potreba za radnom snagom Nemačke, politika prihvatanja “gastarbajtera” i loše stanje turske privrede u to doba Mikro nivo: neformalne mreže i kanali uzajamne pomoći u okviru turske zajednice u Nemačkoj i snažne veze sa porodicom i prijateljima u Turskoj Socijalni kapital kao osnov privlačnosti Nemačke kao imigrantske destinacije
MIGRACIJSKA KRETANJA Stiven Kasls i Mark Miler (1993)– četiri tendencije u 1. 2. 3. 4. budućim migracionim obrascima: Akceleracija (ubrzavanje) Diversifikacija: migracije različitih tipova migranata (naspram ranijih migracija radne snage i izbeglica) Globalizacija: sve veći broj emigrantskih ili imigrantskih zemalja Feminizacija: sve veći udeo žena migranata zbog sve većih potreba za kućnim radnicama, širenja industrije seksa, trgovine “belim robljem” i pojave “nevesti preko poštanskih porudžbina”
GLOBALNE DIJASPORE Dijaspora (rasejanje): raseljavanje jedne grupe etničkog stanovništva iz domovine u strana područja, često pod prinudom ili sličnim okolnostima Najčešće ukazivanje na jevrejsku i afričku dijasporu zbog genocida odnosno ropstva Pripadnici dijaspore raspršeni po celom svetu ali sa zajedničkom istorijom, kolektivnim sećanjem na maticu ili zajedničkim etničkim identitetom koji se održava Robin Koen: Globalne dijaspore (1997) – pet istorijski različitih kategorija dijaspora: žrtva (Afrikanci, Jevreji i Jermeni), imperija (Britanci), radna snaga (Indijci), trgovina (Kinezi) i kultura (stanovnici Karipskih ostrva) Zajedničke odlike svih dijaspora: Prinudno ili voljno kretanje iz zemlje matice u novu područje ili područja
GLOBALNE DIJASPORE Privrženost čuvanju zajedničkog sećanja na domovinu i vera u mogućnost konačnog povratka Snažan etnički identitet koji se održava kroz vreme i prostor Osećanje solidarnosti sa pripadnicima iste etničke grupe koji takođe žive u dijaspori Određena napetost u odnosu na zemlju domaćina Mogućnost vrednih doprinosa pluralističnim društvima domaćina Kritika: svođenje složenih i posebnih migracijskih iskustava na usku tipologiju koja povezuje kategorije sa pojedinim etničkim grupama Vrednost Koenove analize: razumevanje dijaspore kao neprestanog procesa održavanja kolektivnog identiteta i očuvanja etničke kulture u globalizovanom svetu
INTEGRACIJA I ETNIČKI ODNOSI NA EVROPSKOM KONTINENTU Velike migracije u prve decenije nakon Drugog svetskog rata Iseljavanje radne snage iz zemalja Sredozemlja ka severu i zapadu Evrope Iseljeničke zemlje i oblasti: Turska, Severna Afrika, Grčka, Jugoslavija, južna Španija i Italija Useljeničke zemlje: Švajcarska, Nemačka, Belgija i Švedska Priliv imigranata iz bivših kolonija: Alžirci u Francuskoj, Indonežani u Holandiji, Indijci i Pakistanci u Britaniji Usporavanje migracija poslednjih decenija zbog ekonomske recesije Nove migracije nakon pada Berlinskog zida 1989. godine i promena u bivšim socijalističkim državama Otvaranje granica između Istoka i Zapada: blizu 5 miliona ljudi migriralo od 1989. do 1994.
INTEGRACIJA I ETNIČKI ODNOSI NA EVROPSKOM KONTINENTU Posledice rata i etničkih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije – talas izbeglica Izmenjeni geografski obrasci migracija: granice između zemalja porekla i zemalja useljenja nejasne i promenljive Zemlje južne i centralne Evrope kao imigraciona odredišta “Etničko nemešanje” kao odlika “novih migracija” Migracije po principu “etničke srodnosti” na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza i bivše Jugoslavije
MIGRACIJE I EVROPSKA UNIJA Uklanjanje prepreka slobodnom kretanju roba, kapitala i radne snage u okviru procesa evropskih integracija Rast stope regionalnih migracija u Evropi – pogotovo visokokvalifikovanih stručnjaka Sve veća polarizacija migranata na “one koji imaju” i “one koji nemaju” Migracije iz zemalja nečlanica u članice EU kao jedno od najvažnijih političkih pitanja Šengenski sporazum Porast ilegalnih migracija Trgovina ljudima kao jedan od najrazvijenijih aspekata organizovanog kriminala u Evropi
IZBEGLICE, AZILANTI I EKONOMSKI MIGRANTI Azilant: osoba koja traži utočište u nekoj stranoj zemlji zbog straha od progona u svojoj zemlji Univerzalno pravo podnošenja zahteva za azil Stroge mere u vezi sa davanjem azila: “tvrđava Evropa” kao zaštićena zona koja štiti svoja dobra i visok standard života od opsade migranata Kampanje protiv migranata sa zahtevima da se vrate u zemlje porekla Širenje moralne panike: prikazivanje migranata kao kriminalaca i zavisnika od socijalne pomoći Dalje pooštravanje imigracione politike u većini zemalja Udruživanje rasizma sa antiimigracionom politikom i političke napetosti
ŠIRA LITERATURA Mason David. 2000. Race and ethnicity in modern Britain. Oxford: Oxford University Press. Bakić Jovo. 2011. Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači. Beograd: Službeni glasnik; Filozofski fakultet. Petrović Nebojša. 2005. Psihološke osnove pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta; Dokumentacioni centar “Ratovi 1991 -1999”.
- Slides: 27