RANA DETEKCIJA I DIJAGNOZA AUTIZMA Nekoliko empirijskih injenica

  • Slides: 35
Download presentation
RANA DETEKCIJA I DIJAGNOZA AUTIZMA

RANA DETEKCIJA I DIJAGNOZA AUTIZMA

Nekoliko empirijskih činjenica Prvi simptomi autizma nekada se javljaju u osmom mesecu života Roditelji

Nekoliko empirijskih činjenica Prvi simptomi autizma nekada se javljaju u osmom mesecu života Roditelji se gotovo nikada ne obraćaju za savet pre 18. meseca života njihovog deteta Definitivna dijagnoza autizma retko se postavlja pre četvrte godine Rana detekcija i rana intervencija pozitivno utiču na ishod autističnog poremećaja

Da li dijagnoza može da bude prerana? Postoji strah od etiketiranja. Što je dijagnoza

Da li dijagnoza može da bude prerana? Postoji strah od etiketiranja. Što je dijagnoza ranije postavljena mogućnost greške je veća, ali. . .

Istraživanja pokazuju da deca, dijagnostikovana u drugoj godini života, po pravilu zadržavaju dijagnozu autizma

Istraživanja pokazuju da deca, dijagnostikovana u drugoj godini života, po pravilu zadržavaju dijagnozu autizma i kasnije.

Prednost rane dijagnostike Veća mogućnost za ranu intervenciju i, posledično, bolju prognozu Porodica bolje

Prednost rane dijagnostike Veća mogućnost za ranu intervenciju i, posledično, bolju prognozu Porodica bolje razume dete Iščekivanje dijagnoze povećava stres Rana dijagnoza daje porodici priliku da se bolje upozna sa prirodom poremećaja.

Teškoće u postavljanju rane dijagnoze Dijagnostički kriterijumi za autizam ICD-10 i DSM-5 retko se

Teškoće u postavljanju rane dijagnoze Dijagnostički kriterijumi za autizam ICD-10 i DSM-5 retko se opažaju u prvoj godini života Varijabilnost simptoma Nespremnost roditelja da se suoče sa problemom

Simptomi autizma u prvoj godini – retrospektivna studija (Ivona Milačić, 2004/2005) Poremećaj spavanja Abnormalan

Simptomi autizma u prvoj godini – retrospektivna studija (Ivona Milačić, 2004/2005) Poremećaj spavanja Abnormalan kontakt očima Poremećaj ishrane Nezainteresovanost za igračke Neobičan stav tela Ne odaziva se na ime Averzija prema dodiru Zainteresovanost za određene senzacije

Simptomi autizma u drugoj godini – retrospektivna studija (Ivona Milačić, 2004/2005) Slab razvoj govora

Simptomi autizma u drugoj godini – retrospektivna studija (Ivona Milačić, 2004/2005) Slab razvoj govora ili regresija govora Loše socijalne interakcije Pojava rutina i rituala Tantrumi, plakanje Agresivno ponašanje Stereotipni pokreti i stereotipna interesovanja Nedostatak imitacije Hiperaktivnost Nedostatak korišćenja gestova

Nedostatak retrospektivnih studija Zavise od sećanja, a prisećanje je pod uticajem događaja koji su

Nedostatak retrospektivnih studija Zavise od sećanja, a prisećanje je pod uticajem događaja koji su usledili

Nedostatak prospektivnih studija Potrebno je da inicijalni uzorak bude izuzetno veliki kako bi se

Nedostatak prospektivnih studija Potrebno je da inicijalni uzorak bude izuzetno veliki kako bi se osigurala pojava poremećaja niske prevalencije u inicijalnom uzorku

Prvi znaci autizma – video snimci Ne pokazuje objekte Ne koristi kažiprst Ne gleda

Prvi znaci autizma – video snimci Ne pokazuje objekte Ne koristi kažiprst Ne gleda u druge Ne usmerava pažnju na zvuk svoga imena Ekscesivno stavlja predmete u usta Ispoljava averziju prema socijalnom dodiru Igra je stereotipna Neobičan položaj tela i delova tela Fiksira pogledom pojedine predmete Lice je hipomimično

Nedostaci analize video-snimaka Neujednačen kvalitet Deca nisu stalno snimana, tako da najvažniji oblici ponašanja

Nedostaci analize video-snimaka Neujednačen kvalitet Deca nisu stalno snimana, tako da najvažniji oblici ponašanja možda nisu registrovani

Skrining autizma • Cilj skrininga je da se ustanove rani znaci autizma kod dece.

Skrining autizma • Cilj skrininga je da se ustanove rani znaci autizma kod dece. • Skrining nije isto što i dijagnoza. Skriningom samo detektujemo decu koju bi trebalo poslati na detaljnu kliničku procenu. • Skriningom treba obuhvatiti što veći broj dece (idealno kompletnu populaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti). • U našoj zemlji ne postoji zakonska obaveza skrininga na rane znake autizma.

Šta se očekuje od skrining instrumenta? • Da se zadaje brzo i lako. •

Šta se očekuje od skrining instrumenta? • Da se zadaje brzo i lako. • Da njegova upotreba ne zahteva dugotrajnu edukaciju. • Da ima dobre psihometrijske karakteristike.

SKRINING rezultati skrininga ima autizam nema autizam ∑ rezultati detaljne dijagnostičke procene ima autizam

SKRINING rezultati skrininga ima autizam nema autizam ∑ rezultati detaljne dijagnostičke procene ima autizam nema autizam stvarno pozitivni (a) lažno negativni (c) a+c ∑ lažno pozitivni a+b (b) stvarno negativni c+d (d) b+d n

Skrining instrumenti • CHAT; M-CHAT; CHAT-23; M-CHAT-R/F • Kvantitativni test za autizam kod male

Skrining instrumenti • CHAT; M-CHAT; CHAT-23; M-CHAT-R/F • Kvantitativni test za autizam kod male dece (Q • • • CHAT) Test za malu decu (ITC) Upitnik ranog skrininga na autističke osobine (ESAT) Lista ranih znakova razvojnih poremećaja (CESDD).

CHAT – CHECKLIST FOR AUTISM IN TODDLERS

CHAT – CHECKLIST FOR AUTISM IN TODDLERS

Šta je CHAT? CHAT je skala za ranu detekciju autizma. Deli se na odeljak

Šta je CHAT? CHAT je skala za ranu detekciju autizma. Deli se na odeljak A (pitanja za roditelje) i odeljak B (pitanja koja popunjava ispitivač). Autori su Baron-Cohen S. , Allen J. i Gillberg C, 1992.

Pitanja za roditelje • Da li Vaše dete voli da se ljulja ili da

Pitanja za roditelje • Da li Vaše dete voli da se ljulja ili da se drži na kolenu? (igre bez pravila) • Da li Vaše dete pokazuje interesovanje za drugu decu? (socijalna interesovanja) • Da li Vaše dete voli da se penje po stvarima, kao što su stepenice? (motorički razvoj) • Da li Vaše dete voli da se igra žmurke ili neke druge igre skrivanja? (socijalna igra) • Da li se Vaše dete ikada pretvara, npr. da kuva čaj koristeći igračku ili se igra drugih “kobajagi” igara? (simbolička igra)

Pitanja za roditelje • Da li Vaše dete ikada koristi kažiprst da ukaže ili

Pitanja za roditelje • Da li Vaše dete ikada koristi kažiprst da ukaže ili da zatraži nešto? (protoimperativno pokazivanje) • Da li Vaše dete ikada koristi kažiprst da pokaže interesovanje za nešto? (protodeklarativno pokazivanje) • Da li Vaše dete može na odgovarajući način da se igra malim igračkama, a ne samo da ih stavlja u usta ili da ih baca? (funkcionalna igra) • Da li Vaše dete ikada donosi igračke samo da bi Vam ih pokazalo? (zajednička pažnja)

Pitanja za osobu koja opservira dete • Da li tokom sastanka dete uspostavlja sa

Pitanja za osobu koja opservira dete • Da li tokom sastanka dete uspostavlja sa Vama kontakt očima? • Pridobite detetovu pažnju. Zatim usmerite prst ka nekoj igrački u drugom delu sobe i recite: “Vidi, tamo je. . . “ (navedite igračku). Posmatrajte detetovo lice. Da li dete usmerava pogled preko sobe da bi videlo šta pokazujete?

Pitanja za osobu koja opservira dete: • Privucite detetovu pažnju. Zatim mu dajte igračke,

Pitanja za osobu koja opservira dete: • Privucite detetovu pažnju. Zatim mu dajte igračke, kao što su šoljica za čaj i čajnik, a zatim upitajte: “Da li bi mogao da sipaš čaj? ” Da li se dete pretvara da sipa čaj, da ga pije i sl. ? • Postavite detetu pitanje: “Gde je svetlo? ” ili “Pokaži mi svetlo”. Da li dete pokazuje svojim kažiprstom na svetlo? • Da li dete može da pravi kulu od kockica? (Ako je odgovor pozitivan, koliko kockica koristi? )

Epidemiološko ispitivanje Primenom CHAT-a nedvosmisleno je utvrđeno da neuspeh na tri ključna ajtema (protodeklarativno

Epidemiološko ispitivanje Primenom CHAT-a nedvosmisleno je utvrđeno da neuspeh na tri ključna ajtema (protodeklarativno pokazivanje, simbolička igra i upravljanje pogleda ka pokazanom predmetu) predstavlja jasan indikator moguće pojave autizma.

Baird et al. , 2000 Praćenjem 16 235 dece na uzrastu od 18. meseci

Baird et al. , 2000 Praćenjem 16 235 dece na uzrastu od 18. meseci pokazano je da je specifičnost ovog testa izuzetna, ali da je senzitivnost neprihvatljivo niska (20% do 38%).

M-CHAT (Robins et al. , 2001) 23 ajtema koja popunjavaju roditelji odgovorom sa da

M-CHAT (Robins et al. , 2001) 23 ajtema koja popunjavaju roditelji odgovorom sa da ili ne namenjen skriningu na uzrastu od 16. do 30. meseca namenjen je i za identifikaciju PDD-NOS

Rezultati prvih evaluacija Senzitivnost – 0, 87 Specifičnost – 0, 99 Moć pozitivne predikcije

Rezultati prvih evaluacija Senzitivnost – 0, 87 Specifičnost – 0, 99 Moć pozitivne predikcije – 0, 80 Moć negativne predikcije – 0, 99

Kritični ajtemi M-CHAT Ø Ø Ø Zainteresovanost za drugu decu Protodeklarativno pokazivanje Donošenje predmeta

Kritični ajtemi M-CHAT Ø Ø Ø Zainteresovanost za drugu decu Protodeklarativno pokazivanje Donošenje predmeta roditeljima u cilju pokazivanja Imitacija Reagovanje na ime Praćenje tuđeg pokazivanja

CHAT-23 (Wong et al. , 2004) Ø Prevod na kineski Ø Izmena sistema bodovanja

CHAT-23 (Wong et al. , 2004) Ø Prevod na kineski Ø Izmena sistema bodovanja Ø Dodatak 5 opservacionih ajtema Ø Dvostepena evaluacija

M-CHAT-R/F Modifikovan upitnik za autizam kod male dece (revidiran, sa kontrolom) https: //mchatscreen. com/mchatrf/translations/

M-CHAT-R/F Modifikovan upitnik za autizam kod male dece (revidiran, sa kontrolom) https: //mchatscreen. com/mchatrf/translations/

M-CHAT-R/F Popunjavaju ga roditelji (mogu i u čekaonici) dece stare između 16 i 30

M-CHAT-R/F Popunjavaju ga roditelji (mogu i u čekaonici) dece stare između 16 i 30 meseci. Služi za detekciju ranih znakova autizma. Sastoji se od 20 pitanja. Roditelji odgovaraju sa da ili ne. Kod dece bez ikakvih znakova autizma očekuje se odgovor ne na tri ajtema (pitanja 2, 5 i 12) i odgovor da na sva ostala pitanja.

Nizak rizik • Roditelji daju očekivane odgovore ili odgovor nije očekivan (ispitanik “nije prošao”)

Nizak rizik • Roditelji daju očekivane odgovore ili odgovor nije očekivan (ispitanik “nije prošao”) na jednom ili dva pitanja. • Ako je dete mlađe od dve godine ponovo uraditi skrining posle drugog rođendana. • Deca niskog rizika ne zahtevaju dalju intervenciju.

Srednji rizik • Ispitanik “nije prošao” tri do sedam pitanja. • Preduzima se druga

Srednji rizik • Ispitanik “nije prošao” tri do sedam pitanja. • Preduzima se druga faza procene (praćenje) tokom koje treba detaljnije razmotriti kritične ajteme na kojima ispitanik “nije prošao”. • Ako se nakon druge faze broj ajtema na kojima ispitanik “nije prošao” smanji ispod tri ne preduzimaju se dodatni koraci osim praćenja. • Deca koja ostanu u kategoriji srednjeg rizika upućuju se na detaljnu kliničku procenu i ranu intervenciju.

Visok rizik • Ukupan skor je između 8 i 20. • Može se preskočiti

Visok rizik • Ukupan skor je između 8 i 20. • Može se preskočiti druga faza skrininga i dete se odmah upućuje na detaljnu kliničku procenu i ranu intervenciju.

Drugi skrining instrumenti: • Kvantitativni test za autizam kod male dece (Q • •

Drugi skrining instrumenti: • Kvantitativni test za autizam kod male dece (Q • • • CHAT) Test za malu decu (ITC) Upitnik ranog skrininga na autističke osobine (ESAT) Lista ranih znakova razvojnih poremećaja (CESDD).

Stupar et al. (2015): • Pokazuju da se svi navedeni instrumenti potencijalno mogu koristiti

Stupar et al. (2015): • Pokazuju da se svi navedeni instrumenti potencijalno mogu koristiti u našoj sredini u svrhu skrininga, ali da procenjuju donekle različite aspekte autizma. • Broj lažno pozitivnih slučajeva moguće je smanjiti istovremenom primenom dva skrining instrumenta (CESDD i ITC).