RADON I RADIOAKTIVNOST UVOD ovjek i sva iva

RADON I RADIOAKTIVNOST

UVOD • Čovjek i sva živa bića kontinuirano su izloženi uticaju jonizirajućih zračenja, tj. zračenjima u čovjekovoj životnoj i radnoj sredini. Zbog proširivanja primjene izvora jonizujućeg zračenja u mnogim granama čovjekove djelatnosti, osobine i karakter ovih zračenja se sve više izučavaju. • Jonizujuća zračenja pri određenim dozama i određenom intenzitetu pokazuju štetna dejstva na sva živa bića i neživu prirodu. • Karakter i izraženost dejstva jonizujućih zračenja zavise od mnoštva fizičkih, hemijskih i bioloških faktora ozračene supstance, vrste jonizujućih zračenja, doze, njene jačine. . .

Prirodni izvori radioaktivnosti Najzastupljeniji radioaktivni izotopi koje nalazimo u prirodi su: 40 K i 87 Rb. U prosjeku dvije trećine doze zračenja koju ljudi primaju iz prirodnih izvora potječe od radioaktivnih tvari u zraku koje udišemo ili unosimo prehranom. Jedan dio potječe od kalija, koji tijelo apsorbira, skupa s neradioaktivnim izotopom (kalij je bitan za organizam). A veći dio potječe od elemenata koji nastaju raspadanjem 238 U i 232 Th. U ovim radioaktivnim nizovima nastaju olovo-210 i polonij-210 i uglavnom ulaze u tijelo prehranom, i jedan i drugi su skoncentrirani u ribi i rakovima

Zračenje iz okoline • Zračanje iz okoline je za nas sasvim “prirodna pojava”. • Radioaktivni raspadi u unutrašnjosti Zemlje griju vodu koja izbija u formi gejzira ili se pojavljuje kao prirodni topli izvor. • Jonizirajuće zračenje dijelom dolazi od prirodnih procesa kakav je raspadanje urana u Zemlji i iz vještačkih procesa kao što je korištenje X-zraka u medicini. • Prirodni izvori zračenja su kosmički zraci, gama zraci sa Zemlje, produkti raspada radona u vazduhu i različiti radionukleidi koji se prirodno nalaze u hrani i vodi.

• Radon (Rn, latinski - radon) - je plemeniti plin. Ime je dobio po hemijskom elementu radijumu. Poznato je 27 radonovih izotopa , koji nastaju uslijed raspada radioaktivnog urana 238 U, 235 U i torijum 232 Th. Većina tih izotopa ima veoma kratko vrijeme polu raspada (manje od 1 sat). Izuzetak su 3 izotopa radona: 222 Rn - 3, 8 dana, 211 Rn - 14, 7 sati i 210 Rn - 2, 5 sati. Najopasniji po životnu sredinu je izotop 222 Rn. On predstavlja 80% svih radonovih izotopa. • Radon za vrijeme svog raspada emituje alfa čestice velike ionizacione moći (emituje i beta čestice ali u maloj količini).

• 55% prirodnog zračenja dobivamo radonom. Radon je plin bez mirisa, boje i ukusa, koji nastaje radioaktivnim raspadom urana iz tla. Količina urana jako varira u pojedinim geografskim područjima. Koncentracija radona posebno je visoka u zgradama izgrađenima na granitu ili krečnjaku. Radon iz tla prodire kroz pukotine u zgrade. Ukoliko se zgrada nedovoljno prozračuje koncentracija radona može jako porasti i postati opasna po zdravlje

• Mi ne možemo mnogo uraditi da se zaštitimo od prirodnih izvora zračenja. Jedino možemo smanjiti zračenje koje nastaje raspadom gasa radona koji se nalazi u vazduhu, što smo tek nedavno naučili. Zračenje iz radona nam godišnje da oko 1 m. Sv ili više i isto toliko dobijemo iz svih drugih prirodnih izvora. • Najveće varijacije u ukupnoj dozi imaju produkti raspada radona kod kuće koji mogu godišnje dati 10 m. Sv i više ukupnu dozu.

Načini ulaska radona u kuću 1. Pukotine na podu 2. Poprečna greda 3. Pukotine na zidu 4. Pukotine na podu zatvorenog balkona 5. Pukotine oko odvodnih cijevi 6. Udubljenje u zidu 7. Vodovodom

• Postoje dva temeljna načina zaštite zatvorenih prostora (kuća, stanova…) od nagomilavanja radona. Prvi je da svedemo ulazak radona u unutrašnjost prostrije na što je moguće manju mjeru. Drugi način je omogućiti radonu da iz prostorije izađe, prije svega čestom izmjenom zraka unutrašnjosti sa vanjskim (manja koncentracija radona) zrakom. Budući da radon uglavnom izlazi iz zemlje i penje se prema atmosferi, na tom putu se mogu naći i naše kuće. Ukoliko postoji prolaz u unutrašnjost, taj plin će ući u prostor kuće i nagomilavati se sve više i više dok ga nekim propuhom ne istjeramo.

• Tlo ispod kuća se nakon gradnje obično malo slegne i ostane prazan prostor između betonske ploče i površine zemlje. U tom prostoru se nagomilava radon. Da bi smo spriječili prodiranje radona u građevinu, prije svega ne smijemo mu dati put kojim bi ušao. Ukoliko je kuća kvalitetno napravljena i nema in najmanjih pukotina na ploči i okolnim zidovima, te ako ploča kontinuirano prelazi u bočne zidove pri čemu je napravljena kvalitetna hidro izolacija, radon ne može prodrijeti u kuću. Budući da su količine zarobljenog radona ispod ploče značajne, dobro je omogućiti mu nastavak njegovog prirodnog puta prema atmosferi i smanjiti mu koncentraciju ispod građevine. To se izvodi tako da se postavi cijev koja vodi od prostora pod pločom, pa sve do mjesta gdje se radon može ispustiti.

Rak pluća i radon • Udišući veće količine radona kroz duži vremenski period, povećava se vjerojatnost nastanka raka pluća. Ukoliko je osoba pušač, vjerojatnost pojava raka je znatno veća. • Na sreću, koncentracija radona i njegovih potomaka je na otvorenom prostoru mala. No međutim, radon se može nagomilati u zatvorenim prostorima ukoliko ne postoji dovoljno strujanje zraka, odnosno učestala izmjena zraka sa okolinom. Na taj način mu raste koncentracija, a time i opasnost po zdravlje ljudi koji se nalaze u takvom zatvorenom prostoru. U SAD-u se procjenjuje da nekoliko hiljada ljudi smrtno obolijeva od raka pluća koji je nastao upravo zbog prevelike koncentracije radona u zraku u kućama, kancelarijama i općenito zatvorenim prostorima gdje ljudi borave.

Prosječno zračenje u unutrašnjosti prostorija je oko 1, 3 p. Ci/L, a na otvorenom prostoru zračenje radona iznosi oko 0, 4 p. Ci/L. U današnjim uvjetima nivo zračenja radona u zatvorenim prostorima moguće je svesti na 2 p. Ci/L ili čak manje. Srednje godišnje koncentracije aktivnosti 222 Rn u zraku u kućama kod kojih je opravdano započeti poduzimanje protumjera su od 200 do 600 Bq m-3 zavisno o društvenim i ekonomskim faktorima. Ako je srednja godišnja koncentracija aktivnosti 222 Rn u zraku na radnim mjestima iznad 1000 Bq m-3, preporučuje se da se poduzmu mjere da se ta koncentracija smanji. Broj oboljelih od raka pluća na 1000 ljudi Zračenje Pušači Nepušači 20 p. Ci/L 14% 135 0, 8% 8 10 p. Ci/L 7% 71 0, 4% 4 4 p. Ci/L 3% 29 0, 2% 2 2 p. Ci/L 2% 15 0, 1% 1