RADNI ODNOSI I PLAE U UVJETIMA UZROKOVANIM KORONAVIRUSOM

  • Slides: 68
Download presentation
RADNI ODNOSI I PLAĆE U UVJETIMA UZROKOVANIM KORONAVIRUSOM (PRAVNI ASPEKTI) Pripremio: Darko Terek, odvjetnik

RADNI ODNOSI I PLAĆE U UVJETIMA UZROKOVANIM KORONAVIRUSOM (PRAVNI ASPEKTI) Pripremio: Darko Terek, odvjetnik Zagreb, 17. ožujka 2020.

UVODNE NAPOMENE • Nikad se nije dogodilo nešto slično da se u ovako kratkom

UVODNE NAPOMENE • Nikad se nije dogodilo nešto slično da se u ovako kratkom vremenu izmijenio način života i rada u zemlji i svijetu, nakon što je u vezi sa širenjem koronavirusa proglašena pandemija, odnosno epidemija • U takvim uvjetima valja prije svega zaštititi stanovništvo od znatnog proširenja virusa, ali i koliko toliko organizirati mogućnost poslovanja i rada onih koji su pogođeni mjerama koje u interesu zdravlja svih nas propisuju i provode nadležna državna tijela • Cilj je ove prezentacije ukazati poslodavcima na mogućnosti koje im stoje na raspolaganju da bi se sustav rada, radnih odnosa, plaća i naknada, uz mjere koje predlaže Vlada RH, održao koliko je to god moguće

UVODNE NAPOMENE • Vlada RH na sjednici održanoj 17. 03. 2020. nije predvidjela nikakve

UVODNE NAPOMENE • Vlada RH na sjednici održanoj 17. 03. 2020. nije predvidjela nikakve intervencije u odredbama Zakona o radu pa se iste trebaju primjenjivati i u uvjetima epidemije uzrokovane koronavirusom • Pri tome se ne može očekivati da se instituti predviđeni Zakonom o radu i drugim zakonima provode doslovno i bez iznimaka u svim slučajevima, već će se neki od njih morati prilagoditi danim uvjetima

UVODNE NAPOMENE • U prezentaciji su obuhvaćeni slučajevi koje sada možemo sagledati, kako kod

UVODNE NAPOMENE • U prezentaciji su obuhvaćeni slučajevi koje sada možemo sagledati, kako kod onih poslodavaca koji su u potpunosti ili djelomično morali obustaviti svoje poslovne aktivnosti, tako i kod onih koji će zbog koronavirusa rad morati organizirati uz povećani angažman svojih radnika, djelatnika, zaposlenika ili službenika

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Poslodavci čiji su objekti zatvoreni ili će biti zatvoreni

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Poslodavci čiji su objekti zatvoreni ili će biti zatvoreni mogu koristiti mjeru kolektivnog godišnjeg odmora • Određivanje ove vrste godišnjeg odmora ne podudara se u potpunosti s odredbama Zakona o radu, ali smatramo da se u danim okolnostima niti ne treba podudarati

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Naime, prema čl. 85. Zakona o radu raspored korištenja

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Naime, prema čl. 85. Zakona o radu raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja • Raspored godišnjeg odmora poslodavci će moći donijeti odmah, ali neće moći provesti svoju obvezu obavještavanja radnika 15 dana ranije

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Pravno opravdanje nalazimo u tome da je rok od

MJERA KOLEKTIVNOG GODIŠNJEG ODMORA • Pravno opravdanje nalazimo u tome da je rok od 15 dana instruktivne, a ne prekluzivne naravi. Instruktivni rokovi nisu strogi zakonski rokovi pa se kao takvi mogu produžavati, a u ovim uvjetima i skratiti • Radnici koji zbog potrebe posla moraju dolaziti na rad (održavanje objekata, stručne službe i sl. ) neće biti obuhvaćeni kolektivnim godišnjim odmorom

MJERA KORIŠTENJA INDIVIDUALNOG GODIŠNJEG ODMORA • Sve što je rečeno za kolektivni, vrijedi i

MJERA KORIŠTENJA INDIVIDUALNOG GODIŠNJEG ODMORA • Sve što je rečeno za kolektivni, vrijedi i za pojedinačno korištenje godišnjeg odmora • Ova će se mjera moći koristiti osobito kod roditelja kojima nema tko čuvati malu djecu (dječji vrtić, osnovna škola)

KORIŠTENJE TZV. SLOBODNIH DANA • Ako je kod poslodavca uvedena preraspodjela radnog vremena prema

KORIŠTENJE TZV. SLOBODNIH DANA • Ako je kod poslodavca uvedena preraspodjela radnog vremena prema čl. 67. Zakona o radu, radnik koji ima viška radnih sati ili dana duže od punog radog vremena, mogao bi to koristiti za vrijeme dok poslovne aktivnosti poslodavca miruju, što bi se samo evidentiralo u evidenciji radnog vremena

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Za ovu mjeru zainteresirani su mnogi poslodavci,

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Za ovu mjeru zainteresirani su mnogi poslodavci, a i radnici, i to u slučajevima kad se rad može obavljati u kući ili stanu radnika • Na taj se način radnici štite od moguće zaraze u kontaktima s drugim osobama (na poslu, u javnom prijevozu i sl. )

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Valja naglasiti da se u ovom slučaju

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Valja naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada iz čl. 17. Zakona o radu, već o mjeri koja će trajati samo za vrijeme izvanrednih okolnosti • Pravno pitanje koje se ovdje postavlja jest mijenja li na ovaj način poslodavac jednostrano ugovor o radu

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Naime, po čl. 15. Zakona o radu

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Naime, po čl. 15. Zakona o radu ugovor o radu kao dvostranoobvezni pravni posao sadrži i podatak o mjestu rada, pa ako je kao mjesto rada navedeno sjedište ili poslovne prostorije poslodavca onda se mjesto rada ne bi moglo mijenjati samo odlukom poslodavca • Ne bi imalo smisla samo zbog promjene mjesta rada sklapati anekse ugovora o radu

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Umjesto toga, ovu odredbu ugovora o radu

UPUĆIVANJE RADNIKA NA RAD KOD KUĆE • Umjesto toga, ovu odredbu ugovora o radu treba proglasiti prirodnim ili nuzgrednim sastojkom ugovora o radu (naturalia i accidentalia negotii) podrazumijevajući da je to u ovim uvjetima volja obiju ugovornih strana • I neke države u okruženju su ovo pitanje riješile na isti način, odlukom poslodavca

SMANJIVANJE TRAJANJA REDOVITOG RADNOG DANA ILI TJEDNA • Poslodavci koji zadržavaju samo dio poslovnih

SMANJIVANJE TRAJANJA REDOVITOG RADNOG DANA ILI TJEDNA • Poslodavci koji zadržavaju samo dio poslovnih aktivnosti, a žele zadržati sve svoje radnike, mogu predložiti smanjenje trajanja redovitog radnog dana ili tjedna, tj. mogu predložiti da se puno radno vrijeme od 40 sati tjedno smanji na nepuno radno vrijeme • Budući da se ovdje radi o tzv. essentialia negotii, bitnom sastojku ugovora o radu koji traži i prijavu kod nadležnog osiguranja, u ovom slučaju nije moguća jednostrana odluka poslodavca, već se mora sklopiti aneks ugovora o radu kojega trebaju potpisati obje ugovorne strane

SMANJIVANJE TRAJANJA REDOVITOG RADNOG DANA ILI TJEDNA • Radnicima koji odbiju sklapanje navedenog aneksa,

SMANJIVANJE TRAJANJA REDOVITOG RADNOG DANA ILI TJEDNA • Radnicima koji odbiju sklapanje navedenog aneksa, poslodavac bi mogao otkazati ugovor o radu (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora iz čl. 123. Zakona o radu)

OTKAZIVANJE UGOVORA O RADU • U nekim slučajevima poslodavac će biti prisiljen svim ili

OTKAZIVANJE UGOVORA O RADU • U nekim slučajevima poslodavac će biti prisiljen svim ili nekim svojim radnicima otkazati ugovor o radu • Radit će se o poslovno uvjetovanim otkazima jer je zbog gospodarskih razloga (nedostatka posla) prestala potreba za obavljanjem određenog posla (čl. 115. st. 1. podst. 1. Zakona o radu) • U slučaju ove vrste otkaza radnici imaju pravo na otkazni rok (čl. 122. Zakona o radu), a u nekim slučajevima i na otpremninu (čl. 126. Zakona o radu)

PLAĆENI DOPUST • Plaćeni dopust reguliran je u čl. 86. Zakona o radu kao

PLAĆENI DOPUST • Plaćeni dopust reguliran je u čl. 86. Zakona o radu kao pravo radnika do sedam radnih dana godišnje za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana obitelji) • Međutim, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust i duže od sedam radnih dana kao i za druge opravdane slučajeve

PLAĆENI DOPUST • Ova se tvrdnja temelji na čl. 9. Zakona o radu (sloboda

PLAĆENI DOPUST • Ova se tvrdnja temelji na čl. 9. Zakona o radu (sloboda ugovaranja) u kojem slučaju poslodavci i radnici mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta utvrđenih Zakonom o radu • Dovoljno je da radnik od poslodavca pisanim putem zatraži plaćeni dopust i da poslodavac to odobri pisanom odlukom, pa su time ugovoreni povoljniji uvjeti

NEPLAĆENI DOPUST • Prema čl. 87. Zakona o radu, poslodavac može radniku na njegov

NEPLAĆENI DOPUST • Prema čl. 87. Zakona o radu, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust • Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju i poslodavac prema radniku nema nikakvih obveza osim vratiti ga na rad • Neplaćeni dopust radnik bi mogao zahtijevati i u slučaju opasnosti od koronavirusa, a vraćanje na rad moglo bi uslijediti nakon prestanka rizika

PITANJE SAMOIZOLACIJE • Za vrijeme samoizolacije za koje nije otvoreno bolovanje radnik je u

PITANJE SAMOIZOLACIJE • Za vrijeme samoizolacije za koje nije otvoreno bolovanje radnik je u radnom odnosu, ali ne dolazi na rad • U tom slučaju bi mu se trebali platiti doprinosi na najnižu osnovicu bez neto plaće jer nije radio • Samoizolacija je posljedica koronavirusa kao više sile, a u slučaju više sile (vis maior) nema odgovornosti za štetu

ZATVARANJE OBJEKATA ODLUKOM NADLEŽNOG TIJELA • Kad se odlukom nadležnih tijela provede najavljeno zatvaranje

ZATVARANJE OBJEKATA ODLUKOM NADLEŽNOG TIJELA • Kad se odlukom nadležnih tijela provede najavljeno zatvaranje nekih objekata (ugostiteljskih, trgovačkih, sportskih i ostalih) postavlja se pitanje može li poslodavac u tom slučaju radnicima izvanredno otkazati ugovor o radu • Analizirajući odredbu čl. 116. Zakona o radu, ispada da bi to bilo moguće. Izvanredni se otkaz može dati zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, kada uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć

OBVEZE POSLODAVCA AKO NE REGULIRA PITANJA IZ RADNOG ODNOSA NA NAPRIJED NAVEDENE NAČINE •

OBVEZE POSLODAVCA AKO NE REGULIRA PITANJA IZ RADNOG ODNOSA NA NAPRIJED NAVEDENE NAČINE • Ako poslodavac ne postupi na neki od naprijed navedenih načina, radnik bi po čl. 95. st. 3. Zakona o radu imao pravo na naknadu plaće • To pravo radnik ima za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, a radnik nije odgovoran za opasnost ili oboljenje od koronavirusa

RADNO VRIJEME, PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I FISKALNE OBVEZE POSLODAVACA U SLUČAJU PODUZIMANJA MJERA UZROKOVANIH

RADNO VRIJEME, PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I FISKALNE OBVEZE POSLODAVACA U SLUČAJU PODUZIMANJA MJERA UZROKOVANIH EPIDEMIJOM dr. sc. Marija Zuber savjetnica urednica, HZ RIF Zagreb, 18. ožujka 2020.

Važeći propisi i najavljene mjere Vlade RH • Vlada RH je 17. ožujka 2020.

Važeći propisi i najavljene mjere Vlade RH • Vlada RH je 17. ožujka 2020. donijela Zaključak o poduzimanju posebnih mjera usmjerenih na olakšavanje fiskalnih obveza poslodavaca, prijedloge izmjena i dopuna 20 zakona i 2 posebne odluke • Mjere Vlade RH usmjerene su na: ü očuvanje radnih mjesta i zadržavanje radnika ü ublažavanje problema nelikvidnosti • Predložene izmjene zakonskih prijedloga, prema najavi, Sabor bi trebao usvojiti 19. ožujka 2020. ; predviđeno je da propisi stupe na snagu dan nakon objave u Nar. novinama

Sadržaj • Plaćanje prekovremenog rada uzrokovanog epidemijom • Mogućnost nejednakog rasporeda ili preraspodjele radnog

Sadržaj • Plaćanje prekovremenog rada uzrokovanog epidemijom • Mogućnost nejednakog rasporeda ili preraspodjele radnog vremena • Naknada plaće za vrijeme „prisilnog” godišnjeg odmora • Naknada plaće u razdoblju plaćenog dopusta • Obveze poslodavca i prava radnika na neplaćenom dopustu • Bolovanje radnika uzrokovano virusom Covid 19 • Prisilna samoizolacija • Promjena radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme • Smanjivanje plaće • Mjere Vlade RH za ublažavanje gospodasrkih posljedica epidemije

PLAĆANJE PREKOVREMENOG RADA NALOŽENOG ZBOG IZVANREDNIH OKOLNOSTI

PLAĆANJE PREKOVREMENOG RADA NALOŽENOG ZBOG IZVANREDNIH OKOLNOSTI

Prekovremeni rad u evidencijama radnog vremena • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije

Prekovremeni rad u evidencijama radnog vremena • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17. ) – na snazi od 1. rujna 2017. Obvezni podaci u Evidenciji radnog vremena: 1. ime i prezime radnika 2. datum u mjesecu 3. početak rada (podatak je uvjetno obvezan) 4. završetak rada (podatak je uvjetno obvezan) 5. vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran 6. ukupno dnevno radno vrijeme 7. sati terenskog rada 8. sati pripravnosti

Obvezni dodatni podaci u evidenciji radnog vremena • Dodatni podaci o kojima ovisi ostvarivanje

Obvezni dodatni podaci u evidenciji radnog vremena • Dodatni podaci o kojima ovisi ostvarivanje prava iz radnog odnosa, kao npr. sati rada noću, rad blagdanom i neradnim danima određenima posebnim propisom rad nedjeljom rad subotom rad u drugoj smjeni dvokratni rad u drugim uvjetima u kojima radnik ostvaruju posebna prava • Poslodavac je dužan prilagoditi vođenje evidencija ovisno o pravima koja radnici ostvaruju za rad u određenim okolnostima.

Ograničenje sati prekovremenog rada • Prema čl. 65. Zakona o radu: ü radnik smije

Ograničenje sati prekovremenog rada • Prema čl. 65. Zakona o radu: ü radnik smije ukupno raditi najviše 50 sati tjedno ü prekovremeni rad je ograničen na 180 sati mjesečno • Sati prekovremenog rada u obrascu JOPPD: Ø na str. B obrasca u polju pod 10. – ukupno odrađeni sati Ø iskazuju se kao ukupno odrađeno radno vrijeme za koje se isplaćuje plaća

Plaćanje prekovremenog rada • U većini kolektivnih ugovora i pravilnika o radu uvećanje plaće

Plaćanje prekovremenog rada • U većini kolektivnih ugovora i pravilnika o radu uvećanje plaće za prekovremeni rad iznosi 50% • Ako radnik prekovremeno radi nedjeljom, noću ili blagdanom – uvećanje plaće i za taj dodatak (u državnim i javnim službama i uvećanje plaće za rad subotom) • Dodaci na plaću se zbrajaju, ne isključuju se međusobno • Plaća za prekovremeni radnika s minimalnom plaćom: ü plaća za prekovremeni rad se ne uključuje u minimalnu plaću, tj. povećava plaću radnika s ugovorenom minimalnom plaćom ü plaća po satu prekovremenog rada, bez dodatka, ne bi smjela biti manja od plaće po satu redovnog rada, a propisani dodatak na plaću za prekovremeni rad trebao bi je dodatno uvećavati

Plaćanje prekovremenog rada radniku s pravom na minimalnu plaću Opis Osnovna plaća za redovni

Plaćanje prekovremenog rada radniku s pravom na minimalnu plaću Opis Osnovna plaća za redovni rad (160 sati) Iznos u kn 3. 500, 00 (1, 00 x 3. 500, 00) Dodatak na osnovnu plaću za radni staž (1%) Dodatak do visine minimalne plaće (4. 062, 51 – 3. 535, 00) Plaća za redovan rad 35, 00 527, 51 4. 062, 51 Plaća za sate prekovremenog rada: minimalna plaća za 16 sati rada (4. 062, 51 : 160 = 25, 39 x 16) Dodatak na plaću za sate prekovremenog rada obračunan na satnu osnovicu minimalne plaće: - osnovica za obračun dodatka (1 sat = 4. 062, 51 : 160 = 25, 39) - 50% uvećanja plaće za prekovremeni rad – za 16 sati Minimalna plaća za redovan rad uvećana za plaću za sate prekovremenog rada koji se plaćaju uvećano za 50% 406, 24 203, 12 4. 671, 87

UVOĐENJE NEJEDNAKOG RASPOREDA RADNOG VREMENA UVOĐENJE PRERASPODJELE RADNOG VREMENA

UVOĐENJE NEJEDNAKOG RASPOREDA RADNOG VREMENA UVOĐENJE PRERASPODJELE RADNOG VREMENA

Raspored radnog vremena u razdoblju izvanrednih okolnosti • Raspored ugovorenog radnog vremena je polazište

Raspored radnog vremena u razdoblju izvanrednih okolnosti • Raspored ugovorenog radnog vremena je polazište za vođenje evidencije o radnom vremenu • Rasporedom radnog vremena raspoređuje se ugovoreno puno ili nepuno tjedno radno vrijeme radnika na dane u tjednu odnosno mjesecu. • Radno vrijeme se može rasporediti: Ø u jednakom, ili Ø u nejednakom trajanju po danima, tjednima odnosno mjesecima

Nejednaki raspored ograničenja • Razdoblje nejednakog rasporeda rada: najkraće 1 mjesec najduže 12 mjeseci

Nejednaki raspored ograničenja • Razdoblje nejednakog rasporeda rada: najkraće 1 mjesec najduže 12 mjeseci • Tjedna ograničenja trajanja rada: najviše 50 sati tjedno, a ako je predviđeno KU najviše 60 ati najkraće – 0 sati (slobodni dani) prosjek u razdoblju od 4 mjeseca: najviše 48 sati, uključujući i prekovremeni rad • Bez tjednih ograničenja, uz sljedeće uvjete: KU se može urediti ukupan fond sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda (tzv. “banka sati”) prosjek u razdoblju od 4 mjeseca (KU: 6 mjeseci): najviše 45 sati, uključujući i prekovremeni rad

Obveza obavještavanja radnika o promjeni rasporeda • Ako raspored nije uređen propisom, kolektivnim ugovorom,

Obveza obavještavanja radnika o promjeni rasporeda • Ako raspored nije uređen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom ili ugovorom o radu – ODLUKA POSLODAVCA • Obveza savjetovanja s Radničkim vijećem • Poslodavac je dužan obavijestiti radnike o rasporedu ili o promjeni rasporeda – najmanje tjedan dana unaprijed • Iznimka ne mora obavijestiti tjedan dana unaprijed u dva slučaja: 1. u slučaju hitnog prekovremenog rada, i 2. kod nejednakog rasporeda radnog vremena u slučaju prijeke potrebe za radom radnika • Može li se rok o obvezi obavještavanja radnika, u izvanrednim okolnostima, skratiti?

„PRISILNO” KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

„PRISILNO” KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Godišnji odmor u evidenciji radnog vremena Obvezni podaci u evidenciji radnog vremena: ü sati

Godišnji odmor u evidenciji radnog vremena Obvezni podaci u evidenciji radnog vremena: ü sati korištenja odmora – u obrascu JOPPD se iskazuju kao neodrađeni sati, na stranici B, u poju pod 10. 0. ü neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom ü sati spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad ü sati plaćenih dopusta ü sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika ü sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove

Razdoblja koja se ne računaju u dane godišnjeg odmora • U godišnji odmor se

Razdoblja koja se ne računaju u dane godišnjeg odmora • U godišnji odmor se ne uračunavaju: blagdani i neradni dani dan odnosno dani tjednog odmora (o tome nema izričite odredbe u ZR u, ali…) razdoblja bolovanja i korištenja prava na rodiljni i roditeljski dopust plaćeni dopust • Primjer: radniku koji je godišnjem odmoru do 15. travnja 2020. , u dane godišnjeg odmora se ne uračunava blagdan Uskrsni ponedjeljak koji pada na dan 13. travnja 2020. godine

Visina i porezna obilježja naknade plaće za godišnji odmor Čl. 81. Zakona o radu:

Visina i porezna obilježja naknade plaće za godišnji odmor Čl. 81. Zakona o radu: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). ” • Obveza poslodavca: primijeniti za radnika najpovoljnije pravo: čl. 81. Zakona o radu kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca pravilnik o radu ugovor o radu • Čl. 92. st. 4. Zakona o radu: naknadom plaće smatra se bruto iznos • Čl. 21. Zakona o porezu na dohodak: naknada plaće za razdoblja korištenja godišnjeg u poreznom se smislu smatra plaćom

PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST

PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST

Plaćeni dopust kao mjera zaštite radnika i stanovništva • Razlikovanje odmora i dopusta: q

Plaćeni dopust kao mjera zaštite radnika i stanovništva • Razlikovanje odmora i dopusta: q odmori su propisani kao pravo i obveza obiju strana radnog odnosa; odmor je u funkciji obnavljanja radnikovih sposobnosti i zaštite njegova zdravlja q plaćeni dopust je u funkciji zadovoljenja osobnih potreba radnika • Pravo radnika na plaćeni dopust: 1. za važne osobne potrebe najviše do sedam radnih dana u kalendarskoj godini, pri čemu zakon navodi što se osobito smatra važnim osobnim potrebama radnika, ali ne isključuje mogućnost korištenja prava na plaćeni dopust i u drugim situacijama, i 2. za potrebe stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili stručnog usavršavanja, te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada Nema zakonske zapreke da poslodavac odobri plaćeni dopust i za druge potrebe radnika.

Naknada plaće za razdoblja plaćenog dopusta • Iznos naknade plaće koji je poslodavac obvezan

Naknada plaće za razdoblja plaćenog dopusta • Iznos naknade plaće koji je poslodavac obvezan isplatiti radniku za vrijeme plaćenog dopusta od re đuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu (kod poslodavaca koji zapošljavaju najmanje 20 radnika) odnosno ugovorom o radu. • Ako ni jednim od tih akata nije reguliran iznos naknade plaće za plaćeni dopust, primjenjuje se čl. 95. st. 5. Zakona o radu prema kojem radnik ima pra vo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. • Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje radniku za vrijeme plaćenog dopusta opterećena je istim davanjima (doprinosi iz i na plaću, porez na dohodak i prirez), kao i redovna plaća za izvršeni rad.

Neplaćeni dopust i prava radnika • Prema Zakonu o radu razlikujemo: § neplaćeni dopust

Neplaćeni dopust i prava radnika • Prema Zakonu o radu razlikujemo: § neplaćeni dopust koji radniku na njegov zahtjev može odobriti poslodavac, i § neplaćeni dopust koji je propisan kao pravo radnika o kojemu poslodavac ne odlučuje, već ga je dužan osigurati radniku (npr. prava po osnovi roditeljstva, služenje vojnog roka… i dr. ) • U razdoblju neplaćenog dopusta radnik nije prijavljen u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja: Ø odjava na obrascu M 2 P i, kad prestane razdoblje neplaćenog, Ø ponovna prijava na obrascu M 1 P • Trajanje neplaćenog dopusta ne uračunava se u radni staž radnika, niti u razdoblja rada pri određivanju onih prava radnika koja se određuju u zavisnosti od dužine rada kod poslodavca (npr. jubilarne nagrade, otpremnina i otkazni rok u slučaju otkaza i dr. )

Plaćanje doprinosa u razdoblju neplaćenog dopusta • Propisi o obveznim doprinosima i upute za

Plaćanje doprinosa u razdoblju neplaćenog dopusta • Propisi o obveznim doprinosima i upute za iskazivanje podatak u obrascu JOPPD omogućavaju da poslodavac u razdoblju neplaćenog dopusta za radnikovo obvezno osiguranje plaća propisane doprinose • Osnovica: 3. 321, 96 kn mjesečno • Obvezni doprinosi: mio – 20% ili 15% + 5% zdravstveno osiguranje – 16, 5% • Mjesečna obveza doprinosa obračunanih na najnižu osnovicu iznosi 1. 212, 52 kn • Šira u obrascu JOPPD, pod 6. 2. : 0045 • Učinci: radniku teče mirovinski staž i ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje

JOPPD obrazac za radnika kojemu poslodavac plaća doprinose i ne isplaćuje plaću (neplaćeni dopust)

JOPPD obrazac za radnika kojemu poslodavac plaća doprinose i ne isplaćuje plaću (neplaćeni dopust)

NAKNADA PALĆE ZA BOLOVANJE UZROKOVANO VIRUSOM COVID 19 SAMOIZOLACIJA

NAKNADA PALĆE ZA BOLOVANJE UZROKOVANO VIRUSOM COVID 19 SAMOIZOLACIJA

3 situacije Ovisno o razlogu spriječenosti za rad: 1. Osobe koje su oboljele od

3 situacije Ovisno o razlogu spriječenosti za rad: 1. Osobe koje su oboljele od bolesti Covid 19 – čl. 39. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 2. Osobe kojima je ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor naložio samoizolaciju zbog pojave zaraze u njihovoj okolini čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 3. Osobe koje su u samoizolaciji, ali nemaju rješenje ovlaštenog epidemiologa

Naknada plaće za bolovanje radniku koji je obolio • Radnici kojima je ovlašteni liječnik

Naknada plaće za bolovanje radniku koji je obolio • Radnici kojima je ovlašteni liječnik otvorio bolovanje uzrokovane virusom Covid 19, imaju pravo na naknadu plaće za cijelo razdoblje spriječenosti za rad • Za prva 42 kalendarska dana naknada plaće tereti sredstva poslodavca i isplaćuje se u visini određenoj aktima poslodavca, a ne može biti manja od 70% bruto plaće radnika u zadnjih šest mjeseci • Od 43. dana bolovanja: Ø naknada se isplaćuje na teret HZZO a Ø u visini 70% prosječe neto plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci Ø ograničena je na najviše 4. 257, 28 kn mjesečno

Naknada plaće za razdoblje izolacije koje je naložio ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor •

Naknada plaće za razdoblje izolacije koje je naložio ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor • Radnici koji su na temelju rješenja nadležnog epidemiologa ili • • sanitarnog inspektora izolirani radi mogućeg širenja zaraze (prisilna samoizolacija) od prvoga dana imaju pravo na naknadu plaće na teret HZZO a u visini 100% iznosa prosječne plaće koja im je isplaćena u posljednjih šest mjeseci Naknadu plaće im isplaćuje izravno HZZO Ovlašteni liječnik im izdaje doznaku (HZZO je objavio pojedno stavljenje procedura) Poslodavac iskazuje podatke o isplaćenoj plaći u obrascu Potvrda o plaći (zadnjih 6 mjeseci) Naknada je ograničena na ali najviše 4. 257, 28 kn mjesečno.

Porezna obilježja naknade plaće za bolovanje • Naknada plaće na teret poslodavca: ü bruto

Porezna obilježja naknade plaće za bolovanje • Naknada plaće na teret poslodavca: ü bruto primitak ü podliježe obračunu doprinosa iz plaće i na plaću ü oporezivi primitak radnika ü u obrascu JOPPD – zajedno s plaćom za obavljeni rad, uz iskazivanje neodrađenih sati rada • Naknada na teret HZZO a: ü neto primitak radnika ü poslodavac isplaćuje i zatim refundira isplaćeni iznos od HZZO a ü šifra u obrascu JOPPD: pod 6. 1. šifra 5201

Samoizolacija kao mjera opreza • Prema važećim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, za razdoblje

Samoizolacija kao mjera opreza • Prema važećim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, za razdoblje samoizolacije koje nije naložio ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor (granični sanitarni inspektor), osiguranici nemaju pravo na naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO a • Radnici moraju s poslodavcem urediti svoj radno pravni status u razdoblju samoizolacije, bilo kao rad od kuće, godišnji odmor, korištenje ranije odrađenih slobodnih dana, plaćeni ili neplaćeni dopust

SMANJIVANJE RADNOG VREMENA I/ILI SMANJIVANJE PLAĆE KAO MJERE SNIŽAVANJA TROŠKOVA RADA U UVJETIMA SMANJENOG

SMANJIVANJE RADNOG VREMENA I/ILI SMANJIVANJE PLAĆE KAO MJERE SNIŽAVANJA TROŠKOVA RADA U UVJETIMA SMANJENOG OPSEGA POSLOVANJA

Promjena ugovorenog opsega tjednog radnog vremena • Nepuno radno vrijeme – kraće od punog:

Promjena ugovorenog opsega tjednog radnog vremena • Nepuno radno vrijeme – kraće od punog: najmanje: 1 sat tjedno najviše: puno tjedno radno vrijeme umanjeno za 1 sat • Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. Ø kod svih poslodavaca zajedno – može ispuniti puni tjedni fond sati • Radnik je dužan obavijesti poslodavca o ugovorima sklopljenim s drugim poslodavcima • Obveza prijave podatak u matičnoj evidenciji HZMO a na obrascu M 3 P (treba ga dostaviti u roku 24 sata)

Prava radnika koji radi s nepunim radnim vremenom • Plaća i druga materijalna prava

Prava radnika koji radi s nepunim radnim vremenom • Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno • Ako je za stjecanje prava važno prethodno trajanje radnog odnosa – računa se kao rad u punom radnom vremenu (otpremnina, jubilarna nagrada, dužina otkaznog roka) • Obveza poslodavca da razmotri zahtjev radnika za prijelaz s punog na nepuno i s nepunog na puno radno vrijeme

Smanjivanje plaće radnika POSTUPAK – ovisno o izvoru radnog prava kojim je uređeno pravo

Smanjivanje plaće radnika POSTUPAK – ovisno o izvoru radnog prava kojim je uređeno pravo radnika na plaću: • Kolektivnim ugovorom • Pravilnikom o radu • Ugovorom o radu • Zakon o minimalnoj plaći • Uredba o visini minimalne plaće Ø minimalna plaća za 2020. godinu = 4. 062, 51 kn bruto za puno radno vrijeme; za nepuno radno vrijeme razmjerno

Postupak izmjene dvostranih akata kojima je uređeno pravo na plaću • Kolektivni ugovor (čl.

Postupak izmjene dvostranih akata kojima je uređeno pravo na plaću • Kolektivni ugovor (čl. 192. do 204. Zakona o radu i odgovarajuća primjena Zakona o obveznim donosima na koju upućuje čl. 8. st. 4. Zakona o radu) ü ovlaštene su ga mijenjati i dopunjavati samo stranke koje su ga sklopile (reprezentativni sindikat i poslodavac odnosno reprezentativna udruga poslodavaca) ü svaka strana može inicirati postupak izmjene ü novi/izmijenjeni kolektivni ugovor treba objaviti (obveza poslodavca), ali propuštanje te obveze ne utječe na pravnu valjanost • Ugovor o radu ü može se izmijeniti dodatkom (aneksom) ili sklapanjem novog ugovora o radu ü obvezno u pisanom obliku ü suglasna volja ugovornih strana

Postupak izmjene pravilnika o radu kojim su uređene plaće • Koji su poslodavci dužni

Postupak izmjene pravilnika o radu kojim su uređene plaće • Koji su poslodavci dužni donijeti pravilnik o radu – oni koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, ako pitanja koja su propisana kao obvezan sadržaj pravilnika o radu nisu uređena kolektivnim ugovorom • MOGUĆNOST: jedan pravilnik o radu i/ili posebni pravilnici za dijelove poduzeća odnosno pojedine skupine radnika • Pravilnik o radu može se mijenjati i dopunjavati na jednaki način i uz istu proceduru kako je propisano za donošenje pravilnika o radu – čl. 27. st. 4. Zakona o radu • POSTUPAK: ü savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikatom ü mora se objaviti na način dostupan radnicima ü može stupiti na snagu tek nakon proteka osam dana od njegove objave

MJERE VLADE RH USMJERENE NA OČUVANJE ZAPOSLENOSTI

MJERE VLADE RH USMJERENE NA OČUVANJE ZAPOSLENOSTI

Odgoda obveze plaćanja doprinosa i poreza na dohodak iz plaće • Izmjenama Općeg poreznog

Odgoda obveze plaćanja doprinosa i poreza na dohodak iz plaće • Izmjenama Općeg poreznog zakona uvodi se ovlaštenje ministru financija da u slučaju izvanrednih okolnosti pravilnikom propiše uvjete za: Ø odgodu plaćanja javnih davanja i/ili Ø obročnu otplatu javnih davanja, do 24 mjeseca • Za vrijeme odgode ne teku zatezne kamate i ne teče zastarni rok • Uvjeti će biti propisani Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona koji ministar treba donijeti u roku 30 dana • NAJAVA MINISTRA FINANCIJA: odgoda plaćanja doprinosa i poreza na dohodak za poslodavce koji zbog epidemije imaju probleme s likvidnošću – plaće za 3 mjeseca, s mogućnošću produženja

Odgoda obveze plaćanja doprinosa i poreza na dohodak iz plaće na zahtjev obveznika •

Odgoda obveze plaćanja doprinosa i poreza na dohodak iz plaće na zahtjev obveznika • Pitanja za koja se očekuje da će biti uređena Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona: 1. Odnosi li se odgoda doprinosa i poreza na dohodak na plaću za veljaču ili tek počevši od plaće za ožujak 2020. godine? 2. Odnosi li se odgoda samo na fiskalne obveze prema mjesečnoj plaći (čl. 21. Zakona o doprinosima) ili i prema ostalim primicima (čl. 22. Zakona o doprinosima)? 3. Prema kojim će se kriterijima utvrđivati da je poslodavac zapao u teškoće? Forma zahtjeva? Dokazi? 4. S obzirom da se ne mijenja tehnika zaduživanja u obrascu JOPPD, tj. obveza će se zaduživati s danom dospijeća, kako će se to utjecati na izdavanje potvrda o podmirenim obvezama kao uvjet za sudjelovanje u postupcima javne nabave? Najava: automatsko pomicanje datuma od kojega teče dug, preko računalnog sustava PU

Potpore za očuvanje radnih mjesta • Dodjeljivati će ih Zavod za zapošljavanje i to:

Potpore za očuvanje radnih mjesta • Dodjeljivati će ih Zavod za zapošljavanje i to: ü poslodavcima u sektorima pogođenima koronavirusom – u visini neto minimalne plaće po radniku 3. 250, 00 kn ü osiguravanjem isplate minimalne plaće za osobe s invaliditetom • Uvjeti koje mora ispunjavati poslodavac, procedura i način ostvarivanja novčane potpore biti će uređeni aktima koje će usvojiti Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje

Produženje trajanja mjere „stalni sezonac” SADA: • potpora poslodavcu za doprinose za produženo mirovinsko

Produženje trajanja mjere „stalni sezonac” SADA: • potpora poslodavcu za doprinose za produženo mirovinsko osiguranje (najviše 6 mjeseci) • stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć, najduže šest mjeseci prva tri mjeseca 60% plaće, ali najviše 70% prosječne plaće RH preostalo vrijeme 30% plaće, najviše 35% prosječne plaće RH PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA O TRŽIŠTU RADA: • poslodavcu se može odobriti sufinanciranje troškova produženog mirovinskog osiguranja u trajanju duljem od 6 mjeseci • stalnom sezoncu se može produljiti pravo na novčanu pomoć – iznos pomoći ne može biti manji od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose (1. 625, 00 kn mjesečno) • regulirati će se odlukom Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom SADA Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom SADA Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom: • Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom • Obvezna kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom iznosi 3% od ukupnog broja zaposlenih, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja (uređena Pravilnikom, a prema Zakonu može iznositi najmanje 2%, a najviše 6%) • Kvota se može ispuniti na zamjenski način

Smanjivanje visine naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja invalida SADA: • Poslodavac koji ne

Smanjivanje visine naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja invalida SADA: • Poslodavac koji ne ispuni kvotu: obveza novčane naknade u visini 30% minimalne plaće mjesečno za svaku osobu koj nije zaposlio u 2020. godini = 1. 218, 75 kn PRIJEDLOG izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom: • smanjuje se visinu novčane naknade na 20% minimalne plaće = 812, 50 kn mjesečno za svakog invalida • počevši od naknade koja se plaća u travnju za ožujak 2020. godine • i za ovu naknadu se uvodi mogućnost odgode obveze

Proširenje iznimaka od obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom • Prema dosadašnjem propisu, nemaju obvezu

Proširenje iznimaka od obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom • Prema dosadašnjem propisu, nemaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom (neovisno o broju radnika koje zapošljavaju): ü predstavništva stranih osoba ü strana diplomatska i konzularna predstavništva ü integrativne radionice i zaštitne radionice ü novoosnovani poslodavci (24 mjeseca) PRIJEDLOG: • Nemaju obvezu zapošljavanja ni poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja • Primjena: od 1. travnja 2020. godine

Ostale mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti (posredni utjecaj) • porez na

Ostale mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti (posredni utjecaj) • porez na dobit: ü odgoda plaćanja predujmova poreza na dobit ü isključivanje prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima iz osnovice poreza na ü prihod od tih potpora ne utječe na pragove utvrđene za primjenu snižene porezne stope, obveze plaćanja poreza na dobit za fizičke osobe, utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu ili u paušalnom iznosu • porez na dohodak od samostalne djelatnosti: ü potpore koje fizičke osobe ostvaruju radi ublažavanja posebnih okolnosti, ne uključuju se u primitke UČINCI: potpora neće utjecati na osnovicu poreza na dobit/dohodak, ali će se priznavati rashodi/izdaci koji su iz toga plaćeni (iznimka od načela sučeljavanja prihoda i rashoda, primitaka i izdatata)

Ostale mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti (posredni utjecaj) • mogućnost odgode

Ostale mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti (posredni utjecaj) • mogućnost odgode plaćanja turističke članarine i boravišne pristojbe • privremeno obustava plaćanja spomeničke rente (daje se ovlasti • • • ministru kulture da to uredi odlukom) odgoda plaćanja koncesije za korištenje turističkog dobra oslobađanja plaćanja komunalne naknade u posebnim okolnostima (odluke lokalnih jeidnica) odgoda plaćanja zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake, naknade za koncesiju i naknada za privremeno korištenje za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, za 3 mjeseca u odnosu na ugovoreni rok omogućavanje korištenja naknade koja se plaća za općekorisne funkcije šuma, i za druge namjene odgoda kreditnih obveza (bankarski sektor i HNB) otvaranje novih kreditnih linija uz beneficirane uvjete (banke i HNB)

 • HVALA NA PAŽNJI!

• HVALA NA PAŽNJI!