RADIOAKTIVNOST jezgra emitira zraenje ili estice Prirodna Umjetna

RADIOAKTIVNOST

jezgra emitira zračenje ili čestice Prirodna Umjetna A > 200 Može se stvoriti od bilo kojeg izotopa 92 prirodno radioaktivna elementa 12 umjetno stvorenih elemenata 340 prirodnih radionuklida 1 100 umjetno proizvedenih radionuklida Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 RADIOAKTIVNOST

RADIOAKTIVNOST a raspad b- raspad b+ raspad g raspad K uhvat Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 VRSTE

RADIOAKTIVNOST - emisija helijeve jezgre (a čestica) Domet : - u zraku 2 -8 cm, - u tkivu ovisi (razmjeran) o energiji ionizacijskog zračenja, do nekoliko mikrometara (mala prodornost) - ilustracija: list običnog papira će zadržati alfa zračenje/čestice Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 a raspad

RADIOAKTIVNOST . . . ili emisija elektrona iz jezgre Primjeri: Raspad ugljika: Raspad neutrona: Domet – nevelik, ovisi o energiji - u zraku je maksimalno 10 m - u tkivu 0, 3 - 0, 7 cm, maksimalno 1 cm (prodornost mala, ali znatno veća od alfa zračenja) Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 b- raspad

RADIOAKTIVNOST . . ili pozitronski, emisija pozitrona iz jezgre Primjer: Pozitronski raspad ugljika: Uzrok pozitronskog raspada je raspad protona: Domet - u zraku, oko 10, prodornost ista kao b - česticama Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 b+ raspad

RADIOAKTIVNOST Promjena nuklida bez promjene masenog i rednog broja Emisija energije – g zračenje ili emisija g kvanta (fotona) Domet - oko 100 m, ali pojedine zrake, koje nastaju kao posljedica fisije pri eksploziji atomske bombe, mogu imati domet 2 -3 km (prodornost velika) Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 g raspad

RADIOAKTIVNOST - pretvorba nuklida bez raspada jezgre U određenim uvjetima jezgra privuče elektron iz K ljuske. Primjer: pri čemu se događa proces: Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 K uhvat ili elektronski uhvat

- statistički proces - vjerojatnost raspada ne ovisi o vremenu (čekanja) Broj (prvobitni) jezgara radioaktivnog nuklida aktivnost Brzina raspadanja Konstanta raspada Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADANJA Mjerna jedinica – bekerel (1 raspad u 1 s)

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADANJA

. . je vrijeme T 1/2 u kojem se raspadne polovica početne količine radioaktivnog izotopa. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 VRIJEME POLURASPADA

- jedinica - gray (grej) 1 Gy Apsorbirana je doza od 1 Gy ako se energija od 1 J apsorbira u 1 kg tvari UČINAK ZRAČENJA NA ŽIVO TKIVO -opisuje se faktorom Q. - definira se: EKVIVALENTNA DOZA umnožak apsorbirane doze i Q Jedinica za ekvivalentnu dozu je sievert (Sv). Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 APSORBIRANA DOZA

više od 10 Sv - izaziva tešku bolest i smrt u nekoliko tjedana 2 -10 Sv primljenih u kratkom roku izaziva smrt s vjerojatnošću od 50%. 1 Sv primljen u kratkom roku izazvao bi radijacijsku bolest (mučninu, gubitak kose), ali najvjerojatnije ne i smrt. 50 m. Sv godišnje je najmanja doza za koju postoje dokazi da izaziva rak. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 PRIMJERI UČINAKA ZRAČENJA NA ŽIVO TKIVO

Kozmičko zračenje pri komercijalnom letu avionom Rendgen pluća Razina m. Sv Vrijeme izloženosti 0, 001 sat 0, 06 akutno Rendgen zuba (panoramski) 0, 09 akutno Godišnja doza kozmičkog zračenja na morskoj razini Godišnja doza od umjetnih izvora (podatak za SAD) Mamografija 0, 27 godišnje 0, 66 godišnje 0, 70 akutno Rendgen abdomena 1, 2 akutno CT glave 2 akutno Nakon Fukushima I incidenta u neposrednoj blizini reaktora Doza koju su primali neki od specjalaca koji su gasili reaktor Chernobyla 1000 sat 200 000 sat Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 aktivnost

Godišnja (prosječna) ekvivalentna doza zračenja po čovjeku je oko 3, 5 m. Sv. Doprinose joj - udisanje radona 2 m. Sv - ostali radionuklidi uneseni u tijelo 0, 39 m. Sv - Zemljino zračenje 0, 28 m. Sv - kozmičko zračenje 0, 28 m. Sv Procjena – udio u ukupnoj dozi od prirodnih izvora je do 3 m. Sv , a od umjetnih izvora do 0, 5 m. Sv Ukupna doza od umjetnih izvora proračunata je prema prosječnoj izloženosti medicinskom zračenju, korištenju raznih aparata, te doprinosu od testiranja nuklearnog oružja i rada nuklearnih elektrana. Najveći doprinos u toj stavci daje medicinsko zračenje. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 KOLIKO SMO OZRAČENI?