RAD S UENICIMA S POTEKOAMA U RAZVOJU RAZLIITOSTI

RAD S UČENICIMA S (PO)TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

RAZLIČITOSTI 1. učenici s teškoćama u razvoju 2. učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima 3. učenici s teškoćama uvjetovanim odgojno, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezičnim čimbenicima

PRIMJERENI PROGRAMI I OBLICI ŠKOLOVANJA n n n (1) Programska pomoć obuhvaća različite vrste programa i oblika školovanja koji se provode u redovitim ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. (2) Programska pomoć školovanju učenika ostvaruje se: A) Primjerenim programima školovanja: - redovitim programom uz individualizirani pristup, - prilagođenim programom uz individualizirani pristup, - posebnim programom za stjecanje kompetencija uz individualizirani pristup; B) Dodatnim odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim programima: - programom produženoga stručnog postupka, - programom edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, - rehabilitacijskim programima;

A) Primjereni programi školovanja n n n (1) Primjereni program školovanja je nastavni plan i program koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe. (2) Primjereni program školovanja učenika ostvaruje se u: redovitome ili posebnome razrednom odjelu redovite škole, posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, zdravstvenoj ustanovi.

n n n n n Redoviti program uz individualizirani pristup Članak 6. (1) Redoviti program uz individualizirani pristup određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu i stupanj teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadržajnog ograničavanja, ali im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu. (2) Individualizirani postupci omogućavaju različite oblike potpore i to s obzirom na: - samostalnost učenika, - vrijeme rada, - metode rada, - provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika, - aktivnost učenika, - didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad.

Značajke učenika s teškoćama u razvoju n n n n Oštećenje vida Oštećenja sluha Poremećaji govora Motorički poremećaji Kronične bolesti Sniženo intelektualno funkcioniranje Specifične teškoće učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija)

Preporuke za rad s učenicima s teškoćama n Poremećaj govora n n n mucanje nikada ne ispravljati obraćati se učeniku smirenim, tišim ili sporijim govorom dati dovoljno vremena da izrazi svoje misli ne završavati riječi i rečenice umjesto učenika Kronične bolesti n n n prilagođavati tempo rada češći kontakt s liječnikom i roditeljima eventualna organizacija nastave kod kuće

n Sniženo intelektualno funkcioniranje n n n n smjestiti dijete u prvu klupu (praćenje aktivnosti, samostalnog rada i kontrola uratka) pojednostavljivanje sadržaja rada složene zadatke raščlaniti na male korake učenja češća provjera razumijevanja naučenog kraća ispitivanja, postavljanje potpitanja ukloniti s radnog stola sve što ometa pažnju pohvaliti svaki trud koji učenik ulaže bez obzira na uradak ocjenjivanje zasnivati na uspješnosti učenika u odnosu na prilagođeni program, a ne na druge učenike

n Specifične teškoće učenja n n n n kod obrade novih sadržaja koristiti različite vrste podražaja (vidne, slušne, dodirne) češći usmeni oblici provjeravanja znanja izbjegavati čitanje na glas ili pisanje na ploču pred razredom (osim ako učenik ne izrazi tu želju) jasno označiti ili reći što je važno koristiti mnogo konkretnih primjera i slika povezanih s poznatim sadržajima zadavati manji broj zadataka, a zadatke rasporediti po težini greške u pisanju ne ispravljati, samo naznačiti

Učenici s ADHD-om n Poremećaj pažnje n n n ne može obratiti pažnju na detalje teškoće s održavanjem pažnje tijekom rada ne sluša prilikom izravnog obraćanja teškoće u organiziranju aktivnosti gubi stvari rastresenost, zaboravljivost, brzopletost Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću n n n vrpoljenje na mjestu i često ustajanje pretjerana govorljivost pojačana motorička aktivnost

ADHD n n n specifične teškoće pri učenju, čitanju i pisanju (neuredan i nečitljiv rukopis ) ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vršnjaci lako skretanje pažnje često propuste važne informacije ili upute upadanje u riječ i odgovaranje na pitanje prije nego ga nastavnik postavi

ADHD n Na nastavi n n n osigurati visoku razinu strukture dogovoriti svakodnevni raspored i rutinu u izvršavanju školskih zadataka smjestiti u prvu klupu i dozvoliti što manje stvari na klupi postaviti jasna pravila o ponašanju u razredu potkrepljivati poželjna ponašanja povratna informacija o ponašanju treba slijediti neposredno nakon ponašanja

ADHD n Pomoć pri učenju n n n razdijeliti gradivo u manje cjeline planirati učenje postaviti realne ciljeve u skladu s djetetovim mogućnostima složene upute rastaviti na više jednostavnijih prednost dati usmenom ispitivanju duži vremenski rokovi

Prilagodbe vezane uz loš rukopis n n n često prisutno kod učenika s smetnjama u učenju i ADHD-om ocjenjivati sadržaj, a ne rukopis težište na ispitivanju učenika više usmenim putem ne zamarati učenika suvišnim prepisivanjem unaprijed pripremiti materijale po kojima će učenik moći učiti imati na umu kako učenici ne mogu učiti iz svojih bilješki

Prilagodbe vezane uz teškoće u usvajanju uputa n n n privući pažnju pri zadavanju uputa upute zadavati jednu po jednu predvidjeti dulje vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema tiho ponoviti upute tijekom izvršenja zadatka tražiti od učenika da ponovi upute provjeravati je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te dati mu dodatna objašnjenja

Dobri i loši dani n n n ima “loše” i “dobre” dane ima loša i dobra razdoblja u lošim danima ga je teško podučavati u lošijim danima ga je teže usmjeravati osjetljiv je na promjene meteoroloških prilika

PRILAGODBE U PREZENTACIJI SADRŽAJA AUDITIVNE n n Snimke tekstova, odlomaka , cijelih lekcija (strani jezik) Jačina glasa Naglašavanje važnosti pojedinih dijelova Čitanje zadataka naglas, objasniti nepoznate pojmove

VIZUALNE n n n Filmovi, slike, crteži, posteri, grafikoni, tablice, prezentacije Pisati uvećanim slovima, potcrtavati, bojama isticati bitno, koristiti krede u boji, markere Mentalne mape Kartice za pojašnjenje pojmova Nastavni listići (izbjegavati diktiranje)

IOOP (individualizirani odgojno-obrazovni program) n n Program koji je prilagođen potrebama pojedinog učenika, njegovim mogućnostima, sposobnostima, prvenstveno njegovim jakim stranama U dosadašnjoj praksi koristio se naziv prilagođeni program, a sada imamo i model individualizacije postupaka u okviru potpune odgojno -obrazovne integracije iz svih obrazovnih predmeta Izrađuje se isključivo za pojedinog učenika (orijentacijska lista) Program dostupan roditelju

INICIJALNA PROCJENA n Koraci u kreiranju IOOP-a: n Inicijalna procjena (vještina, sposobnosti, interesa, potreba učenika) INICIJALNA PROCJENA : navesti sažeto osobitosti školskog učenja (sposobnosti, vještine, potrebe, interese, predznanja) značajna unutar nastavnog predmeta

Inicijalna procjena-dio koji se odnosi na PRAKTIČAN RAD Izvodi jednostavan praktični rad uz usmjeravanje POSTOJI POTREBA ZA: n za prilagodbom prostora, pomagala i sredstava n izvođenjem rada uz promatranje modela po etapama Samostalnost u jednostavnijim oblicima praktičnog rada n n n SLUŽENJE TEHNIČKIM I RADIONIČKIM PRIBOROM POSTOJI POTREBA ZA: Služi se pravilno samo određenim priborom n n slikovnim prikazom ključnih etapa rada pisano datim etapnim uputama ili ponovljenim demonstracijama uz ključne upute istovremenom demonstracijom po koracima ili skiciranja više vježbanja u upotrebi pribora

n Plan/program podrške – određivanje obrazovnih ciljeva, prilagodba sadržaja i strategija poučavanja, poticanje socijalnih odnosa Mjes Sadržaj Cilj/evi za Aktivnosti ec edukacij učenika/cu za e (obrazovn učenika/c (područj a u a/ postignuć teme/klju a) čni pojmovi) Strategije podrške (prilagodba metoda, sredstava, oblika, postupaka, zahtjeva) Ostvare ne zadaće

Kako bi trebalo Tablica za prilagođene i individualizirane programe 2014. /2015 PREDMET: UČENIK: NASTAVNIK: Mjesec Sadržaj edukacije (područja) Teme-ključni pojmovi Ciljevi za učenika (obrazovna postignućarazina) Aktivnosti za učenika Strategije podrške (prilagodba metoda, sredstava, oblika, postupaka, zahtjeva) Studeni TEORIJSKI DIO -Memorijske jedinice -Funkcionalna shema računala -Središnja jedinica -Razlikovati memorijske jedinice -Opisati funkcionalnu shemu računala. -Znati što je procesor interna memorija izrada Prečice -Brisanje ikona, promjena imena, kopiranje premještanje , označavanje Ikona -Rad u W. Exploreru -Prepisati s ploče navedene definicije -Precrtati funkcionalnu shemu računala prepoznati njegove dijelove -Rješavati vježbe ili barem njene dijelove u dogovorenom ili produženom vremenskom razdoblju ( NE REČI vlastitim tempom) -Uputiti učenika na sadržaje koje mora usvojiti -Češće provjeravanje usmenim putem , davanje pitanja na koja se može odgovoriti sa da ili ne -Produljeno vrijeme za rješavanje zadataka -Stupnjevito pružanje pomoći i podrška pri izradi zadataka -Pročitati učeniku pitanja ako je potrebno -Omogućiti pomoć drugih učenika VJEŽBA -Prilagođavanje Windowsa -Prečice -Windows Explorer -Rad s datotekama

Kako ne bi trebalo Mjesec Naziv nastavane cjeline, teme i jedinice Ciljevi za učenička (obrazovana postignuća-razina) Aktivnost za učenika Strategija podrške (prilagodba metoda, sredstava, oblika, pos tupaka, zahtjeva) Listopad -Temeljni pojmovi kinematike -Osnovne i složene veličine kinematike i njihove jedinice - Naučiti definiciju - Znati osnovne pojmove kinematike - Znati osnovne mjerne jedinice iz kinematike - Pratiti nastavku vlastitim tempom - Uočiti i razumjeti osnovne definicije, jedinice mjere , formule - Rješavati jednostavnije zadatke ili barem njihove dijelove - Uputiti učenika na sadržaja koji mora usvojiti Studeni Prosinac -Jednoliko i pravocrtno kružno gibanje - Zakoni dinamike - Znati objasniti (izbjegavati, jer traži apstrakciju i korištenje viših kognitivnih funkcija i operacija) jednoliko i pravocrtno gibanje - Znati objasniti osnove dinamike - Češće provjeravanje pismenim putem - Pojedinačno zadavanje zadataka

Ishodi (učenik će moći, znati, razumjeti, biti u stanju učiniti nakon određenog razdoblja učenja. Taj ishod mora biti mjerljiv- da se može ocijeniti i vrjednovati……) - Elementi ocjenjivanja (usvojenost znanja, pisana provjera znanja, …) - Kriteriji ocjenjivanja (trebaju biti prilagođeni određenom učeniku i usporedivi s ranijim ocjenama tog učenika, a ne sa postignućima drugih učenika)-IPSATIVNI PRISTUP -

n Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika n n ocjene u skladu sa zadovoljenim kriterijima struka i opći predmeti Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrednotama OCJENJIVANJE POTICAJNO MOTIVIRAJUĆE

Evo nekih primjera: - npr. prilagodba iz matematike može značiti da učenik sa posebnim potrebama množi samo sa jednoznamenkastim i dvoznamenkastim brojevima, dok vršnjaci (prema nastavnom planu i programu) množe sa peteroznamenkastim brojevima

-iz npr. fizike učenik s teškoćama će moći naučiti samo neke od zakonitosti u nastavnoj cjelini i to pojednostavljeno objašnjene i povezane sa konkretnim iskustvom, možda će rješavati samo najjednostavnije zadatke ili uopće neće rješavati zadatke, dok će vršnjaci raditi na kompleksnijim primjerima, formulama, i sl.

- - u hrvatskom se prilagodba može odnositi na drugačiji izbor lektire ili zadatke koji se odnose samo na jedno poglavlje, gramatika će se npr. bazirati na osnovnim pravilima i analizi jednostavne rečenice. . osim sadržajne prilagodbe, primjenjuju se i prilagodbe u načinima rada i ocjenjivanju, što je identično i za individualizirani pristup

Koje zahtjeve prilagoditi? 1. Zahtjevi s obzirom na samostalnost učenika: stupnjevito pružanje pomoći i podrška pri rješavanju zadataka, rukovanju geometrijskim priborom… 2. Zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predviđanje produljenog vremena za rješavanje zadataka osobito u pisanim provjerama znanja. . . 3. Zahtjevi obzirom na način rada: pojedinačno zadavanje zadataka, odabir tipova zadataka po principu lakši-teži-lakši; češće vježbanje i ponavljanje, korištenje diktafona i kalkulatora. .

4. Zahtjevi s obzirom na provjeravanje: samo usmena provjera ili pružanje mogućnosti da netko drugi čita (učenik s disleksijom); češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju 5. Zahtjevi s obzirom na aktivnost: zajedničko planiranje rada s učenikom, češće promjene aktivnosti; fizičko približavanje učenika izvoru promatranja (konstruiranje, mjerenje…)

Uz to, u prezentaciji nastavnih sadržaja koriste se različiti načini, npr. Perceptivno prilagođavanje - primjena ciljanih, jednostavnih, preglednih, interesantnih nastavnih sredstava bez suvišnih detalja (slike, karte, crteži, sheme) - prilagođavanje tiska (povećani razmaci između riječi, rečenica, redova teksta, uvećanje tiska, sažimanje teksta, isticanje pravila podcrtavanjem, označavanje osnovnog prostora za čitanje i pisanje), - primjereno uključivanje u rad (čitanje na početku teksta, na početku odlomaka), upućivanje na korištenje orijentira pri čitanju (praćenje slijeda čitanja prstom, povlačenje crta pri čitanju), - usmjeravanje na preglednost i čitkost napisanog (razmaci pri pisanju, isticanje pravila, definicija)

MOTIVACIJA Djeca s teškoćama u razvoju: n izložena frustracijama i neuspjesima n emocionalno su osjetljivija n imaju pretjerano (ne)osjetljive roditelje n potrebno im je razumijevanje, empatija i ohrabrenje

KOMUNIKACIJA ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA ( Mehrabian ) Simpatija kod prvog susreta nastaje: • zbog prijateljskog izraza lica. . . . 55 % • zbog prijateljskog tona glasa. . . . 38 % • zbog sadržaja izgovorenog. . . 7 %

Koje vještine trebaju imati 1. Strpljenje nastavnici ? 2. Poznavanje predmeta 3. Strpljenje 4. Ljubaznost 5. Ljubav prema djeci 6. Strpljenje 7. Fleksibilnost 8. Strpljenje Luan Scott, 31 -godišnje iskustvo

HVALA NA POZORNOSTI