RAD S DJECOM U MJEOVITIM DOBNIM SKUPINAMA Ivana

RAD S DJECOM U MJEŠOVITIM DOBNIM SKUPINAMA Ivana Grabar, prof. pedagogije Severin na Kupi, 21. 02. 2010.

Što je mješovita dobna skupina? q to je kombinacija djece mješovite dobi u jednom razrednom odjelu q mješovita dobna skupina je i kombinirani razredni odjel (kombinacija dvaju ili triju razrednih odjela) q to je dobno i pedagoški-razvojno heterogena skupina učenika i učenica s kojom odgojno-obrazovnu djelatnost ostvaruje jedna učiteljica ili učitelj q mješovita dobna skupina može se organizirati za učenike nižih razrednih odjela, a ponekad i za učenike starije dobi, od petog do osmog razreda

Primjeri mješovitih dobnih skupina q Na otocima često u osnovnoj školi mješovitu dobnu skupinu čine učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole q Većina odjela u izvandomovinskoj nastavi kombinirana je od tri, četiri ili pet razreda, ponekad i od učenika od prvog do osmog razreda q Nastava engleskog jezika gdje je dobna skupina - čitava razredna nastava: svi učenici od prvog do četvrtog razreda q Neke izborne nastave

Koliko učenika može biti u mješovitim dobnim skupinama? Prema Pravilniku o broju učenika, kombinirani odjel od dva razreda može imati najviše 20, a od tri i četiri razreda najviše 16 učenika Ako se u mješovite dobne skupine integriraju djeca s posebnim potrebama, tada se taj broj mijenja (smanjuje se) S jednim integriranim učenikom – 18 učenika tj. 14 S dva integrirana učenika – 17 učenika tj. 13 učenika S tri integrirana učenika – 16 učenika tj. 12 učenika Ako postoji integracija uč. s lakom mentalnom retardacijom, tada najviše 10 uč, a ako ima i većih teškoća (osim autizma) tada kombinirani odjel može imati najviše 5 učenika

Kako kombinirati mješovite dobne skupine? Prema dobi i broju učenika (1. i 2. r. /3. i 4. r ili rn i pn) (bliskost nast. programa, djelomično zajednička organizacija nastavnog procesa, podjednako predznanje i sposobnosti i interesi) Prema sadržaju oko kojeg učitelj organizira vrijeme i aktivnosti

Intermecco – iskombiniraj što dulju riječ R, E, T, A, T, J, A, G, S, I

Koje didaktičke strategije odabrati u radu u mješovitim dobnim skupinama? U didaktici, metodici i psihologiji pod izrazom strategija podrazumijeva se ‘skup postupaka kojima se želi postići željeno stanje tj. ostvariti ciljevi učenja’

Globalne didaktičke strategije Direktna nastava Frontalna nastava Učitelj govori, djeca sjede, zapisuju, slušaju, odgovaraju na pitanja Nastava je prenošenje znanja sa učiteljice/učitelja na djecu Učionica - stolovi i stolice složeni da djeca gledaju u potiljak jedni drugima, svi gledaju naprijed, u učitelja i ploču

Globalne didaktičke strategije Indirektna nastava Učenici aktivniji od učiteljice/učitelja Nast. proces je zajednička djelatnost učenika i učiteljice/učitelja Učionica – učenici se gledaju u lice, stolovi i stolice složeni u krug ili polukrug

U mješovitim dobnim skupinama ove dvije nastavne strategije se izmjenjuju. Dok učiteljica/učitelj jednoj grupi pristupa direktno, drugi rade indirektno tj. samostalno na zadanim zadacima.

üJoš neke važne napomene… v dogovaranje pravila ponašanja v provjeriti što su učenici uradili nakon samostalnog izvršenja zadatka v početak i završetak nastavne djelatnosti u mješovitim dobnim skupinama ostvarujemo uvijek zajedno sa svim učenicima v plan sata – na početku je dobro iznijeti ga svim učenicima v vrednovanje nast. sata – od učenika se traži da razmisle o aktivnostima na satu te da ih vrednuju riječima i brojkama od 1 do 5 – razvija se sposobnost za kritiku i samokritiku v ocjenjivanje učenika- blaži kriterij za mješovite dobne skupine

Didaktičke strategije primjerene malim skupinama učenika � to su mješovite dobne skupine od 3 -6, ponekad i do 10 uč. q Aktivno učenje q Učenje rješavanjem problema i istraživanjem (problemska nastava) q Korelacijsko-integracijska ili integrirana nastava q Projektna nastava q Igre i simulacija

Didaktičke strategije primjerene malim skupinama učenika Aktivno učenje Učenici kroz razne aktivnosti usvajaju odgojno obraz. ciljeve i zadatke Iskustveno uče jer sudjeluju u planiranju i organiziranju procesa učenja Aktiviraju maštu, stvaralaštvo Preuzimaju odgovornosti za odluke u procesu učenja Inovativno učenje ka budućnosti - služe se predviđanjima, simulacijama i različitim scenarijima (brainstorming, brainwriting) Učenje rješavanjem problema i istraživanjem Učiteljica /učitelj pomaže u uočavanju , objašnjavanju i rješavanju problema Pri tome je naglašena samostalna aktivnost učenika To je učenje otkrivanjem i istraživanjem Razvijanje kreativnog i inovativnog mišljenja, kooperativnosti, radoznalosti idr Istraživački zadatak – raščlanjen u podzadatke koje će ostvariti manje skupine (po 3 ili 4 u grupi)

Intermecco -podijele se učitelji u 3 skupine prema afinitetima prema zadanom voću, izabere se dobrovoljac koji dirigira - kad pokaže na slatko voće, oni ispuštaju svoj mmmm…, citrični glasno kažu – ha! –, a koštuničava grupa - o le! - brzo nasumice pokazujte koja grupa treba uzvikivati i tako ćete dobiti neobičan zbor - ova igra služi za razbijanje monotonije predavanja… kao rekreativna pauza Slatko voće – mmm… Citrično voće – ha! Koštuničavo voće – o le!

Didaktičke strategije primjerene malim skupinama učenika q. Korelacijsko-integracijska ili integrirana nastava Nastoji povezati sadržaje iz više nastavnih cjelina Ideja o korelaciji i integraciji može se ostvariti i planiranjem zajedničkih projekata koji traju od jednog dana do jednog mjeseca Nastala kao otpor prema razredno-satno-predmetnom sustavu q Igra i simulacija Natjecateljske igre Suradničke igre Kombinacija ove dvije igre Simulacija nekih situacija Režiranje situacija

Didaktičke strategije primjerene malim skupinama učenika Projektna nastava Uloga učitelja – organizator, suradnik, pomagač, a ne predavač može trajati dan, tjedan ili čitavu godinu U središtu projekta neko pitanje, problem ili sl. Rezultate prikazati u obliku praktičnog uratka, razrednih novina, zidnog plakata, fotografija… Završetak projekta obilježiti Projektna nastava – izrada novina Dogovor o projektu Izbor imena za novine Pisanje i crtanje vlastitih priloga Kreiranje naslovne stranice Poduzetničke ideje Svečana promocija novina Stariji učenici pomažu mlađima

Za razmišljanje… '' Ako učitelj stalno rabi iste strategije, a učenik je stalno neuspješan, tko od njih dvojice zapravo sporo uči ? '' (Eric Jensen)

Intermecco Gđa Bandek je obavljala posao u kuhinji kada je izgubila dijamanti prsten koji je upao u kavu. Prsten se nije smočio, zašto?

Socijalni oblici rada u mješovitim dobnim skupinama • Individualna djelatnost didaktički ugovor • • Nastava se shvaća kao zajednička djelatnost učitelja i učenika Zajedno dogovaraju i planiraju rad, uz suradnju ga ostvaruju i vrednuju

Socijalni oblici rada u mješovitim dobnim skupinama • Grupni rad • • • Kada 3 ili više učenika zajednički izvršavaju neki zajednički cilj Učenici unutar grupe mogu imati podijeljene ili nepodijeljene zadatke Rad u skupinama

Socijalni oblici rada u mješovitim dobnim skupinama • Rad u parovima • • preferira se u mješovitim dobnim skupinama Dvoje učenika upućenih jedno na drugo, međusobno komuniciraju i surađuju

Pozitivno razredno ozračje Vedra učiteljica/učitelj Izgled učionice Razmještaj učenika i način sjedenja vremenski okvir koji nije strogo ograničen (sat u učionici) Kutak za odmor i igranje Zajedničke aktivnosti – slavlja, rođendani, priredbe, novine…

Uloga učitelja Ponekad frustirani (daju mnogo, a čini se da ne postižu puno) Zato je važno organizirati aktive na kojima se dijele iskustva U radu u mješovitim dobnim skupinama : temeljitije pripremati, razvijati sposobnost prepoznavanja bitnog od nebitnog, Razvijati sposobnost naizmjenične posredne i neposredne komunikacije s učenicima različite dobi Individualno se stručno usavršavati Načini vođenja skupine: autoritarno, indiferentno, demokratsko

Neprihvatljivo ponašanje učenika Uzroci: Izvan školskih zbivanja Unutar školskih zbivanja: Odnosi među učenicima : natjecateljski ili suradnički Autoritarno vođenje Načini ocjenjivanja i kažnjavanja Dominacija frontalne nastave – uč. pasivno sjede i promatraju Izgledaju li vam ovo neprihvatljiva ponašanja? - svako izražavanje emocija je prihvatljivo ako ne vrijeđa i ne ugrožava druge

Intermecco Archibald je šetao 20 minuta po kiši da mu se nije smočila ni jedna vlas na glavi. Nije nosio šešir, nije je imao kišobran i glava mu s ničim nije bila pokrivena, a odjeća mu se smočila; kako se to dogodilo?

Kvalitetna škola , W. Glasser svi subjekti (učenici, djelatnici, i roditelji) zadovoljavaju svoje potrebe Poučavanje i vođenje u kvalitetnoj školi temelji se na Teoriji izbora. Kvalitetna škola nudi učenicima upotrebljivo znanje i iskustva potrebna za život. napredovanje učenika se temelji na samoprocjeni Odnosi u školi temelje se na povjerenju i uvažavanju eliminirane su sve ocjene ispod zadovoljavajuće razine Svo “školanje” kako ga definira dr. Glasser je zamijenjeno korisnim obrazovanjem. Svi učenici svake godine naprave nešto kvalitetnog rada Učenici postižu bolje rezultate na državnim testovima znanja i prijamnim ispitima za studij. Osoblje škole, učenici, roditelji i prosvjetne vlasti doživljavaju školu kao radosno mjesto. U Hrvatskoj: Osnovna škola M. Brozović (Kastav), i Gimnazija i strukovna škola J. Dobrile (Pazin)

Zanimljive misli W. Glassera ''Najbolji učitelji ujedno su i najteži učitelji: oni od učenika zahtijevaju razmišljanje ''Važna je svrha obrazovanja da u svim učenicima razvije ljubav prema učenju, a ne da ju potisne. ‘’ ''Dobro iskustvo s dobrim učiteljem ključ je dobrog učenja bilo čega. ‘’ ''Ako postoji siguran način da se ne dobije kvaliteta onda je to primjena prisilie. '' ''Uspjeh bilo kojeg ljudskog pothvata, uključujući i učenje u školi, razmjeran je kvaliteti odnosa koji imaju ljudi uključeni u taj pothvat” ''Vrlo malo učenika radi u školi zato što smatra da je obrazovanje značajno za njih. Oni rade za vas jer vas vole i jer vide smisao u onome što podučavate. ”

Humana škola H. von Hentig “Škola mora postati drugačija jer su i djeca postala drugačija. Njihovi životni problemi zasjenjuju njihove probleme s učenjem; ako škola nije spremna primiti njihove životne probleme, neće se moći ni približiti njihovim problemima s učenjem. ” • “Odgojna zadaća škole danas ima i posebnu kvalitetu. Na svim razinama i u svim nastavnim predmetima škola mora danas naći i vremena i prostora za rasprave o osjećajima, razmišljanjima i raspoloženjima učenika, mora ih proraditi i analizirati. Dugoročno gledano ova obrazovna vrijednost vrijedi više nego nužno ispunjenje kognitivnih ciljeva učenja. “

Jena-plan model P. Petersena Njem. pedagog (1884. -1952) Stotine škola u Njemačkoj i Nizozemskoj Bitna obilježja škole: Mješovite dobne grupe (po 3 uzastopna godišta) uzor: obitelj i povezanost članova obitelji Zagovara se grupni oblik nastave Učitelj voditelj, promatrač, pomoćnik Puno igara, predstava i slavlja Škola je boravište, a ne institucija nastave Izbačen razredno predmetno satni sustav i frontalna nastava Roditelji i sredina – bitan element Jena-plana Zaštitništva – ‘kumstva’

Literatura – korištena i preporučena Glasser W. (1994), Kvalitetna škola, Educa, Zagreb Lučić K. , Matijević M. (2004), Nastava u kombiniranim odjelima, priručnik za učitelje i učiteljice, Školska knjiga, Zagreb Hentig von H. (1997), Humana škola, Škola mišljena na nov način, Educa, Zagreb Klippert H. (2001), Kako uspješno učiti u timu Poljak V. (198), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb Ličina B. , Previšić V. , Vučak S. (1992), Prema slobodnoj školi, Zagreb Srića V. (1992), Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb Faber A. , Mazlish E. , (2000. ), Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila, Mozaik knjiga, Zagreb Chelsom Gossen D. (1994. ), Restitucija , preobrazba školske discipline, Alinea, Zagreb