RACIONALNI I INTERTEMPORALNI IZBOR POTROAA I TEORIJA KORISNOSTI
RACIONALNI I INTERTEMPORALNI IZBOR POTROŠAČA I TEORIJA KORISNOSTI PREDAVANJE 4 Prof. dr Jovo Jednak prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija
Budžetska ograničenja u funkciji racionalnog izbora potrošača Potrošači imaju ograničen dohodak i susreću se sa budžetskim ograničenjima. n Racionalni izbor tj. teorija racinalnog izbora potrošača n – Ova teorija podrazumeva da potrošači ulaze na tržište sa već definisanim preferencijama o cenama koje zatiču, tako da svoje dohotke (prihode) troše prema svojim preferencama, za ovu ili onu robu ili uslugu. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 2
Budžetska ograničenja u funkciji racionalnog izbora potrošača Kupovina roba ili usluga zavisi od nivoa dohotka kojim raspolažemo i od nivoa zatečenih cena roba i usluga. n Da bismo stvari pojednostavili: – pretpostavimo da raspolažemo ograničenim dohotkom i – da postoje samo dve robe koje možemo kupiti i zadovoljiti svoje potrebe (a ne postoji mogućnost štednje). n § To su: platno za modnu odeću i prehrambena roba. – Kupovina platna za odeću (u m) i hrane (u kg) podrazumeva određenu srazmeru, ukoliko, na primer, raspolažete sa dohotkom od 100 €. § Srazmere ilustruje slika 4 1 prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 3
Budžetska ograničenja u funkciji racionalnog izbora potrošača Slika br. 4 -1. Ograničenje budžeta ili linija budžeta Tri srazmere (A, B, C) predstavljaju mogućnosti kupovine 7 m platna i 6 kg hrane, 5 m platna i 7 kg hrane i 3 m platna i 8 kg hrane, pano a. Pano b, ograničenje budžeta ili linija budžeta opisuje set svih mogućih srazmera kupovine platna i hrane za date vrednosti dohotka i cene. Njen nagib je minus količina cene platna podeljena cenom hrane. U apsolutnoj vrednosti, ovaj nagib je oportunitetni trošak dodatne jedinice platna broj kg hrane koji se mora žrtvovati da bi se nabavila jedna dodatna jedinica platna za odeću, u m. Nagib prof. dr Jovo Jednak budžetske linije (između tačaka Mikroekonomija 4 B i A) jednak je Ppl /Phr = 1/2.
Budžetska ograničenja u funkciji racionalnog izbora potrošača Ograničenje budžeta mora zadovoljiti sledeću jednakost: Ppl x Qpl + Phr x Qhr = M. n Ova jednakost znači da n – potrošački nedeljni izdatak za platno (Ppl x Qpl) § plus – njegov nedeljni izdatak za hranu (Phr x Qhr), – mora biti jednak nedeljnom dohotku (M). n Zaključak : rashodi jednaki prihodima. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 5
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka n Cene i dohoci često menjanju. n Promene utiču na budžetsku liniju: – Promena cene. – Promena dohotka. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 6
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka 1. Promena cene. Nagib i položaj linije ograničenja budžeta su potpuno određeni potrošačkim dohotkom i cenama odnosne robe. n Promena bilo kog od ovih faktora dovodi do novog ograničenja budžeta. n – Na primer, poveća se cena platna sa 5 € na 10 € po metru. Pošto su cena kg hrane i dohodak nepromenjeni, vertikalni presek ograničenja potrošačkog budžeta ostaje isti, ali porast cene platna za odeću pomera ograničenje budžeta prema unutra oko ovog preseka, što ilustruje slika 4 2 prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 7
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka Iako se cena hrane po kg nije promenila (slika 4 2), novo ograničenje budžeta B 1 smanjuje ne samo količinu platna koju potrošač može da kupi, nego i količinu hrane. n Obrnuto je kada dođe do sniženja cene platna sa, na primer, 5 € na 4 €, kada vertikalni presek ograničenja ostaje isti, ali se ograničenje budžeta rotira prema spolja. n To omogućava da potrošač kupi više ne samo platna nego i više hrane, a linija ograničenja budžeta B 2 se rotira prema spolja (slika 4. 2). n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 8
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka Slika br. 4 -2. Efekat povećanja cene na budžetsku liniju Kada platno poskupi, vertikalni presek ograničenja budžeta ostaje isti. Prvobitno ograničenje budžeta rotira prema unutra (B 1) oko svog preseka (tačka L). Ako padne cena platna budžetska linija se pomera prema spolja (B 2). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 9
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka n Kupovna moć zavisi od dohotka i od cena. n Kupovna moć potrošača može se udvostučiti, – ako se njegov dohodak udvostruči ili – ako se cene svih dobara i usluga prepolove. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 10
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka n n n Promene dohotka. Promena dohotka menja vertikalni presek budžetske linije, ali ne menja nagib (jer nije došlo do promene cena ni platna, ni hrane). Pretpostavimo, na primer, da je nedeljni dohodak srozan sa 100 € na 50 €. Sada horizontalni presek ograničenja budžeta opada sa 20 m platna na 10 m platna za odeću, a vertikalni presek opada sa 10 kg hrane na 5 kg hrane nedeljno, što ilustruje slika 4 3 Nova linija ograničenja budžeta B 1 je paralelna sa linijom B, svaka sa nagibom -1/2, što nas upućuje na zaključak da se srozavanje dohotka za 1/2 ni u čemu ne razlikuje od udvostručenja cene svake robe ponaosob. Obe promene rezultiraju isto ograničenje budžeta. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 11
Izmene budžeta uslovljene promenom cene i dohotka Slika 4. 3. Efekti srozvanja ili rasta dohotka za pola na budžetsku liniju Oba, horizontalni i vertikalni preseci, opadaju za pola pri srozavanju dohotka. Novo ograničenje budžeta (B 1) ima isti nagib kao i staro, ali je bliže ishodištu. Pri rastu dohotka budžetska linija bi se pomerila prema spolja, ali bi ostala paralelna sa (B). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 12
Racionalan izbor i granična korisnost n Potrošač prilikom izbora koliko jedinica nekog proizvoda konzumirati suočava se sa jednim ograničenjem, a to je njegov dohodak. n CILJ POTROŠAČA: – Pronaći korpu proizvoda i količinu potrošnje koja će mu dati maksimalno zadovoljstvo uz dani dohodak. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 13
Izbor potrošača n Racionalni potrošač želi što je moguće veće zadovoljstvo konzumacijom dobara iz raspoloživog dohotka. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 14
Princip racionalnog izbora potrošača skladu sa osnovnim principom racionalnog izbora potrošač troši svoj novac na one proizvode koji mu daju najvišu graničnu korisnost (MU) po novčanoj jedinici. n. U prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 15
Preference (sklonosti) potrošača ukusi kao preduslov za izbor potrošača Korisnost je osećanje zadovoljstva zbog podmirivanja potreba. Svaka moguća srazmera ili kombinacija roba se razlikuje i potrošač ih rangira u skladu sa svojim željama. n Na primer, potrošač više preferira robu A nego B; B više preferira nego A; A i B su jednako privlačne robe. Ovo ne znači da roba A pruža veću korist nego druga roba, na primer B. Reč je o tome da potrošač odlučuje da je jedna roba bolja, lošija ili podjednako dobra, kao i druga roba. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 16
Preference (sklonosti) potrošača ukusi kao preduslov za izbor potrošača Po ekonomistima, uzimaju se četiri prosta svoj stva poređenja preferenci, koja nam omogućavaju podelu budžeta. To su: n a) kompletnost, koja omogućava potrošaču da rangira sve moguće kombinacije roba i usluga. n b) „što više, to bolje“ pretpostavlja da su dobra poželjna, i da su u pitanju dve robe ili usluge iste, bolja je ona koje ima više. Dakle, potrošači uvek imaju više sklonosti prema većem broju dobara nego prema manjem. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 17
Preference (sklonosti) potrošača ukusi kao preduslov za izbor potrošača n c) tranzisivnost podrazumeva preferirati A u odnosu na C. da ako više volite odrezak nego hamburger, a hambruger više nego hot dog, onda verovatno više volite odrezak nego hot dog. – U našoj analizi, potrošačevo poređenje preferenci je tranzitivno, ako imamo tri kombinacije A, B, C, i ako preferira A od B, B od C, onda će uvek preferirati A u odnosu na C prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 18
Preference (sklonosti) potrošača ukusi kao preduslov za izbor potrošača n d) konveksnost podrazumeva mešavine roba koje se više preferiraju od ekstrema. – Konveksnost znači da nagib krive raste (tj. postaje manje negativan) kako se pomeramo niz krivu prema dole. – Drugim rečima, kriva indiferentnosti je konveksna ako se MRS smanjuje niz krivu. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 19
Preference (sklonosti) potrošača ukusi kao preduslov za izbor potrošača Slika br. 4 -4. Opis individualnih sklonosti ili preferencija. Budući da se svakog dobra preferira više nego manje, možemo uporediti kombinacije dobara u zatamnjenim područjima. Y prednjači u odnosu na A, zato što ima više od svakog dobra nego što ima A. lz istog razloga, A preferira u odnosu na W. Sledi da na liniji koja spaja W i Y, mora postojati kombinacija A. U istom trendu možemo naći kombinaciju C koja je jednako privlačna kao B ali to zavisi od ukusa prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 20 potrošača.
Potrošačeve preferencije Korpa proizvoda Jedinice hrane Jedinice odeće A 20 30 B 10 50 D 40 20 E 30 40 G 10 20 H 10 40 prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 21
Potrošačeve preferencije Odeća (jedinice u nedelji) 50 B 40 H PITANJE! Koje tačke potrošač najviše preferiraja u plavom odnosno u rozem polju? E A 30 D G 20 10 10 prof. dr Jovo Jednak 20 30 Mikroekonomija 40 Hrana (jedinica u nedelji) 22
Krive i mape indiferentnosti n 1. Kriva indiferentnosti. Ona pokazuje sve moguće grupe (kombinacije) roba i usluga koje pružaju isti nivo korisnosti. n Kada spojimo mnoštvo tih tačaka koje predstavljaju podjednako privlačne kombinacije za potrošače, dobićemo krivu indiferentnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 23
Kriva indiferentnosti n Kriva indiferentnosti je opadajuća prema dole udesno n Nagib krive indiferentnosti jednak je odnosu graničnih korisnosti dvaju proizvoda. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 24
Preferencije potrošača Knjige (kom) B 50 40 Kombinacije B, A i D pružaju Potrošaču isti nivo zadovoljstva H E A 30 D 20 G U 1 10 10 prof. dr Jovo Jednak 20 30 Mikroekonomija 40 CD (kom) 25
Krive i mape indiferentnosti Slika br. 4 -5. Krive indiferentnosti Kriva indiferentnosti je skup kombinacija koje potrošač smatra jednako privlačnim (A, B, C, D). Drugim rečima, potrošač je potpuno indiferentan izmedju svih kombinacija A, B, C, D. Potrošač preferira bilo koju kombinaciju kao što je L, koja leži iznad krive indiferencije (In 0), više nego A, ali A preferira više nego K, koja leži ispod krive indiferencije (In 0). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 26
Potrošačeve preferencije Indifferentne krive se ne mogu seći Odeća (jedinica po nedelji) U 2 U 1 A B Potrošač treba biti Indiferentan između A, B and D. Međutim, B sadrži više oba dobra nego D. D Hrana (jedinica po nedelji) prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 27
Mapa indiferentnosti Knjiga (kom) Korpa proizvoda na krivi indiferentnosti U 3 je poželjnija od Korpe B, odnosno B je poželjnija od korpe D. D B A U 3 U 2 U 1 CD (kom) prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 28
Krive i mape indiferentnosti n n n 2. Mape indiferentnosti. Sve kombinacije platna i hrane daju istu korisnost potrošaču, tj. ako se smanji količina platna povećava se količina hrane, i obrnuto. Ako je, pak, nivo korisnosti viši od prethodnog, onda se formira nova kriva indifernosti In 1, In 2, In 3 koje su udesno i naviše, što stvara "mapu krivih indiferencije", na kojoj svaka kriva za sebe podrazumeva odgovarajući nivo korisnosti. Na primer, na krivoj indiferentnosti In 1, to je tačka E = 16 m platna i 11, 5 kg hrane; na krivoj In 2 to je tačka F = 27 m platna i 9 kg hrane i na krivoj In 3, to je tačka G = 21, 5 m platna i 13 kg hrane. Što su krive dalje od ishodišta koordinatnog sistema, to je njihova korisnost viša. Istovremeno, ne mogu se međusobno ukrštati, jer tada ne bi ispoljavale različite nivoe korisnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 29
Krive i mape indiferentnosti Slika br. 4 -6. Preferencije potrošača sa različitim ukusim Na panou a, potrošač više preferira hranu, tačke: A, B i C, dok na panou b, potrošač više preferira modne odevne predmete, tačke: D, F, G. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 30
Marginalna granična stopa supstitucije n MRS ili granična stopa supstitucije platna za hranu jeste količina hrane koju je pojedinac voljan žrtovovati da bi dobio jednu dodatnu jedinicu platana, bez promene korisnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 31
Marginalna granična stopa supstitucije Važna osobina potrošačevih sklonosti je cena na osnovu koje je on voljan da menja ili ne menja jedno dobro za drugo. n Taj iznos je predstavljen na svakoj tački krive indiferentnosti, preko tzv. "granične (marginalne) stope supstitucije", koja je definisana kao apsolutna vrednost nagiba krive indiferentnosti u toj tački, slika 4 7. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 32
Marginalna granična stopa supstitucije Slika br. 4 -7. Marginalna - granična stopa supstitucije (MRS) MRS u svakoj tački krive indiferencije je definisana kao apsolutna vrednost nagiba (kosine) krive indiferencije u toj tački. To je iznos hrane (kg) koji se potrošaču mora dati kao kompenzacija za gubitak jedne jedinice (m) platna. Budući da se MRS smanjuje niz krivu indiferenstonsti, kriva je konveksna. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 33
Marginalna granična stopa supstitucije n Generalno govoreći marginalna stopa supstitucije u svakoj tački na krivoj indiferentnosti je srazmera po kojoj je potrošač spreman da razmeni dobro ili uslugu, i to kao: – izmerena duž vertikalne ose (apcise), za dobro izmereno duž horizontalne ose (ordinate) i jednaka je apsolutnoj vrednosti nagiba krive indiferentnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 34
Marginalna granična stopa supstitucije Granična stopa supstitucije ima opadajući (silazni) trend, kako se pomera nadole i desno duž krive indiferentnosti. n Može se zapaziti da u tački A hrane ima u izobilju i potrošač će biti voljan da žrtvuje 2 kg hrane za dodatnu jedinicu platna (u m). n U tački C marginalna stopa supstitucije je 1, ista srazmera, dok se u tački D potrošač odriče 1/4 kg hrane sa 1 m platna. To znači da je marginalna stopa supstitucije 1/4. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 35
Potrošačev izbor i maksimiranje korisnosti najbolja moguća kombinacija izbora dobara n Mapa indiferentnosti nam govori kako su različite kombinacije dobara rangirane u redosledu sklonosti. n Budžetsko ograničenje nam govori koje su kombinacije pristupačne (dostupne). – Zadatak potrošača je da uporedi dva dobra i da izabere ono kojem je najskloniji, – ili da se odluči za najpristupačniju kombinaciju dobara, odnosno da biraju dobra s ciljem maksimilizacije svog zadovoljstva, uz ograničen budžet koji im je na raspolaganju. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 36
Potrošačev izbor i maksimiranje korisnosti najbolja moguća kombinacija izbora dobara Slika br. 4 -8. Najpristupačnija kombinacija dobara - maksimilizacija zadovoljstva potrošača Najbolje što potrošač može da učini je da izabere kombinaciju na budžetskom ograničenju koja leži na najostvarljivijoj krivoj indiferencije. Na ovoj slici, to je kombinacija F koja leži na tangenti između krive indiferencije i budžetskog ograničenja - maksimilizacija zadvoljstva. U tački maksimilizacije F, MRS dvaju dobara jednaka je odnosu njihovih cena. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 37
Maksimizacija potrošačeva zadovoljstva Knjige (kom) U tački F budžetski pravac tangetira najudaljeniju krivu indiferentnosti 40 30 F 20 U tački F: MRS =PCD/PK = 0. 5 U 2 Budžetski pravac 0 prof. dr Jovo Jednak 40 80 160 CD (kom) Mikroekonomija 38
Potrošačev izbor i maksimiranje korisnosti najbolja moguća kombinacija izbora dobara n Za mape indiferencije, za koje postoje tačke tangencije, kao na najdostupnija kombinacija će uvek ležati u tački tangencije (dodira), – u našem primeru to je tačka F, koja izjednačava korisnost poslednjeg evra potrošenog na platno sa korisnošću poslednjeg evra potrošenog na hranu. – Drugim rečima, u tački F nagib linije budžetskog ograničenja (L, K) mora biti jednak nagibu krive indiferentnosti (In 2). n Zbog toga je: nagib budžetske prave (L, K) = nagibu krive indiferantnosti (In 2). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 39
Potrošačev izbor i maksimiranje korisnosti najbolja moguća kombinacija izbora dobara n Iz ovog proističe uslov koji mora biti zadovoljen, a to je: odnosno: MRS marginalna stopa supstitucije, Ppl cena platna; Phr cena hrane. U ekonomiji se to naziva marginalno načelo potrošačke ravnoteže. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 40
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost n Teorija korisnosti. – korisnost označava zadovoljenje potreba n Funkcija korisnosti. – Funkcija korisnosti je obrazac koji svakoj tržišnoj korpi predodređuje određeni nivo korisnosti. § Tržišna korpa je popis određenih količina različitih životnih namirnica, odeće, stanova koje potrošač kupuje svaki mesec prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 41
Ukupna i granična korisnost n Važno je razlikovati ukupnu i graničnu korisnost. n Ukupna korisnost (TU) -Total utility – predstavlja celokupno zadovoljstvo koje potrošač ostvari konzumiranjem određene količine nekog dobra ili usluge prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 42
Ukupna i granična korisnost n Granična utility korisnost (MU) - Marginal – promena ukupne korisnosti koja nastaje zbog konzumiranja dodatne jedinice nekog dobra ili usluge. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 43
Ukupna i granična korisnost Ukupna korisnost TU 70 60 50 40 30 20 10 0 MU 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Količina proizvoda (Q) prof. dr Jovo Jednak 16 14 12 10 8 6 4 2 0 -2 Mikroekonomija Granična korisnost 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Količina proizvoda (Q) 44
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost 2. 5 Slika br. 4 -9. Funkcija korisnosti i kriva indifrentnosti Funkcija korisnosti može se prikazati mapom krivih indifrentnosti, od kojih svaka ima brojčani pokazatelj. Na slici su prikazane tri krive indifrentnosti, čiji nivoi korisnosti (25, 50 i 100) proizilaze iz funkcije korisnosti plhr. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 45
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost n Granična korisnost i zakon opadajuće granične korisnosti – Primer: Čokolada – granična ili marginalna korisnost (MU). Dakle, kad pojedete drugu čokoladu (sami ili sa drugim), vi dolazite do dodatnog zadovoljstva ili koristi. – Porast vaše koristi ekonomisti nazivaju granična korisnost. Dakle, ona odražava dodatno zadovoljstvo ostvareno potrošnjom jedne dodatne jedinice dobra. – Izraz granični je ključni pojam ekonomije i uvek se koristi u smislu dodatni. – Opadajuća granična korisnost - proizilazi iz činjenice da se naše ukupno uživanje u potrošnji nekog dobra smanjuje u meri u kojoj ga sve više konzumiramo. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 46
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost Slika br. 4 -10. Marginalna korisnost (MU) MU prikazuje marginalnu korisnost, iznos kojim se ukupna količina korisnosti zadovoljstva povećava kada se konzumira još jedna dodatna čokolada. Opadajuća marginalna korisnost znači da MU opada kako količina konzumirane čokolade raste. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 47
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost n Maksimalnu korisnost potrošač postiže ukoliko ceo dohodak potroši "na liniji budžeta" (ne ispod linije budžeta), dok ne podesi svoju potrošnju između hrane i platna, u odnosu: MUhr / Phr = MUpl / Ppl. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 48
Teorija korisnosti, granična funkcija korisnosti i marginalna korisnost n Kada se ovaj uslov ostvari, potrošač ne može da vrši preraspodelu svoje ukupne potrošnje, da bi povećao korisnost. n Potrošač maksimira korisnost birajući potrošački paket dobara ili dobro, na liniji budžeta, pri kome je odnos granične korisnosti (MU) i cene (P) podjednaka za sva dobra i usluge. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 49
Kardinalna i ordinalna korisnost n Da li se korisnost može ili ne može meriti, marginalna teorija ima "kardinalni" i "ordinalni" pristup merenju korisnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 50
Kardinalna i ordinalna korisnost n Teorija kardinalne korisnosti. – Funkcija korisnosti je obrazac po kome se izračunava broj koji predstavlja količinu zadovoljstva izazvanog upotrebom neke robe ili usluge, odnosno mešovitom robom. – Takva funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka roba ili tržišna korpa privlačnija (poželjnija) od druge naziva se kardinalna funkcija korisnosti. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 51
Kardinalna i ordinalna korisnost Teorija kardinalne korisnosti polazi od pretpostavke da se korisnost i može meriti izabranom jedinicom. n To znači da se mogu porediti različiti intenziteti n korisnosti i utvrđivati odnosi korisnosti između pojedinca, sa stanovišta koliko je neko dobro ili tržišna korpa poželjnija od drugog dobra ili druge tržišne korpe. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 52
Kardinalna i ordinalna korisnost n Teorija ordinalne korisnosti, nasuprot kardinalne korisnosti, objektivizira korisnost koja rangira dobra (tržišne korpe) od napoželjnijeg do najmanje poželjnog, ali bez korišćenja bilo kakvog analitičkog aparata za njeno merenje. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 53
Kardinalna i ordinalna korisnost n. U ordinalnoj teoriji se korisnost ne meri u apsolutnom izrazu, već preko poređenja zadovoljstva koje pojedinci imaju iz posedovanja određene robe (subjektivno vrednovanje) preferencije prema određenoj robi (skala preferencija). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 54
Kardinalna i ordinalna korisnost Slika br. 4 -11. Tri dimenzije površinske korisnosti Krive označene sa A, B i C, D predstavljaju korisnost. Sve kombinacije dobara koje se nalaze na krivima A, B i C, D omogućavaju nivo korisnosti U 0 i U 1 projektujući krive indiferentnosti, pano b. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 55
Intertemporalni izbor potrošača n Izbori potrošnje u vremenu poznati su ako n Intertemporalno (međuvremensko) trošenje dobara i interporalni budžet. intertemporalni izbori. – Većina ljudi svoje prihode može da potroši sada, ili da deo sačuva racionalno za budućnost. – Za našu analizu je bitno saznati kako će potrošač rasporediti svoju potrošnju tokom vremena. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 56
Intertemporalni izbor potrošača Slika 4 -12. Ograničenje budžeta Slika ilustruje ograničenje budžeta kada je kamatna stopa mala i kada pozajmljivanje nije moguće. Znači, ako potrošač manje ptroši u periodu 1, utoliko može više potrošiti u periodu 2. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 57
Intertemporalni izbor potrošača Slika br. 4 -13. Intertemporalno (međuvremensko) trošenje Alternativne kombinacije tekuće potrošnje horizontalna osa C 1 i buduće potrošnje vertikalna osa C 2, predstavljaju intertemporalno trošenje, pano a. Intertemporalni budžet pokazuje smanjenje tekuće potrošnje radi povećanja buduće potrošnje, pano b. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 58
Intertemporalni izbor potrošača n n Da bismo regulisali svoj međuvremenski ograničeni budžet, moramo znati: a) da uvek možemo trošiti približno našim primanjima u svakom periodu, tj. C 1 = 50. 000 € i C 2 = 60. 000 € moraju biti tačke na našem međuvremenski ograni čenom budžetu; da možemo deponovati (štedeti) svih 50. 000 € (maksimalna štednja) i onda dobijemo 1, 2 od 50. 000 = 60. 000 €, i uz dodatak naših 60. 000 €, čine buduće prihode za C 2 = 120. 000 €. To je buduća potrošnja, bez tekuće potrošnje (Cl = 0); da možemo pozajmiti od banke ili nekog drugog 60. 000 / 1, 2 = 50. 000 € (maksimalna pozajmica) i uz dodatak naših 50. 000 €, tekući prihod iznosi 100. 000 €. To je tekuća potrošnja, bez buduće potrošnje (C 2 = 0). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 59
Intertemporalni izbor potrošača Maksimalnu buduću potrošnju dobijamo kada saberemo sve buduće prihode, tj. M 1 u tekućem periodu po kamatnoj stopi r. n Ovo znači da će naš depozit biti uvećan za M 1(1 + r) u budućem periodu, plus budući prihodi ili M 2. n Tako dobijamo iznos koji možemo trošiti u budućnosti: M 1(1+r)+M 2. n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 60
Intertemporalni izbor potrošača n sadašnju vrednost PV(M 2) dobijamo rešavajući relaciju: PV(M 2) (1+r) = M 2, za PV(M 2), Na primer, ako je M 2 = 110. 000 € (60. 000 € + 50. 000 €) i kamatna stopa 10% (r = 0, 10), sadašnja vrednost M 2 bi bila: 110. 000 / 1, 1 = 100. 000 €. n Proističe da je sadašnja vrednost ekvivalentni odnos sume novca koja se koristi za plaćanja u različitim periodima vremena. n Na primer, ako je r = 0, 10, onda će 100. 000 € danas, imati vrednost od 110. 000 € u budućnosti. Ili, u trenutku dok govorimo, 110. 000 € u budućnosti ima vrednost od 100. 000 € u sadašnjo sti, ako je r = 0, 10. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 61
Intertemporalni izbor potrošača Slika br. 4 -14. Intertemporalni budžet sa dohotkom u oba perioda - pozajmljivanje i deponovanje novca po kamatinoj stopi (r) Oportunitetni trošak od 1 € sadašnje potrošnje je (1+r) € buduće potrošnje, odnosno M 1 (1+r) + M 2. Horizontalna osa intertemporalno ograničenog budžeta je sadašnja vrednost ukupnog dohotka -M 1 + M 2 / (1+r). prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 62
Intertemporalni izbor potrošača n Intertemporalne (međuvremenske) indiferentne krive (mape) i intertemporalni budžet. – Koja će dobra potrošač izabrati i trošiti, zavisi od potrošačkih sklonosti ka tekućoj i budućoj potrošnji. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 63
Intertemporalni izbor potrošača Slika br. 4 -15. Intertemporalna mapa krivih indiferentnosti Kretanje krivih prema severoistoku pokazuje povećanje zadovoljstva. Apsolutna vrednost nagiba krivih u tački A naziva se marginalna stopa vremena sklonosti - MRTP u A je: In C 2 / C 1 In 1 prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 64
Intertemporalni izbor potrošača Analogno ovome, MRTP u tački A može biti: veća od jedan, odnosno In C 2 / C 2 In > 1 (pozitivno vreme sklonosti), kada potrošač zahteva više od 1 jedinice buduće potrošnje, koju želi da kompenzuje zbog gubitka jedinice tekuće potrošnje; n ako je In C 2 / C 2 In < 1, (negativno vreme sklonosti), kada potrošač zahteva više od 1 jedinice sadašnje potrošnje koju želi da kompenzuje zbog gubitka jedinice buduće potrošnje; n c) ako je In C 2 / C 2 In = 1 (neutralno vreme sklonosti), kada sadašnja i buduća potrošnja trguju jedna protiv druge po stopi 1: 1. n n prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 65
Intertemporalni izbor potrošača n Faktori preferencija sadašnje naspram buduće potrošnje. – Nesigurnost budućnosti je jedan od razloga što više preferiramo sadašnju nego buduću potrošnju. – Setimo se samo naših problema iz prošlih 10 12 godina, pa ćemo zaključiti da su ljudi živeli od danas do sutra, kao da to sutra ne postoji. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 66
Intertemporalni izbor potrošača Intertemporalna mapa indiferentnosti, kao i promena vremena, menja se u skladu sa karakteristikama pojedinaca. n Neko ima snažno pozitivno vreme sklo nosti, tako da je njegova kriva pristrasnosti veoma strma u odnosu na tekuće troškove. n – Na primer, neko je od malih nogu najpre konzumirao omiljeni deo obroka, a tek pod pritiskom roditelja bi jeo i povrće, ali poslednje. – Neko, pak, započinje sa hranom koju najmanje voli, ostavljajući svoj omiljeni deo obroka za kraj. Ove suprotnosti ispunjavaju svaki drugi aspekt života. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 67
Intertemporalni izbor potrošača Slika br. 7 -16. Optimalna intertemporalna alokacija Optimalno međuvremensko trošenje dobara (tačka A) leži na najvećoj mogućoj krivoj indiferentnosti koja tangentno dodiruje liniju ograničenog budžeta. Preferiranje buduće potrošnje dato je krivom In. B, a sadašnje potrošnje krivom In. D (isprekidane linije). Potrošač ima ista primanja u svakom vremenskom periodu, ali neznatno više troši u drugom periodu. prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija 68
HVALA NA PAŽNJI prof. dr Jovo Jednak Mikroekonomija
- Slides: 69