QFD metoda Planiranje kvaliteta Vebe 10 QFD Quality
QFD metoda Planiranje kvaliteta Vežbe 10
QFD (Quality Function Deployment) Ova metoda je prvi put primenjena 1966. god. u Japanu, od strane Yoji Akao-a. Yoji Akao definiše QFD kao: “Metoda razvoja i projektovanja koja ima za cilj zadovoljenje korisnika i preslikavanje korisnikovih zahteva u projektne zadatke, uz maksimalno zadovoljenje zahteva kvaliteta kroz fazu proizvodnje”. Prema njemu, “QFD je način osiguranja kvaliteta proizvoda još u fazi projektovanja. ” American Supplier Institute definiše QFD kao: “Sistem za prevod zahteva kupaca u odgovarajuće zahteve kompanije u svakom stadijumu, od istraživanja i razvoja, preko inženjeringa i proizvodnje, do marketinga/prodaje i distribucije”
QFD (Quality Function Deployment) Danas se QFD metoda uspešno koristi u proizvodnji elektronike, odeće, aparata i uređaja, konstrukcione opreme, itd. (poznate kompanije koje je koriste su: Toyota, General Motors, Ford, Motorola, Mazda, Xerox, Kodak, IBM, Helwett-Packard, Procter&Gamble, AT&T i dr. ) Osnovni cilj QFD metode: Projektovanje novog i poboljšanje postojećeg proizvoda, usluge ili procesa prema zahtevima njihovih korisnika. Taj cilj se postiže utvrđivanjem kritičnih mesta u samom proizvodu i njegovom procesu izrade, koji su od značaja za ispunjenje zahteva korisnika, kako bi se unapred definisali postupci za njihovo rešavanje. Nekada se QFD matrica koristila samo u projektovanju i razvoju proizvoda, a danas se koristi i u marketingu, prodaji, planiranju, proizvodnji, kontroli i drugim delovima sistema.
Koristi od primene QFD metode: § Smanjuje vreme i troškove razvoja, projektovanja i lansiranja produkta § Smanjuje mogućnost greške u fazi definisanja Pr. Q § Smanjuje troškove naknadnih korekcija § Obezbeđuje osnov za donošenje odluka u smislu poboljšanja kvaliteta
Faze primene QFD metoda se najčešće opisuje kroz svoje četiri faze, koje se sprovode u okviru četiri matrice, tzv. "kuće kvaliteta". Na ulazu u svaku od četiri "kuće kvaliteta", u levoj koloni, uvek je pitanje: “ŠTA se zahteva? “ Na izlazu iz "kuće kvaliteta" uvek je odgovor: "KAKO ispuniti zahteve? ". Svaki put veličina “KAKO” postaje veličina “ŠTA” u narednoj matrici.
Faze primene QFD metode
Faza I Najpre se, u levoj koloni, u polju “ŠTA”, upisuju svi zahtevi korisnika, tj. zahtevi koje proizvod treba da zadovolji. Zatim se, u polju “KAKO”, definišu karakteristike proizvoda koje su značajne za zadovoljenje zahteva korisnika, unetih u polje “ŠTA”. Karakteristike proizvoda Zahtevi korisnika Nakon obrade ovih podataka, karakteristike proizvoda iz polja “KAKO” prve "kuće" prenose se u polje “ŠTA” druge "kuće“. . .
Faza III Za sve karakteristike proizvoda, upisane u polju “ŠTA”, utvrđuju se, u polju “KAKO”, kritični delovi proizvoda (odnosno karakteristike kritičnih delova proizvoda), koji su značajni za ostvarenje prethodno utvrđenih karakteristika proizvoda. Ova faza se izrađuje po potrebi, tj. ukoliko je opravdana, a s ciljem fokusiranja problema. Ukoliko se radi o usluzi, ova faza se često izostavlja. Karakteristike delova proizvoda Karakteristike proizvoda Kritični delovi proizvoda i njihove karakteristike prenose se u polje “ŠTA” treće “kuće”…
Faza II Za sve kritične delove proizvoda i njihove karakteristike, upisane u polje “ŠTA”, utvrđuju se, u polju “KAKO”, kritični procesi, tj. operacije kojima se ostvaruju kritične karakteristike delova proizvoda. Karakteristike procesa Karakteristike delova proizvoda Kritični procesi se prenose u polje “ŠTA” četvrte "kuće“…
Faza IV Za sve kritične procese, upisane u polju “ŠTA”, utvrđuju se, u polju “KAKO”, mere koje treba preduzeti, da bi se proces poboljšao i odvijao sa što je moguće manje nedostataka, što uključuje i kontrolu kvaliteta procesa. Definisanje mera ide do nivoa uputstava za rad. Mere poboljšanja Procesi
Kuće kvalitea (Ho. Q) Kuće kvaliteta predstavljaju matrice koje se formiraju tako da u svakoj fazi imaju isti osnovni izgled: Svaka od 4 faze QFD metode sprovodi se kroz 10 koraka (popunjavanje 10 polja svake od 4 “kuće kvaliteta”).
Koraci izrade Kuće kvaliteta Identifikovati veličine “ŠTA”. Ove veličine su različite u svakoj fazi (videti opis faza sprovođenja QFD metode). Oceniti značaj svake veličine “ŠTA”. Ukoliko je u pitanju prva faza tj. zahtevi korisnika, sami korisnici mogu da ocenjuju njihov značaj na unapred definisanoj skali (npr. 1 -10, gde je 1 malo značajno, a 10 izuzetno značajno) Uneti rezultate poređenja posmatranog proizvoda sa konkurentskim proizvodima. Korisnici ocenjuju posmatrani proizvod sa istim/sličnim proizvodom konkurenata. Poređenje sa konkurentima vršiti samo kada ima smisla. Ovo poređenje takođe može biti prikazano skalom na sledeći način: lošije bolje 1 2 Ove 3 veličine 4 su 5 različite u svakoj fazi (videti Identifikovati veličine. “KAKO”. . . opis faza sprovođenja QFD metode). . .
Koraci izrade Kuće kvaliteta Odrediti vezu između veličina “KAKO” i veličina “ŠTA” (u kojoj meri veličina “KAKO” utiče na veličinu “ŠTA”). U prvoj fazi ta veza se odnosi na stepen u kojem data karakteristika proizvoda utiče na zadovoljenje zahteva korisnika. Ova veza se može predstaviti skalom (npr. 1 -10, gde 1 označava da dato “KAKO” utiče vrlo malo na dato “ŠTA”, dok 10 označava da dato “KAKO” izuzetno mnogo utiče na dato “ŠTA”) K 1 K 2 K 3 K 4 K 5 Zahtev 1 Zahtev 2 8 5 10 Zahtev 3 Zahtev 4 9 K – karakteristika proizvoda
Koraci izrade Kuće kvaliteta Utvrditi korelaciju veličina “KAKO”, tj. kako jedno “KAKO” utiče na drugo “KAKO”. Cilj ovog koraka je da se ukaže na eventualne konfliktne ciljeve između veličina. Ovo bi trebalo uzeti obzir prilikom odlučivanja koja veličina “KAKO” ima prioritet. Najčećše se veze između veličina prikazuju simbolima. Na primer: Pozitivna veza Negativna veza K 2 pozitivno utiče na K 3, K 4 pozitivno utiče na K 5, dok bi ostvarenje K 4 imalo negativan uticaj na K 1. Izrazito pozitivna veza Izrazito negativna veza Potrebno je strelicama dodatno naznačiti koja veličina utiče na koju (strelica polazi od one veličine koja vrši uticaj). K 1 K 2 K 3 K 4 K 5 K – Veličina “KAKO”
Koraci izrade Kuće kvaliteta Odrediti apsolutni i relativni značaj veličina “KAKO” K 1 K 2 K 3 K 4 K 5 Zahtev 1 7 Zahtev 2 7 Zahtev 3 2 Zahtev 4 4 8 5 9 10 4 Poređenje sa konkurencijom, takođe, može biti uzeto u obzir prilikom računanja značaja veličina. 9 Apsolutni značaj 56 49 20 99 0 ∑ 224 Relativni značaj [%] 25 22 9 44 0 ∑ 100% Definisati prioritete. Veličina/veličine “KAKO” sa najvećim značajem postaju veličine “ŠTA” u narednoj fazi.
Koraci izrade Kuće kvaliteta Uneti stepen mogućnosti poboljšanja odnosne “KAKO” veličine. Ovo je parametar koji se, takođe, mora uzeti u obzir prilikom dodeljivanja prioriteta nekoj “KAKO” veličini. Ovaj korak se negde označava i kao stepen složenosti. Uneti rezultate tehničkog poređenja posmatranog proizvoda sa konkurentskim proizvodima. Za razliku od koraka 3, u kome poređenje sa konkurentskim proizvodima vrše korisnici, ovde to poređenje vrši sama kompanija, i to sa tehničkog aspekta. Ovo poređenje takođe može biti prikazano skalom na sledeći način: lošije 1. . 2. 3. . 4. . bolje 5. Uneti ciljne (željene) vrednosti za svaku veličinu “KAKO”.
Napomene U zavisnosti od cilja primene QFD metode, matrica se može razvijati samo do određene faze. U svakoj od faza tj. svakom od koraka mogu se uneti dodatne kolone (napomene, dodatna objašnjenja i sl. ), ali se takođe može i izostaviti neki korak ili cela faza, ukoliko se proceni da njeno sprovođenje nije opravdano u konkretnom slučaju. Primer primene QFD metode je u dodatnom materijalu: QFD primer softvera. doc
- Slides: 17