Ptice Aves Kraljenjaci vertebrata Tijelo pokriveno perjem omoguuje

Ptice (Aves) § § § § § Kralježnjaci (vertebrata) Tijelo pokriveno perjem (omogućuje let) Prednji udovi se razvili u krila Najrazvijeniji letni mišići Dobro razvijene oči Volja -voljka (proširenje jednjaka) Žljezdani predželudac i mišićni želudac Dva slijepa crijeva Kloaka (proširenje debelog crijeva)

Ptice (Aves) § § § Ne znoje se Imaju pjevalo (organ za glasanje) Razmnožavaju se pomoću jaja koja polažu u gnijezda Spolno zrele najčešće u drugoj polovici života Potrkušci (nakom probijanja ljuske sami se kreću i hrane) Čučavci (slabo razvijeni i bespomoćni pa zahtjevaju roditeljsku brigu)

Čučavci i potrkušci

Ptice (Aves) § § § Sklonost migracijama (seobama) Izrazit nagon za zajednički život (osim grabljivica) Danas poznato oko 10000 vrsta ptica U hrvatskoj 375 vrsta zabilježeno (233 vrste naše gnjezdarice) Zakonom o lovu su navedene točno vrste ptica koje su divljač Pravilnikom o lovostaji se određuje vrijeme svake vrste posebno.

POLJSKE KOKE § Predstavnici: 1. Fazan obični 2. Trčka 3. Jarebica kamenjarka 4. Jarebica čukara 5. Prepelica pućpura 6. Virdžinijska prepelica 7. Šljuka bena 8. Šljuka kokošica

Poljske koke § § § - Phasianidae -divljač otvorenih polja Često u jatima do 20 ptica Ostruga (5. prst) – utvrđivanje starosti Kratka zaobljena krila svinuta na dolje U Hrvatskoj rodovi: Trčke (perdix) Jarebice ili kamenjarke (Alectoris) Prepelice (Coturnix) Fazani ili gnjetlovi (Phasanius)

Poljske koke § Borave pretežito na zemlji samo fazani noće na stablima § Sve se gnijezde na zemlji u predjelima u kojima se stalno zadržavaju. § Neki su monogamni , a neki poligamni

Fazan obični – Gnjetao (Phaisanus colchicus L. ) § § § Fazan spada u sitnu pernatu divljač, i najistaknutiji je predstavnik tzv. poljskih koka. Nije autohtona hrvatska divljač! Velik broj podvrsta, koje se međusobno razlikuju u nekim morfološkim detaljima. Fazan je naša gnjezdarica stanarica. Opis: mužjak ima jarke boje dok je ženka smeđe-siva radi boljeg stapanja s okolišem, boja mužjakovog perja znatno varira zbog križanja raznih podvrsta, mužjak je prepoznatljiv po jarkocrvenom obojenju kože oko očiju Mužjak ima ostrugu – peti prst Težina: do 1. 5 kg mužjak, do 1 kg koka

Fazan obični – Gnjetao (Phaisanus colchicus L. ) § Veličina: mužjak krupniji i snažniji od ženke, dugačak 60 cm, s repom dugim 60 cm, raspon krila je oko 75 cm, ženka dugačka 50 ak cm s repom od 30 ak cm § Rasprostranjenost: potječe iz područja oko Crnog mora, Kaspijskog jezera i Kavkaza, od kuda se (umjetnim - Rimljani, Normani i prirodnim) putem proširio na ostatak Europe i Aziju, u Hrvatsku je stigao prije 200 njak godina i služio je kao ukrasna ptica, danas ga najviše ima na području Slavonije, Međimurja i Podravine

Fazan obični – Gnjetao (Phaisanus colchicus L. ) § Parenje - ožujak, mužjak može oploditi 4 -12 ženki. Ženka se gnjezdi u žitima, livadama, djetelištima. Tokom travnja i svibnja ženka snese 10 -18 jaja na kojima sjedi 24 dana. Fazančići s kokom žive do osamostaljenja, tj. Do 8 tjedna starosti. § Hrane se biljnom hranom kao što su žitarice, sjemenke korova, šumske bobice i životinjskom hranom- kukcima, gusjenicama, crvima, puževima, miševima, kornjašima te manjim zmijama. Dan provode u traženju hrane, prpošenju i skrivanju pred neprijeteljem a noć provode spavajući na drveću.

Trčka skvržulja (Perdix perdix) § Duljina (cm): 30 Gnijezdo: udubljenje u tlu, od trave i perja Gniježđenje: svibanj obično snese 10‒ 20 jaja na kojima sjedi 23 -24 dana § Prehrana: sjemenje, pupoljci i kukci Stanište: polja, livade, tlo bez raslinja

Prepelica virdžinijska (coturnix virginiana) § Duljina (cm): 20‒ 25 Gnijezdo: udubljenje u tlu, skriveno u travi i šikari Gniježđenje: visoka trava ili šikara Obično snese 18‒ 24 na kojima sjedi 23 dana Prehrana: lisnati i cvjetni pupovi, sjemenke, mahovina, lišajevi, jelove iglice, kukci, ličinke. . . § Stanište: šljunkoviti obronci iznad šuma

Prepelica pućpura (Coturnix coturnix L. ) § Duljina (cm): 18 Gnijezdo: udubljenje u tlu, skriveno u travi i korovu Gniježđenje: lipanj Obično snese 7‒ 14 na kojima sjedi 17 dana § Prehrana: lisni i cvjetni pupoljci, sjemenje, kukci i sitne ličinke Stanište: ravnice s livadama i polja

Jarebica Kamenjarka (Alectoris gracea) § Duljina (cm): 34 Gnijezdo: od trave, mahovine, zeljastog bilja, od perja pravi gnijezdo u udubljenju tla Gniježđenje: od svibnja do lipnja Obično snese 8‒ 12 jaja na kojima sjedi 24 -26 dana § Prehrana: sjemenje, lisni izbojci, bobice, kukci, pauci. . . Stanište: suhi, stjenoviti predjeli s malo vegetacije

Jarebica čukara (ALECTORIS CHUCAR ) § Duljina (cm): 34 Gnijezdo: od trave, mahovine, zeljastog bilja, od perja pravi gnijezdo u udubljenju tla Gniježđenje: od svibnja do lipnja Obično snese 10 -12 jaja na kojima sjedi 24 -26 dana § Prehrana: sjemenje, lisni izbojci, § bobice, kukci, pauci. . . Stanište: suhi, stjenoviti predjeli § s malo vegetacije

ŠLJUKE § Više rodova u porodici šljuka (šljuke, prutke, muljače, pozviždači, žilari i drugi) § Ptice močvarice koje borave uz obale, a neke vrste i u vlažnim šumama § Kljun dugačak i vitak § Noge u većine dosta duge § Oči visoko, a spolni dimorfizam nenaglašen § U RH su selice (samo se mali broj gnijezdi) § Divljač su šljuka bena i šljuka kokošica

Šljuka bena (Scolpax rusticola) Duljina (cm): 34 Gnijezdo: obloženo lišćem i mahovinom, nalazi se ispod paprati i grmlja Gniježđenje: od ožujka do lipnja Obično snese 4 jaja na kojima sjedi 20 -30 dana Prehrana: crvolike životinje i kukci Stanište: bjelogorične i mješovite šume

Šljuka kokošica (Galinago galinago) § Duljina (cm): 27 Gnijezdo: obloženo suhim travkama i lišćem, na tlu među travom i zeljastim biljem Gniježđenje: od travnja do svibnja Obično snese 4‒ 5 jaja na kojima sjedi 19 -21 dan § Prehrana: ličinke kukaca, crvolike životinje, puževi, sjemenke, mladice. . . Stanište: tresetišta, močvare, livade, močvarne obale rijeka i jezera

DIVLJI GOLUBOVI § Golubovi su uskupina srednje velikuh kopnenih ptica § Glava mala, kljun kratak § Brzi i vješti letači koji se glasaju gukanjem § Hrane se sjemenjem, plodovima, pupovima, zelenim dijelovima bilja § Golub grivinjaš i pećinar su divljač dok su ostali zaštićeni

Golub grivnjaš (Columba pallumbus) § Duljina (cm): 40 Gnijezdo: od suhih grančica, gradi na drveću, u šipražju i na dijelovima zgrada Gniježđenje: od travnja do rujna Najčešće snese 2 jaja na kojima sjedi 15 -17 dana § Prehrana: sjemenke, bobice, biljni izdanci, crvolike životinje, puževi. . . Stanište: šume, parkovi, vrtovi, polja, zadržava se i u naseljima

Golub pećinar (divlji) (COLUMBA LIVIA GMELIN) § Duljina (cm): 33 Gnijezdo: od biljnih stabljika, suhe trave, slame, u pukotinama stijena i u zgradama Gniježđenje: od ožujka do rujna snese 1‒ 2 jaja na kojima sjedi 17 -18 dana § Prehrana: sjemenke, suhi plodovi. . . Stanište: stjenoviti krajevi na granici travnih ravnica

GUSKE DIVLJE § § § Skupina krupnih močvarica U RH se gnijezdi samo siva (divlja) guska Druge vrste su redovite ili neredovite zimovalice § Divljač su Guska lisasta i guska Glogovnjača § Ostale su zaštićene

Guska glogovnjača (ANSER FABALIS) § § Duljina (cm): 89 Gnijezdo: na tlu, na obali blizu vode ili na malim otocima; u tundri je skriveno u šljunku ili pod stijenama Gniježđenje: lipanj Jaja (komada): 5‒ 6 § Prehrana: biljke, sjemenje, vodene životinje. . . Stanište: močvarni ribnjaci i jezera s obiljem trave na obalama Sjedi na jajima (dana): 28‒ 29

Guska lisasta (Anser albifrons) § § § Dužina 65 -78 cm Noge svijetlo narančaste Bijela „lisa” na čelu Manja od sive guske Lisaste guske su redovite zimovalice naših krajeva i često su u jatima sa drugim vrstama gusaka Noći provode na otvorenim vodenim površinama (jezera, ribnjaci u kontinentalnoj Hrvatskoj) a danju se hrane na oranicama, livadama i usjevima.

Divlje patke § Uz koke najbrojnija i najrasprostranjenija skupina među lovnim vrstama ptica § Od plitkih močvara do dubokih jezera i velikih rijeka § Sve patke za mitarenja gube letna pera te mjesec dana ne mogu letjeti § Dvije osnovne skupine § RONILICE § PLIVARICE

PATKE PLIVARICE § Hranu skupljaju s površine vode, au dubinu samo koliko im dozvoljava ispruženi vrat § Rone samo u neposrednoj opasnosti ako ne mogu poletjeti § Vitkije i lakše od ronilica i lakše polijeću (bez zalijetanja po površini) § Na krilima “zrcalo”

Patka gluhara (ANAS PLATYRHYNCHOS L. ) § Duljina (cm): 58 Gnijezdo: gnijezdo je na tlu uz obalu, u zaklonu od grmlja i panjeva Gniježđenje: od ožujka do travnja Jaja (komada): 9‒ 13 Prehrana: biljna hrana, vodeni kukci, žabe i ribe. . . § Stanište: jezera, bare, jarci s vodom i gustim obalnim raslinjem, jezerca u parkovima Sjedi na jajima (dana): 22‒ 26 Spolni dimorfizam izražen

Patka pupčanica (ANAS QUERQUEDULA L. ) Duljina (cm): 38 Gnijezdo: na suhom tlu zaklonjeno visokom travom i drugim zeljastim biljkama Gniježđenje: od svibnja do srpnja Jaja (komada): 8‒ 11 Prehrana: biljna, vodeni kukci, ribe, žabe, mekušci, crvolike životinje. . . Stanište: bare, jarci s gustim vodenim raslinjem Sjedi na jajima (dana): 21‒ 23

Patka kržulja (ANAS CRECCA L. ) Duljina (cm): 36 Gnijezdo: gnijezdo gradi na suhom tlu, zaklonjeno grmljem i trskom, često dosta udaljeno od vode Gniježđenje: od svibnja do lipnja Jaja (komada): 8‒ 10 Prehrana: biljna, vodeni kukci, ribe, žabe, mekušci, crvolike životinje. . . Stanište: male vode s gustim obalnim raslinjem Sjedi na jajima (dana): 23

Patka žličarka (Anas clypeata) § § § Duljine 49 -52 cm Oba spola imaju kljun u obliku žlice Spolni dimorfizam izražen Malobrojna je Patak ima šareno ruho i tamno zelenu glavu, bijela prsa i kestenjaste . bokove § Stanište - slatke i bočate vode na kopnu i priobalno more, naračito one s puno raslinja i muljevitim pličacima. Zimi uglavnom po plitkim slatkim vodama, također u dubljim slatkim vodama i ušćima. §

Patka lastarka (Anas acuta) § Ovo je vitka patka sa dugačkim tankim vratom. Patak ima jedinstvenu kombinaciju sivog tijela, smeđe glave i bijelih prsa te jako produžena karakteristična repna pera. § Nekad česta zimovalica. Danas je jako prorijeđena. To je vjerojatno odraz i njenog statusa u Europi. § Slatke i bočate stajaćice; zimi i po poplavnim livadama, ušćima rijeka i priobalnim močvarama. § Dužine 51 -66 cm

Liska crna (FULICA ATRA L. ) § Duljina (cm): 38 Gnijezdo: na obalama, između trske i rogoza Gniježđenje: od ožujka do lipnja Jaja (komada): 4‒ 10 Prehrana: vodeno bilje, kukci, puževi, školjke, mlade ribe. . . § Stanište: jezera i bare okružene rogozom Inkubacija 21 -24 dana

PATKE RONILICE § § § § Zdepastije i teže od plivarica Noge usađene vie straga Dugo i učinkovito rone Ne mogu poletjeti bez prethodnog zatrčavanja po vodi Nemaju “zrcalo” nego bijelu ili sivu krilnu prugu Jaja polažu gnijezdo drugih vrsta pataka Poznata su i križanja vrsta među ronilicama Divljač su glavata i krunata dok su ostale zaštićene

Patka glavata (Aythya ferina L. ) § § § Duljina (cm): 46 Gnijezdo: od biljnih dijelova, obloženo paperjem, gradi u šašu tik uz vodu Gniježđenje: svibanj Obično snese 8‒ 11 jaja na kojima sjedi 23 -24 dana Prehrana: vodeno bilje, kukci, crvolike životinje, puževi, riblji i žablji mrijest. . . § Stanište: plitke bare, jezera s obiljem vodenog bilja i gustim obalnim raslinjem

Patka krunasta (Aythya fuligula L. ) § Duljina (cm): 43 § Gnijezdo: od trave i lišća, obloženo paperjem, na tlu blizu vode, zaštićeno visokom travom § Gniježđenje: od ožujka do travnja § Obično snese 8‒ 12 jaja na kojima sjedi 25 -26 dana § Prehrana: životinje, manje bilje. . . § Stanište: plitke bare, jezera s vodenim biljem i obalnim raslinjem

VRANE § Porodica (Corvidae) § Srednje velike do velike ptice (najveće među pjevicama) § Inteligentne § Nije naglašen spolni dimorfizam § O mladima se brinu oba roditelja § Spremaju hranu za zimu (zakopavaju teško šumsko sjemenje u zemlju) § Najbrojniji ptičji rod (pjevice ili vrapčarke) § Divljač su Siva vrana, Gačac, Čavka, Svraka i Šojka ostale su zaštićene

Vrana siva (CORVUS CORONE CORNIX L. ) § Duljina (cm): 51 Gnijezdo: na drveću ili na zgradama Gniježđenje: od travnja do svibnja Obično snese 4‒ 6 jaja na kojima sjedi 16 -18 dana Prehrana: žir, bukvica, sjemenke smreke, crvi, ličinke, puževi, miševi, ljudski otpadci. . . § Stanište: parkovi, vrtovi, miješane šume

Vrana gačac (Corvus frugilegus) § § Dužine 45 -47 cm Perje i noge potpuno crni Kljun je sivo crn U kontinentalnoj Hrvatskoj se često gnijezdi u krošnjama stabala u gradovima, a hranu traži u okolnim poljima i livadama. Uz sivu vranu i čavku najčešća je vrsta vrane u Hrvatskoj. § gnijezdi u kolonijama na samim vrhovima krošanja stabala § Snese 3 -5 jaja veljača – ožujak) na kojima sjedi 16 do 18 dana, a sposobni su letjeti kad dosegnu 32 -33 dana starosti. § Najčešće hrani crvima i ličinkama. Prehranu nadopunjava kukcima, žitaricama, voćem, žirevima, malim sisavcima, malim pticama i njihovim jajima te strvinama. U gradovima skuplja i ostatke hrane koju ljudi bacaju

Čavka (Corvus monedula) § § Naraste od 34– 39 cm Perje crnosive boje sa svjetlijim trbuhom i bijelim šarenicama Cijela Europa i u Zapadna Azija te Sjeverna Afrika. Najmanja od porodice vrana

Svraka (Pica pica) § Ptica iz porodice vrana, reda vrapčarki § Nastanjuje velike dijelove Euroazije, sjeverne Afrike i sjeverne Amerike. U Europi ju se često sreće u naseljima, lako se prepoznaju po izrazito crno-bijelom perju i dugom repu.

Šojka kreštalica (Garrulus glandarius) § Šojka se hrani sitnim kukcima i paucima, a ponekad i drugim beskralježnjacima. Hrani zatim i žirevima, sjemenjem bukve, kupinama, jajima, miševima i sl. § Šojke žive u gotovo cijeloj Europi, dijelovima sjeverne Afrike, na sjeveru Izraela i Maloj Aziji. Žive i u planinskim predjelima Irana i Irak. Sjeverno od Crnog mora i dijelovima Kine.

Šumske koke § § § § § 1. 2. 3. Snažno građeno i ubijeno tijelo Kratka i malena krila (slabi letači) Žive u šumi Najviše vremena na zemlji i tamo se gnijezde Noće na drveću Piskovi nogu obrasli perjem Mužjaci imaju „ružu” oko očiju Imaju jedno leglo godišnje Predstavnici: Tetrijeb gluhan Tetrijeb ruževac Lještarka

Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) § Tetrijebi uglavnom naseljavaju vrhove planina. Ženke tetrijeba imaju perje crvenkastostosive boje sa crnim prugama, dok su mužjaci različito obojeni i imaju znatno bogatije perje. Nastanjuju najčešće mirnija staništa, a hrane se pupoljcima, sjemenkama, šumskim voćem, različitim vrstama kukaca i sl. § Sezona parenja ovih ptica obuhvaća period od sredine ožujka do kraja svibnja. Mužjaci vode borbu za ženke i nastoje skupiti što veće jato ženki. Nakon parenja jedinke se razilaze. Ženka snese 4 -12 jaja i na njima leži 28 dana. § Prirodni neprijatelji tetrijeba su lisica, sove, divlja mačka i dr.

Tetrijeb ruževac (Lyrurus tetrix L. ) § Mužjaci: dužina 58 - 65 cm, težina 1, 1 - 1, 5 kg. Ženke su u prosjeku 45 50 cm duge, i težinom do 1 kg. § Parenje: druga polovica travnja do kraja svibnja. Inkubacija: 26 - 28 dana; broj jaja u gnijezdu: 6 - 12; Mladi potrkušci, polijeću s 8 ili 9 tjedana života. Spolna zrelost: ženke 2 godine, mužjaci 3 godine. Dužina života: 8 - 10 godina; § Insekti, njihove ličinke, pužići, pupoljci bukve, rese breze, mlado lišće, izbojci i plodovi borovnica i brusnica, malina i kupina, vrijesak, te pupovi i izbojci četinara, prvenstveno bora krivulja, zatim jele i smrče, koji su uz pupoljke bukve, skoro jedina hrana tetrijeba u toku zime.

Lještarka (Tetrastes bonasia) § Duga je 35– 40 cm, teška cca. 0, 4 kg. § Stanarica je, gnijezdi se u gustim planinskim i brdskim šumama s bogatim niskim raslinjem § Smeđosiva je perja s tamnim pjegama i prugama, u mužjaka je grlo crno s bijelim obrubom, na glavi ima kukmicu.