Psiholoke kole i pravci ta sadre Predmet psihologije
- Slides: 19
Psihološke škole i pravci
Šta sadrže? • • • Predmet psihologije Filozofsko-antropološke postavke Bazične teorijske postulate Ključne pojmove Metode Zakone i činjenice
Vreme nastajanja pravaca 1879 1900 Strukturalizam 1913 1950 Bihejviorizam Refleksološka psihologija Funkcionalizam Psihoanaliza Geštalt psihologija Egzistencijalistička psihologija Humanistička psihologija
Strukturalizam • • Vunt, 1879. ; Tičener Predmet: oseti, opažaji i osećanja / „unutrašnje iskustvo“ Molekularno stanovište Metod: introspekcija – Ispitivanja vizuelnog i auditivnog opažanja, analize asocijacije na reči, ispitivanja jednostavnog pamćenja i sl. • Cilj: – Analiza svesnih psihičkih procesa – Otkriti strukturu i zakone kombinovanja – Povezati sa fiziološkom osnovom Šta: – Osećanja prijatnosti i neprijatnosti – Oseti (svesni doživljaji nastali reakcijom čula na promene u okolini ili u organizmu) – Predstave (doživljaji koji postoje u svesti kao sećanje na raniji čulni doživljaj)
Strukturalizam • Doprinos: izučavanje jednostavnih psihičkih procesa, brzine reakcije, čulne osetljivosti (pragovi opažanja i sl. ) • Reakcije – nastaju: – funkcionalizam (nije struktura nego funkcija) – psihoanaliza (nije svesno nego nesvesno) – bihejviorizam (nisu elementi svesti niti je introspekcija, već su ponašanje i posmatranje)
Funkcionalizam • Džejms, Djui • Za razumevanje psihičkih procesa, funkcija je primarna u odnosu na strukturu • Predmet: svesni procesi, ponašanja, njihove funkcije i ukupan odnos organizma sa sredinom • Džejmsov opis toka svesti: – Svako stanje svesti je deo lične svesti / lično obeležje svesti – Svest je u procesu stalne promene / emocije, misli, opažanja se konstantno menjaju – Svaka lična svest je kontinuirana • Supstantivna stanja svesti: mirna stanja, popunjena čulnim utiscima – dostupna introspekciji • Tranzitivna stanja svesti: brza, prolazna stanja svesti – nedostupna introspekciji – Svest je selektivna / daje primat jednoj grupi sadržaja u odnosu na drugu
Funkcionalizam • Osnovni postulat: psihičke pojave su sredstvo prilagođavanja sredini (adaptivna f-ja) – Svest se javlja onda kada urođeni mehanizmi i navike nisu dovoljni – Okretanje pitanjima razvoja i delovanja svesti na sredinu • Pragmatizam: – upotreba svih pouzdanih metoda – baratanje i subjektivnim i objektivnim činjenicama – upotreba raznovrsnih tehnika: testovi, upitnici i dr.
Psihoanaliza • Predmet: nesvesni i nagonski deo ličnosti • Psihodinamski pristup: nagoni, afekti, konflikti, mehanizmi odbrane – Imaju presudnu ulogu u oblikovanju ljudskog ponašanja i doživljaja – Odgovorni za motivaciju i zdravih i mentalno bolesnih pojedinaca • Tri strukture unutar psihičkog aparata – Id (Ono) – reprezentacija nagonskih težnji (nagoni života i nagoni smrti) – Ego (Ja) – nosilac i organizator kognitivnih funkcija (opažanja i mišljenja) – Super-ego (Nad-Ja) – nosilac moralnih standarda (sačinjen od Savesti i Ego-Ideala)
Psihoanaliza • Metod: analiza manifestnog ponašanja sa dinamičkog, dubinskog stanovišta • Postulati: učenje o nesvesnom, potiskivanju, značaj ranog razvoja, seksualni i agresivni nagoni • Uticaj: razvoj većeg broja teorija koje pripadaju grupi psihodinamskih – Pojedine teorije veći naglasak stavljaju na snagu Ega ili na odnose sa socijalnom sredinom
Refleksološka škola • Pavlov, Behtjerev, Sečenov • Celokupna psihološka aktivnost se odvija po modelu refleksnog luka – čist unutrašnji doživljaj bez senzornog ili motoričkog aspekta je samo nuspojava • Objektivne metode – eksperiment • Sve psihičke pojave se mogu objasniti uslovnim i bezuslovnim refleksima i njihovim složajevima
Bihejviorizam • Votson, 1913. • Predmet: spoljašnje ponašanje • Izbacivanje mentalističkih pojmova (svest, duh, predstave, mišljenje. . ) • Votsonove ključne ideje: – Ponašanje se može razložiti na elementarne akte i eksperimentalno proučavati – Ponašanje se može svesti na sekreciju žlezda i pokrete mišića – mentalistički pojmovi nisu potrebni (ne postoji mogućnost merenja njihovih fizioloških korelata) – U osnovi svakog ponašanja je neki stimulus kao okidač – Svesni procesi ne mogu biti predmet nauke • Metodološki bihejviorizam: ne postoji proverljivost subjektivnih doživljaja – ne poriče se njihovo postojanje • Ontološki bihejviorizam: mentalni procesi ne postoje – ponašanjem upravljaju unutrašnje i spoljašnje draži – Ponašanje je određeno iskustvima i učenjem – čovek kao „tabula rasa“ – Učenje predstavlja jačanje veza između stimulusa (S) i reakcije (R)
Bihejviorizam • Postulat: – S-R šema – ponašanje je uvek u funkciji spoljašnjih draži, draž i ponašanje se povezuju u naviku. – Kasnije se uvodi proširena, S-O-R šema – O (organizmičke – fiziološke ili mentalne) varijable posreduju između stimulusa i reakcije • Skiner – operantno i respodentno ponašanje • Doprinos: psihologija učenja, bihejvioralna terapija • Zamerka: reaktivizam, pasivizam, mehanicizam
Geštalt psihologija • Keler, Kofka, Verthajmer • Reakcija na elementarizam strukturalizma i bihejviorizma – Osim toga, reakcija i na učenja o asocijacionizmu: opažaj ne nastaje kao posledica udruženih oseta na osnovu njihovog istovremenog javljanja • Predmet: pojave svesti i ponašanje (objektivne i subjektivne činjenice) • Fenomenološka metoda – opis neposrednog doživljaja • Holistički pristup • Postulati: celina kao primarno data i nesvodljiva na zbir delova • Doprinos: percepcija, mišljenje, učenje, emocije, izučavanje ličnosti, psihoterapija
Egzistencijalistička psihologija • Bos, Binsvanger, Mej, Frankl • Reakcija na empirizam i pozitivizam – zanemarivanje ključnih problema čovekovog postojanja • Predmet: suštinski ljudski problemi – strepnja, strah, smisao, sloboda, krivica, odgovornost. . . • Cilj: razumevanje subjektivnog sveta pojedinca a ne generalizacija • Pristup: holistički i idiografski • Metoda: fenomenološka
Humanistička psihologija • Maslov, Rodžers, Olport, From. . . • „Treća sila“ u psihologiji – pored psihoanalize i bihejviorizma; ne predstavlja koherentnu školu ili sistem • Ključna načela humanističke orijentacije – Pojedince treba opisivati i razumevati na osnovu njihovih subjektivnih doživljaja sopstvene individualnosti – Istraživanja u psihologiji bi trebalo da se bave slobodom izbora, samoaktualizacijom, stvaralaštvom… – U istraživanjima naglasak treba da bude na značaju problema, a ne na metodološkim istraživačkim aspektima – Cilj istraživanja treba da bude razumevanje pojedinaca, a ne predviđanje i kontrola njihovog ponašanja
Humanistička psihologija Priroda čoveka kao dobra (ili neutralna) Metod: fenomenološki Pristup: idiografski Model u istraživanjima: zdrava, zrela, integrisana, ostvarena ličnost • Ključni pojmovi: samoaktualizacija, slika o sebi, vrednosti, ideali, identitet, imaginacija. . . • •
Kognitivna psihologija • Grupa usredsređena na psihologiju razvoja (Pijaže, Bruner, Zazo) • Grupa usredređena na psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju (Hajder, Keli, Festinger) • Grupa koja polazi od kibernetskog modela (kognitivna obrada informacija) • Grupa kognitivnog bihejviorizma (Tolman, Estes) • Zajedničko: čovek=biće koje saznaje
Kognitivna obrada informacija • Nastaje kao reakcija na stanje u eksperimentalnoj psihologiji i na bihejvioristička uprošćena shvatanja psihičkih procesa • Pretpostavka o prijemu i obradi informacija iz okruženja, kao i o njihovom pohranjivanju i kasnijoj upotrebi • Nastojanje da se otkrije na koji način pojedinci opažaju, prave izbore, donose odluke i usmeravaju buduća ponašanja • Predmet istraživanja su mentalni procesi: pažnja, pamćenje, percepcija, rešavanje problema, zaključivanje… • Početna pretpostavka o serijskoj obradi informacija biva zamenjena shvatanjem o paralelnoj obradi
Raznovrsnost psiholoških teorija • Veći broj sukobljenih teorija/sistema • Mana ili prednost? – Koegzistiranje većeg broja sistema kao indikator krize u nauci (Kun) – Raznovrsnost teorija kao okolnost koja sprečava razvoj dogmatizma – podstiče kritički pravac
- Jaś o kole z werwą dyskutuje
- Kaye kole obituary
- Menciona 5 instrumentos kunas
- Jaś o kole z werwą dyskutuje
- Grane psihologije
- Grane psihologije
- I nastava psihologije
- Koliko točaka u ravnini potpuno određuje jedan pravac
- Teorijski pristupi u psihologiji
- Točke ispita savjesti
- Crtanje pravca u koordinatnom sustavu
- Poprečni prometni pravci u hrvatskoj
- Pravci odlaska u križarske ratove
- Vrste prometa
- Usporedni bridovi kvadra
- Funkcionalizam psihologija
- Otvorene izlomljene linije
- Izravni objekt primjeri
- Predmet izučavanja poslovne ekonomije
- Predmet poslovanja primjer