Psiholoke kole i pravci ta sadre Predmet psihologije

  • Slides: 19
Download presentation
Psihološke škole i pravci

Psihološke škole i pravci

Šta sadrže? • • • Predmet psihologije Filozofsko-antropološke postavke Bazične teorijske postulate Ključne pojmove

Šta sadrže? • • • Predmet psihologije Filozofsko-antropološke postavke Bazične teorijske postulate Ključne pojmove Metode Zakone i činjenice

Vreme nastajanja pravaca 1879 1900 Strukturalizam 1913 1950 Bihejviorizam Refleksološka psihologija Funkcionalizam Psihoanaliza Geštalt

Vreme nastajanja pravaca 1879 1900 Strukturalizam 1913 1950 Bihejviorizam Refleksološka psihologija Funkcionalizam Psihoanaliza Geštalt psihologija Egzistencijalistička psihologija Humanistička psihologija

Strukturalizam • • Vunt, 1879. ; Tičener Predmet: oseti, opažaji i osećanja / „unutrašnje

Strukturalizam • • Vunt, 1879. ; Tičener Predmet: oseti, opažaji i osećanja / „unutrašnje iskustvo“ Molekularno stanovište Metod: introspekcija – Ispitivanja vizuelnog i auditivnog opažanja, analize asocijacije na reči, ispitivanja jednostavnog pamćenja i sl. • Cilj: – Analiza svesnih psihičkih procesa – Otkriti strukturu i zakone kombinovanja – Povezati sa fiziološkom osnovom Šta: – Osećanja prijatnosti i neprijatnosti – Oseti (svesni doživljaji nastali reakcijom čula na promene u okolini ili u organizmu) – Predstave (doživljaji koji postoje u svesti kao sećanje na raniji čulni doživljaj)

Strukturalizam • Doprinos: izučavanje jednostavnih psihičkih procesa, brzine reakcije, čulne osetljivosti (pragovi opažanja i

Strukturalizam • Doprinos: izučavanje jednostavnih psihičkih procesa, brzine reakcije, čulne osetljivosti (pragovi opažanja i sl. ) • Reakcije – nastaju: – funkcionalizam (nije struktura nego funkcija) – psihoanaliza (nije svesno nego nesvesno) – bihejviorizam (nisu elementi svesti niti je introspekcija, već su ponašanje i posmatranje)

Funkcionalizam • Džejms, Djui • Za razumevanje psihičkih procesa, funkcija je primarna u odnosu

Funkcionalizam • Džejms, Djui • Za razumevanje psihičkih procesa, funkcija je primarna u odnosu na strukturu • Predmet: svesni procesi, ponašanja, njihove funkcije i ukupan odnos organizma sa sredinom • Džejmsov opis toka svesti: – Svako stanje svesti je deo lične svesti / lično obeležje svesti – Svest je u procesu stalne promene / emocije, misli, opažanja se konstantno menjaju – Svaka lična svest je kontinuirana • Supstantivna stanja svesti: mirna stanja, popunjena čulnim utiscima – dostupna introspekciji • Tranzitivna stanja svesti: brza, prolazna stanja svesti – nedostupna introspekciji – Svest je selektivna / daje primat jednoj grupi sadržaja u odnosu na drugu

Funkcionalizam • Osnovni postulat: psihičke pojave su sredstvo prilagođavanja sredini (adaptivna f-ja) – Svest

Funkcionalizam • Osnovni postulat: psihičke pojave su sredstvo prilagođavanja sredini (adaptivna f-ja) – Svest se javlja onda kada urođeni mehanizmi i navike nisu dovoljni – Okretanje pitanjima razvoja i delovanja svesti na sredinu • Pragmatizam: – upotreba svih pouzdanih metoda – baratanje i subjektivnim i objektivnim činjenicama – upotreba raznovrsnih tehnika: testovi, upitnici i dr.

Psihoanaliza • Predmet: nesvesni i nagonski deo ličnosti • Psihodinamski pristup: nagoni, afekti, konflikti,

Psihoanaliza • Predmet: nesvesni i nagonski deo ličnosti • Psihodinamski pristup: nagoni, afekti, konflikti, mehanizmi odbrane – Imaju presudnu ulogu u oblikovanju ljudskog ponašanja i doživljaja – Odgovorni za motivaciju i zdravih i mentalno bolesnih pojedinaca • Tri strukture unutar psihičkog aparata – Id (Ono) – reprezentacija nagonskih težnji (nagoni života i nagoni smrti) – Ego (Ja) – nosilac i organizator kognitivnih funkcija (opažanja i mišljenja) – Super-ego (Nad-Ja) – nosilac moralnih standarda (sačinjen od Savesti i Ego-Ideala)

Psihoanaliza • Metod: analiza manifestnog ponašanja sa dinamičkog, dubinskog stanovišta • Postulati: učenje o

Psihoanaliza • Metod: analiza manifestnog ponašanja sa dinamičkog, dubinskog stanovišta • Postulati: učenje o nesvesnom, potiskivanju, značaj ranog razvoja, seksualni i agresivni nagoni • Uticaj: razvoj većeg broja teorija koje pripadaju grupi psihodinamskih – Pojedine teorije veći naglasak stavljaju na snagu Ega ili na odnose sa socijalnom sredinom

Refleksološka škola • Pavlov, Behtjerev, Sečenov • Celokupna psihološka aktivnost se odvija po modelu

Refleksološka škola • Pavlov, Behtjerev, Sečenov • Celokupna psihološka aktivnost se odvija po modelu refleksnog luka – čist unutrašnji doživljaj bez senzornog ili motoričkog aspekta je samo nuspojava • Objektivne metode – eksperiment • Sve psihičke pojave se mogu objasniti uslovnim i bezuslovnim refleksima i njihovim složajevima

Bihejviorizam • Votson, 1913. • Predmet: spoljašnje ponašanje • Izbacivanje mentalističkih pojmova (svest, duh,

Bihejviorizam • Votson, 1913. • Predmet: spoljašnje ponašanje • Izbacivanje mentalističkih pojmova (svest, duh, predstave, mišljenje. . ) • Votsonove ključne ideje: – Ponašanje se može razložiti na elementarne akte i eksperimentalno proučavati – Ponašanje se može svesti na sekreciju žlezda i pokrete mišića – mentalistički pojmovi nisu potrebni (ne postoji mogućnost merenja njihovih fizioloških korelata) – U osnovi svakog ponašanja je neki stimulus kao okidač – Svesni procesi ne mogu biti predmet nauke • Metodološki bihejviorizam: ne postoji proverljivost subjektivnih doživljaja – ne poriče se njihovo postojanje • Ontološki bihejviorizam: mentalni procesi ne postoje – ponašanjem upravljaju unutrašnje i spoljašnje draži – Ponašanje je određeno iskustvima i učenjem – čovek kao „tabula rasa“ – Učenje predstavlja jačanje veza između stimulusa (S) i reakcije (R)

Bihejviorizam • Postulat: – S-R šema – ponašanje je uvek u funkciji spoljašnjih draži,

Bihejviorizam • Postulat: – S-R šema – ponašanje je uvek u funkciji spoljašnjih draži, draž i ponašanje se povezuju u naviku. – Kasnije se uvodi proširena, S-O-R šema – O (organizmičke – fiziološke ili mentalne) varijable posreduju između stimulusa i reakcije • Skiner – operantno i respodentno ponašanje • Doprinos: psihologija učenja, bihejvioralna terapija • Zamerka: reaktivizam, pasivizam, mehanicizam

Geštalt psihologija • Keler, Kofka, Verthajmer • Reakcija na elementarizam strukturalizma i bihejviorizma –

Geštalt psihologija • Keler, Kofka, Verthajmer • Reakcija na elementarizam strukturalizma i bihejviorizma – Osim toga, reakcija i na učenja o asocijacionizmu: opažaj ne nastaje kao posledica udruženih oseta na osnovu njihovog istovremenog javljanja • Predmet: pojave svesti i ponašanje (objektivne i subjektivne činjenice) • Fenomenološka metoda – opis neposrednog doživljaja • Holistički pristup • Postulati: celina kao primarno data i nesvodljiva na zbir delova • Doprinos: percepcija, mišljenje, učenje, emocije, izučavanje ličnosti, psihoterapija

Egzistencijalistička psihologija • Bos, Binsvanger, Mej, Frankl • Reakcija na empirizam i pozitivizam –

Egzistencijalistička psihologija • Bos, Binsvanger, Mej, Frankl • Reakcija na empirizam i pozitivizam – zanemarivanje ključnih problema čovekovog postojanja • Predmet: suštinski ljudski problemi – strepnja, strah, smisao, sloboda, krivica, odgovornost. . . • Cilj: razumevanje subjektivnog sveta pojedinca a ne generalizacija • Pristup: holistički i idiografski • Metoda: fenomenološka

Humanistička psihologija • Maslov, Rodžers, Olport, From. . . • „Treća sila“ u psihologiji

Humanistička psihologija • Maslov, Rodžers, Olport, From. . . • „Treća sila“ u psihologiji – pored psihoanalize i bihejviorizma; ne predstavlja koherentnu školu ili sistem • Ključna načela humanističke orijentacije – Pojedince treba opisivati i razumevati na osnovu njihovih subjektivnih doživljaja sopstvene individualnosti – Istraživanja u psihologiji bi trebalo da se bave slobodom izbora, samoaktualizacijom, stvaralaštvom… – U istraživanjima naglasak treba da bude na značaju problema, a ne na metodološkim istraživačkim aspektima – Cilj istraživanja treba da bude razumevanje pojedinaca, a ne predviđanje i kontrola njihovog ponašanja

Humanistička psihologija Priroda čoveka kao dobra (ili neutralna) Metod: fenomenološki Pristup: idiografski Model u

Humanistička psihologija Priroda čoveka kao dobra (ili neutralna) Metod: fenomenološki Pristup: idiografski Model u istraživanjima: zdrava, zrela, integrisana, ostvarena ličnost • Ključni pojmovi: samoaktualizacija, slika o sebi, vrednosti, ideali, identitet, imaginacija. . . • •

Kognitivna psihologija • Grupa usredsređena na psihologiju razvoja (Pijaže, Bruner, Zazo) • Grupa usredređena

Kognitivna psihologija • Grupa usredsređena na psihologiju razvoja (Pijaže, Bruner, Zazo) • Grupa usredređena na psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju (Hajder, Keli, Festinger) • Grupa koja polazi od kibernetskog modela (kognitivna obrada informacija) • Grupa kognitivnog bihejviorizma (Tolman, Estes) • Zajedničko: čovek=biće koje saznaje

Kognitivna obrada informacija • Nastaje kao reakcija na stanje u eksperimentalnoj psihologiji i na

Kognitivna obrada informacija • Nastaje kao reakcija na stanje u eksperimentalnoj psihologiji i na bihejvioristička uprošćena shvatanja psihičkih procesa • Pretpostavka o prijemu i obradi informacija iz okruženja, kao i o njihovom pohranjivanju i kasnijoj upotrebi • Nastojanje da se otkrije na koji način pojedinci opažaju, prave izbore, donose odluke i usmeravaju buduća ponašanja • Predmet istraživanja su mentalni procesi: pažnja, pamćenje, percepcija, rešavanje problema, zaključivanje… • Početna pretpostavka o serijskoj obradi informacija biva zamenjena shvatanjem o paralelnoj obradi

Raznovrsnost psiholoških teorija • Veći broj sukobljenih teorija/sistema • Mana ili prednost? – Koegzistiranje

Raznovrsnost psiholoških teorija • Veći broj sukobljenih teorija/sistema • Mana ili prednost? – Koegzistiranje većeg broja sistema kao indikator krize u nauci (Kun) – Raznovrsnost teorija kao okolnost koja sprečava razvoj dogmatizma – podstiče kritički pravac