Psihiko i jeziko funkcionisanje osoba sa smetnjama u
Psihičko i jezičko funkcionisanje osoba sa smetnjama u intelektualnom razvoju Prof. dr Vesna Radoman FASPER
Karakteristike osoba sa smetnjama u mentalnom razvoju Ovu dijagnostičku kategoriju karakterišu različite smetnje u razvoju pre svega zaostajanje i smetnje u razvoju saznajnih funkcija, ali i zaostajanje u razvoju govora jezika i komunikacije, zaostajanje i smetnje u socijalnoj adaptaciji i socijalnom sazrevanju i voljnim aktivnostima
Uzroci • Neki mogući genetski uzroci mentalne ometenosti: • • Down-ov sindrom: rezultat “ekstra” oštećenog 21 -og hromozoma (nazvan “Trizomija 21”). Fenilketonuria (FKU): Encefalopatija usled blokade metabolizma jedne aminokiseline-fenilalanina, neaktivnost enzima koji je razlaže • Fragilni -X sindrom: oštećenje X hromozoma • • Drugi mogući uzroci : Toksini koji oštećuju nervni sistem Alkohol, droga ili drugi lekovi tokom trudnoće Izlaganje zračenju ili otrovima tokom trudnoće Bolest majke tokom trudnoće Trauma na rođenju Neuhranjenost/siromaštvo tokom detinjstva Brojni drugi razlozi •
Dva dominantna pristupa ometenosti mentalnog razvoja 1. Statistički pristup koji započinje sa Spirmanom i Bineom početkom 20 -og veka a kasnije se obogaćuje i shvatanjem o sniženom postignuću u učenju ovih osoba i smanjenoj adaptaciji na socio kulturno okruženje i smanjenoj socijalnoj zrelosti 2. Razvojno-eksperimentalni pristup razvojna (dečja) psihologija
1. Statistički pristup: Intelektualno zaostajanje jeste sniženo postignuće individue na testovima inteligencije u odnosu na prosečno postignuće populacije vršnjaka (istog sociokulturnog okruženja). Na Gausovoj zvonastoj, normalnoj distribuciji frekvencija (IQ), intelektualno zaostajanje započinje od tačke 2 SD pa na dalje od prosečnog IQ. Obuhvata 2 -3% ukupne populacije
“NORMALNA” DISTRIBUCIJA (“GAUSOVA KRIVA”) • Predstavlja “hipotetičku” zvonasto oblikovanu krivu koja pokriva sve rezultate karakteristične za ''prirodno'' merene varijable • “neke prirodne varijable su visina, težina, crte ličnosti i ''IQ''! • Inteligencija izražena kroz IQ se, prema tome, “normalno raspoređuje. ” • srednja vrednost , AS = 100, SD = 15 • Važi za sve ljude bilo gde: • 68 % ima IQ-e između + i - 1 SD (85 - 115) • 95 % ima IQ-e između + i - 2 SD (70 - 130) 2, 1% ima IQ 55 -70
Mentalna ometenost: stanje, kada je inteligencija značajno ispod proseka Klasifikacija mentalne ometenosti: Laka : 50 – 70 IQ Može da funkcioniše samostalno Umerena : 35 – 50 IQ Potreban neki nadzor i supervizija Teška : 20 – 35 IQ Potreban jači nadzor i supervizija Duboka : 0 – 20 IQ Nesposoban za izvršavanje najjednostavnijih zadataka
Merenje inteligencije testovima (IQ) Testovi inteligencije(verbalni i neverbalni IQ),
Neverbalni testovi inteligencije pogodniji za ispitivanje jezički i mentalno ometenih u razvoju
VEKSLEROVE SKALE ZA MERENJE INTELIGENCIJE Naročito pogodne kod organskih oštećenja mentalnih funkcija Osim VIQ i MIQ može se dobiti raspored subtestova ili takozvani profil postignuća na skali za merenje inteligencije tj. raspored odstupanja sposobnosti na pojedinačnim subtestovima
• Verzije Vekslerove skale: WB skala (Wechsler Belvie scale)-prva konstruisana –WAIS (Wechsler-ova skala za merenje inteligencije odraslih) –WISC (Wechsler-ova skala za merenje inteligencije dece) –WPPSI (Wechsler-ova primarna skala za merenje inteligencije dece na predškolskom uzrastu) -REVISK- domaća standardizacija WISC-a
Gudinaf-Haris test crteža ljudske figure
• RAVENOVE PROGRESIVNE MATRICE • Ovaj test je relativno objektivan, precizan i siguran pokazatelj intelektualnog nivoa razvijenosti kod osoba sa intelektualnom i jezičkom ometenošću
Procena razvoja kognitivnog funkcionisanja i funkcionisanja drugih oblasti razvoja • Koriste se razvojne skale : • testovi pamćenja, opažanja, pažnje, vizuomotornih sposobnosti itd. Razvojne skale za decu: • Bejlijeva razvojna skala za odojčad ; • Kaufmanova baterija za procenu dece; • Bender Geštalt test
Bender (vizuo– motorni) geštalt test
2. Razvojno eksperimentalni pristup: Intelektualno zaostajanje se određuje kao posedovanje nekih ranih odnosno razvojno nezrelih intelektualnih struktura t. j. neposedovanje i nerazvijenost složenijih, zrelijih intelektualnih struktura. Teži se otkrivanju struktura koje su založene u organizmu i manje pod uticajem stimulacija sredine
Barbel Inhelder • Pod intelektualnim zaostajanjem podrazumeva: 1. zaostajanje u razvoju 2. neuravnotežen razvoj npr. nestabilnost pažnje, ekstremna preosetljivost, slaba motivacija i interesovanja
Rasprava (Zigler 67 g. )se vodi • Da li se MR deca razvijaju sporije od normalne ali prolaze isti put, iste razvojne faze i suočavaju se sa istim problemima • Ili pak imaju specifičan kvalitativno drugačiji razvojni put Dakle radi li se o dva potpuno različita razvojna procesa?
Psihološka i logopedska procena • Osim inteligencije ispituje se emocionalni, socijalni, konativni , komunikacioni i jezički razvoj • Za procenu se koriste psihološki testovi, opservacija, istorija slučaja (biografska studija) logopedske metode, testovi psiholingvističkih sposobnosti i komunikativnih sposobnosti
Karakteristike • Retardacija psihomotorike i voljnih aktivnosti, senzorni deficiti, deficiti pažnje i pamćenja (selektivno), mišljenja(konkretno) • Diskrepancija VIQ I NIQ (Daunov sindrom) • K. Radulović našla diskrepanciju MQ i IQ i relaciju sa lošijim uspehom u školi i slabijom socijalnom adaptacijom kod LMR
Tradicionalna klasifikacija (ICD-10) • Laka mentalna retardacija IQ= 50 -60 Sporije prolaženje kroz faze kognitivnog razvoja i zadržavanje na fazi konkretnih operacija Kašnjenje u progovaranju i razvoju receptivnog i ekspresivnog govora, osposobljavaju se uglavnom za jednostavnu konverzaciju i komunikaciju u svakodn. životnim situacijama Mnogi zaostaju u čitanju i pisanjiu
Umerena mentalna retardacija IQ= 35 -49 , dostižu stupanj preoperacionog mišljenja, pretežno perceptivni i intuitivni nivo Zaostaju u receptivnom i ekspresivnom govoru i pokazuju tendenciju artikulacionih grešaka karakterističnih za decu mnogo nižeg kalendarskog uzrasta. Ograničena i pojednostavljena konverzacija i komunikacija često podpomognuta gestom
Teška mentalna retardacija IQ= 20 -34 Izražena senzomotorna oštećenja i veoma otežan govor i razni aspekti jezičke razvijenosti, vrlo ograničena i svedena komunikacija
Duboka mentalna retardacija • IQ ispod 20 • Često mutizam ili vrlo rudimentaran govor i komunikacija (gest) • Može biti povezana sa psihozom
Osubelova klasifikacija • Deli decu prema intelektualnoj razvijenosti na bistru, prosečnu i zaostalu • Njihov intelektualni razvoj se razlikuje u brzini, nivou i u pogledu organizacije i kvaliteta intelektualnih struktura. Zaostali ne dosežu nivo intelektualne zrelosti i njihov razvoj je diskontinuiran (za razliku od prosečnih gde je kontinuiran i ujednačen tempo razvoja a kod bistrih ubrzan) • Zaostali su dobro rešavali spacijalne probleme i zadatke sa manipulisanjem konkretnim materijalom • Slabo su rešavali aritmetič. zadatke, slabo rezonovanje, slabo su razumeli pročitano, slabo je bilo korišćenje jezika
Govor i jezik • ALOGIJE: nesposobnost govorenja (mutizam) javlja se kod TMR i kod DMR • DISLOGIJE: raznovrsni poremećaji govora javljaju se kod UMR i LMR -kašnjenje u progovaranju -infantilni govor -siromašan govor (hipologija) -supstitucija glasova -spor govor (bradilogija) -omisija glasova -eholalije -disleksija -perseveracije -disgrafija -poremećaji artikulacije
Komunikativne sposobnosti • Komunikativne sposobnosti su generalno oštećene i socijalna interakcija redukovana kod osoba sa mentalnom ometenošću • Deficiti u pisanju čitanju, neverbalnoj komunikaciji i društvenoj interakciji
Bojanin (1985) • Često srećemo teškoće već na fonološkom nivou, kod oblikovanja glasa, a zatim reči. Govor se javlja kasnije • Navodi da kasnije tokom života stepen retardacije govornog razvoja nije uvek proporcionalan stepenu mentalnog zaostajanja
Nekognitivni aspekti ličnosti • • Povišena impulsivnost Infantilna nezrelost Površne i labilne emocije Česte promene raspoloženja Slabost Ega Rigidnost u ponašanju Deficiti u razvoju moralnosti Nezrelost u heteroseksualnim odnosima
Emocionalno funkc. dece sa SMR • Pokazuju simptome separacione anksioznosti i depresivne reakcije kod odvajanja od majke ili porodice • Azilirani slučajevi pokazuju odsutnost, emocionalnu hladnoću i emocionalnu prazninu
Bojanin • Na osnovu kliničkog iskustva zabeležio da razvijenost emotivnog života nije uvek srazmerna nerazvijenosti drugih psihičkih funkcija. • “Određene oblasti emotivnog života oligofrene dece mogu biti zrelije od ostalih oblasti” • Oligofreni odrasli: majka sa MR uspešno neguje svoju decu i visoko emoc. vezana za porodicu
Deca sa Daunovim sindromom • Najveća kategorija dece sa intelektualnim zaostajanjem u razvoju koja se identifikuje obično na rođenju
Grupa iz SAD • Smatra da je u pitanju samo usporena razvojna linija koja kasneći prati različite faze
Australijanci i Britanci • Smatraju da je intelektualni razvoj DS dece potpuno različit
Generalne karakteristike DS • Deca ne dosežu isti nivo inteligencije kao normalni mada neki tvde da ova deca otpočinju život sa prosečnim, normalnim IQ ili IQ oko 70 a zatim on opada sa uzrastom • Odrasli u proseku imaju MU na nivou 4 -6 godina
Mnogi istraživači smatraju: • Da se jaz između normalne i DS dece širi naročito ako nema dodatne stimulacije • Izgleda da je sredina u kojoj se odgaja dete od velikog uticaja • DS deca iz institucija značajno zaostaju iza DS dece koja žive u svojim porodicama • Čak deca prvobitno odgajana u svojim porodicama a zatim prebačena u instituciju ostaju superiorna još 3 -4 god. u odnosu na decu institucionalizovanu od rođenja
Komunikacija kod DS • Plač DS bebe je različit u kvantitetu i kvalitetu • Reakcije odraslih su da je plač “neprijatniji” od plača normalne dece. Ovo utiče na kvalitet i količinu kontakata • Kontakt očima sa majkom kasni 2, 5 nedelja (javlja se u 7 nedelji) • Vokalizacija počinje kasnije i manje je vokalizacija ali se povećavaju oko 20 nedelje kada ih ima više nego kod normalne dece • Pojava osmeha u 7 nedelji (3 nedelje kasni) i dužina osmehivanja je manja pa raste
Krajem I godine • Kada deca sa normalnim razvojem progovaraju DS deca se radije služe gestovima • DS bebe imaju teškića u imitaciji gestova, reči, zvukova • Ovo je možda povezano i sa slabijim pamćenjem
Govor • Neke bebe progovaraju u 12 m. Ali većina u 2 godini. Neki progovaraju u 6 godini. • Melin i Vajt 1973 g. fraze sklapaju između 1 -8 god. Rečenice sklapaju 1, 5 -11 god Artikulacija je obično slaba i teško razumljiva Ekspresivni i receptivni govor inferiorni
Komunikacija majke • Majke DS beba govore više a zatim oko 17 m. izusti majke se sve više skraćuju. • Majke opisuju svoje bebe kao “dobre bebe” jer ne plaču mnogo, ne traže pažnju, nisu zahtevne. To utiče na količinu kontakta odraslih sa njima.
Značaj habilitacije i rehabilitacije • Pokazalo se da ako postoje dobri stimulativni programi u institucijama deca napreduju • Kaningam i Sloper pokazali da su bolje napredovala DS deca iz porodica gde je bilo više poseta stručnjaka (svakih 6 nedelja) nego tamo gde je bilo 3 posete godišnje) • Ranije započeta stimulacija (od rođenja) daje bolje efekte (nego tek nakon prve godine)
- Slides: 41