Psihijatrijski aspekti skrbnitva Prof dr sc Lana Muini

Psihijatrijski aspekti skrbništva Prof. dr. sc. Lana Mužinić

Vještačenje poslovne sposobnosti �važno jer bitno određuje građanskopravni položaj vještačene osobe a time i njezinu cjelokupnu osobnu i socijalnu egzistenciju � zadiranje u temeljna ljudska prava, autonomiju pojedinca da donosi odluke � skrbništvom se osigurava zaštita osobnosti zbrinjavanjem, liječenjem i osposobljavanjem za život i rad, te zaštita imovinskih prava i interesa

poslovna sposobost ograničava se ponajprije radi zaštite bolesnika, odnosno samo onoliko koliko je potrebno za njihovu zaštitu precizno se utvrđuju preostale psihičke sposobnosi u slučaju djelomičnog lišenja i jasno ograničenje od sposobnosti kojih nema vještak daje mišljenje o zdravstvenom stanju koje utječe na sposobnost osobe da se brine o svojim potrebama ( sposobnost zaštite svih ili pojedinih potreba), pravima i interesima i/ili ugrožava tuđa prava i interese.

Psihički poremećaj odnosi se na klasifikaciju psihičkih ili mentalnih poremećaja navedenih u internacionalnoj MKB 10 klasifikaciji mentalnih poremećaja Procjenjuje se utjecaj poremećaja na sposobnost brige o sebi i ugrožavanja prava i interesa Najčešće: intelektualne poteškoće, demencija, shizofrenija, bipolarni poremećaj, ovisnici o alkoholu, drogama. .

Osobe s duševnim smetnjema prema ZZODS-u Duševno bolesne osobe, osobe s duševnim poremećajem, nedovoljno duševno razvijene osobe, ovisnici o alkoholu ili drogama, ili osobe s drugim duševnim smetnjema. Duševne bolesti/poremećaji – u klasifikaciji bolesti Psihijatri najčešće u kategoriju duševnih bolesti svrstavaju psihoze. Zajednička karakteristika im je da se u akutnm fazama psihotičnog poremećaja javlja narušen odnos prama realitetu, značajna redukcija kontrole vlastitog ponašanja, te poremećaji u intelektualnom i voljnom funkcioniranju.

�Duševni poremećaji - depresija, anksiozni poremećaji, poremećaji vezani sa stresom, poremećaji ličnosti. . �Privremeni duševni poremećaji relativno kratkog trajanja, stanja intenzivnog afekta, teže intoksikacije alkoholom ili drogama. . �Nedovoljni duševni razvitak -smetnje kognicije, volje, emocija.

Teže duševne smetnje �Osoba nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili ne može vladati svojom voljom ili su te mogućnosti toliko smanjene da je neophodna psihijatrijska pomoć (psihotični poremećaji u akutizaciji, razne psihoze, teške demencije), intenzivne afektivne reakcije, povišeni suicidalni rizik kod depresije, teži anksiozi poremećaji, dekompenzacije u okviru poremećaja ličnosti, intoksikacije.

Psihijatrijska hospitalizacija ZZODS, Narodne novine, br 11/1197, 27/1988, 128/199, 79/2002 - Dobrovoljni smještaj uz pristanak osobe duševnim smetnjama - Smještaj bez pristanka osobe s duševnim smetnjema (pristanak daje zakonski zastupnik ili nadležni centar za socijalni rad) - Prisilno zadržavanje i prisilna hospitalizacija

Sposobnost davanja pristanka Zakonska kompententnost - osoba s očuvanom poslovnom sposobnosti Klinička kompententost općenito se odnosi na funkcionalnu sposobnost pacijenta da odbije ili pristane na medicinske i psihijatrijske postupke. Mentalni kapacitet za donošenje odluka (npr. može biti sposoban za odluku o liječenju, a nesposoban za raspolaganje financijama) - procjenjuje se aktualno psihičko stanje te utjecaj tog stanja na došenje odluka. - važno je utvrditi sposobnost odabira između ponuđenih mogućnosti i sposobnosti postupanja u vlastitom interesu. Procijena kontakibilnosti, orijentiranosti, kooperativnosti, kritičnosti prema bolesti, uvida u potrebu bolničkog liječenja.

Smještaj bez pristanka � Ukoliko psihijatrijska ustanova ima saznanja o tome da je osoba lišene poslovne sposobnosti, mora u roku od 72 sata od prijema pribaviti pristanak skrbnika, ili nadležnog centra za socijalnu skrb. � Ako je osoba poslovno sposobna, a psihijatar je utvrdio da nije spobna dati pristanak, onda psihijatrijska ustanova mora obavijesiti nadležni centar za socijalnu skrb i pribaviti pristanak centra za dobrovoljnu hospitalizaciju u roku od tri dana.

Prisilno zadržavanje i smještaj Za prisilno zadržavanje potrebno je zadovoljiti uvjete da osoba koja se hospitalizra ima teže duševne smetnje te da zbog tih smetnji oziljno i izravno ugrožava vlastiti život ili zdravlje i li sigurnost tj. život ili sigurnost drugih osoba. U roku od 12 sati obavještava se nadležni županijski sud, nadležni centar za socijalnu skrb i zakonski zastupnik. Provodi se psihijatrijsko vještačenje. Sud donosi odluku o prisilnom smještaju ili otpustu.

Psihijatrijska procjena potrebe za skrbništvom 1. Da li se osoba može brinuti o svojim pravima i interesima 2. Ugrožava li prava i interese drugih osoba 3. Ima li duševne smetnje, ako da, koje 4. Postoje li drugi uzroci osim navednih smetnji zbog koja osoba nije kadra brinuti o sebi i svojim pravima i interesima (dijagnoze tjelesnih invaliditeta) 5. Može li samostalno poduzimati neke radnje i poslove 6. Koje radnje ili poslove nije kadra samostalno poduzimati 12

�Nalaz vještaka pomaže sucu da donese odluku, stoga je potrebno prikazati dovoljno činjenica koje će argumentirano pokazati da zdravstveno stanje dovodi do nesposobnosti te da je skrbništvo rješenje za poteškoće koje ima osoba oboljela od psihičke bolesti

Postupak vraćanja poslovne sposobnosti da li osoba još uvijek ima duševne smetnje, ako da kojeg intenziteta, koje poslove i radnje može poduzimati ugrožava li druge osobe da li se stanje popravilo ili će se popraviti, prognoza, preporuke, da li je postala sposobna brinuti se se o svojim pravima i interesima, ili je potrebno djelomično ili lišenje poslovne sposobnosti u potpunosti.

Psihijatrijska ekspertiza 1. Podaci iz sudskog spisa (tko je predlagatelj. . ) 2. Iz medicinske dokumentacije ili ranijeg vještečenja 3. Pregled ispitanika i obrada, psihički status. 3. Mišljenje - dijagnoza (psihopatologija), dosadašnje liječenje, prognoza, suradljivost kod liječenja, ishod liječenja, da li se očekuje poboljšanje. Osobno, socijalno funkcioniranje, nesposobnosti brige o sebi, kognitivno funkcioniranje. Kognitivno razmišljanje i procesuiranje informacija - kapacitet za donošenje odluka 4. Da li se radi o reverzibilnim ili ireverzibilnim oštećenjima kao što je to kod demencije , mentalne retardacije 5. Zaključci- dijagnoza, preporuka za opseg lišenja, za koje vidove zaštite prava i interesa je potrebno postaviti skrbnika.

Posebno se treba obratiti pozornost na: � � � Kognitivna ograničenja ( razmišljanje i donošenje odluka) : treba opisati koncentracijiu, pažnju, pamćenje kratkoročno pamćenje, primanje informacija, obrada informacija, razumijevanje, donošenje odluka, razumijevanje izbora, logičko zaključivanje oko posljedica, planiranje, uvid. Procijena kapaciteta da donosi odluke mora postojati svijest o tome o kojoj odluci se radi : odluka o liječenju , stanovanju, prehrani, raspolaganju mirovinom, većim sumama novca , nekretninama i sl. Procjena funkcionalnih sposobnosti - briga o sebi (higijena, odijevanje, prehrana , briga o zdravlju- liječenju)i, briga o kući, ( minimalna sigurnost i čistoća ), vođenje financija, ponašanje u zajednici i sl. Važno je procijeniti funkcionalni kapacitet u odnosu na stvarni životni kontekst

Sposobnost donošenja odluka (Mental capacity) : Osnovni pricipi Odrasla osoba ima kapacitet dok se ne dokaže suprotno Odrasla osoba ima pravo sama donosti odluke o svom zdravlju, pravnim, financijskim, i drugim stvarima kao napr s kim će živjeti , gdje će živjeti, što će raditi i sl. osoba se ne smije tretirati kao da nije sposobna donositi odluke dok se ne dokaže da nije uspjela pomoć namijenjena povećanju kapaciteta Osoba se ne smije tretirati da je nesposobna donositi odluke samo zato što nije donijela mudre odluke ( stigma) kada se odluke donose za osobe koje nemaju kapacitet moraju se donositi u njihovom najboljem interesu. Važno je ustanoviti da li čovjeku treba podrška kako bi savladao svoj deficit a ne lišavanje poslovne sposobnosti. treba primijeniti najmanje restriktivne odluke vezane za prava i slobodu (prema Štrkalj Ivezić, 2011. )

Zaključak 1. U procjeni potrebe za skrbništvom potrebno je utvrditi postojanje psihičkih poremećaja, njegovog utjecaja na funkcioniranje osobe te sposobnost brige o sebi i ugrožavanja pojedinih prava i interesa. 2. Važno je procijeniti kogniciju, kapacitet za donošenje odluka, te funkcionalnu sposobnost. 3. Treba se uvrditi trajnost smetnji i prognoza. 4. Cilj je zaštita osoba koje nisu sposobne brinuti se o osobnim potrebama, pravima i ugrožava svoja prava i interese/prava i interese drugih ljudi. 5. Treba korisiti najmanje restriktivne mjere. 6. Rehabilitacija i podrška kao mogućnosti povećanja kapaciteta (kroz smještaj, biološke, psihološke i socijalne intervencije)

Literatura: �Goreta M i sur. Psihijatrijska vještačenja, Zbirka ekspertiza, Knjiga druga: građansko pravo, Naklada Zadro, Psihijatrijska bolnica Vrapče, 2006. �Štrkalj Ivezić S. : Medicinski i pravni okvir za hospitalizaciju osoba s duševnim poremećajima, smjernice za primjenu prisilne hospitalizacije u praksi, 2011.