PSIH 0 TERAPIJSKA PEDAGOGIJA 1 Osnove psihoterapijske pedagogije

PSIH 0 TERAPIJSKA PEDAGOGIJA

1. Osnove psihoterapijske pedagogije UVOD Psihoterapijska pedagogija je specifičan pristup edukativnim problemima koji se temelji na psihoterapijskim, pretežno psihodinamskim principima. -teoretsko učenje osnovnih psihoterapijskih spoznaja -praktični rad s edukantima i edukatorima -nastoji poboljšati edukativni proces i podići kvalitetu edukatora 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 2

CILJ n Razumijeti nesvjesna zbivanja kod učenika i pedagoga te u njihovom odnosu i kroz to razumijevanje unaprijediti odgojni proces 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 3

Zadatci n n n Osbosobiti edukatora da razumije svoje i učenikovo nesvjesno Prepoznavanje onoga što se zapravo zbiva u razredu Relacija: pedagog-učenik-roditelj Otkriti što se zbiva “iza zida pojavnoga” Proučiti razvoj strukture i razvoj individue Proučiti dinamiku grupe 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 4

STRUKTURA LIČNOSTI U psihodinamskoj literaturi nema def. ličnosti, ali joj je najbliže razmatranje selfa. Teorije ličnosti prema Freudu: 1. nesvjesno, predsvjesno 2. id, ego, super-ego 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 5

11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 6

STRAH I (ILI) ANKSIOZNOST n Umjesto pesimizima prisutnog u filozofiji i psihoanalizi, odaberimo optimizam - optimizam budućeg saznanja, optimizam puta k otkrivanju vlastitog određenja Ova misao je značajna za svakog odgajatelja! 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 7

n Ambivalencija kod adolscenata n Beskonačnost n Strah ili anksioznost je reakcija ega u slučaju kada je nešto u razvoju prošlo krivo! 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 8

Mehanizmi obrane n n Za edukatora je bitno da zna što više o mehanizmima obrane Najvažniji dio svih naših životnih aktivnosti i daju oblik našoj ličnosti Pravi i lažni self Poznavanje m. o. je bitno i za razumijevanje djeteta i za razumijevanje i korekciju sebe samoga! 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 9

1. RETROAKTIVNA ANULACIJA n n ego stvara takve misli i aktivnosti koji su u suprotnosti s onima kakvi se zapravo žele Pr. krađa u razredu 2. RASKOL ili SPLITTING n n razdvajanje dviju suprotnih pulzija, npr. ljubavi i mržnje Pr. Dobar i loš profesor 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 10

3. KOMPULZIJA REPETICIJE ili PRISILNO PONAVLJANJE n Pr. simpatična Sanja 4. NEGACIJA ( DENEGACIJA ) n n Poricanje želje, misli ili osjećaja, negirajući da joj oni pripadaju Pr. “Nisam s tobom zato sto mi se sviđaš” 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 11

5. IDEALIZACIJA n n Psihički proces kod kojeg se kvalitete i vrijednosti objekta dovode do savršenstva Pr. Idealizacija neke poznate osobe 6. IDENTIFIKACIJA n n n Proces kojim subjekt asimilira neki aspekt, svojstvo ili atribut drugoga i transformira se djelomično po modelu toga drugoga Pr. Iste frizure u razredu ili učenik koji zeli biti fizičar zbog Einsteina U edukaciji, najveći problem je identifikacija sa negativnim likovima 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 12

7. PROJEKCIJA n Nesvjesni proces kojim subjekt izbacuje iz sebe i lokalizira na druge objekte ili osobe svoje kvalitete, osjećaje, želje i stavove i ne prepoznaje ih kao svoje n U procesu odgoja ima posebno značenje; učenik na nastavnika projicira vlastitog roditelja, što je posljedica ponašanja učenika 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 13

8. RACIONALIZACIJA n n Proces kojim svojem ponašanju, svojim akcijama, idejama, osjećajima i sl. , dajemo logično objašnjenje, ali za koje zapravo nemamo jasne motive Pr. “Zakasnio sam zbog. . . ”, “Nisam naučio zbog. . . ”, . . . 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 14

Još neki mehanizmi obrane: nijekanje, reaktivna formacija, intelektualizacija, izolacija, . . . 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 15

2. PSIHOPATALOGIJA ŠKOLSKOG DJETETA ADOLESCENCIJA je doba sazrijevanja koje dovodi individuu do novih bioloških formi, psihosocijalnih i psihoseksualnih orijentacija. 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 16

11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 17

ADOLESCENTNE KRIZE : 1. KRIZE AUTORITETA n n Oblik snažne opozicije prema svakoj vrsti autoriteta i tutorstvu, uskraćivanju jednakosti i razumijevanje Agresivna mržnja ili pasivni otpor Oblici: 1. PROTEST PREMA OCU: Protest dulji od godine dana n Savjetovanje 2. BIJEG OD KUĆE: n Iznenadni ili planirani n Osobito kod ženske djece n 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 18

2. KRIZA IDENTITETA a) REAKTIVNA RASPOLOŽENJA i POKUŠAJI SUICIDA: depresivnost, mržnja, krivnja, želja za osvetom i samokažnjavanjem b) PSIHOGENI NAPADI: gubitak svijesti, tonusa i trzaj muskulature c) DOŽIVLJAJ OTUĐENJA: sve izgleda kao u snu 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 19

MLADENAČKA NEPRILAGOĐENOST Nalazimo je kod: 2) Mladog subjekta u neprestanim konfliktima sa zahtjevima okoline Mlade, sposobne i suficijentno normalne osobe koja trpi od neadekvatne okoline zbog svojih tjelesnih, intelektualnih i duševnih potreba 3) Neadaptiranog učenika koji živi u neadekvatnoj okolini 1) 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 20

Razvija se u tri situacije: a) b) c) Problem je u mladoj osobi Problem je u okolini Problem je i u subjektu i u okolini ŠKOLA NEPRILAGOĐENOSTI: nezadovoljavanje školskih potreba 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 21

HISTERIJA n n Nedostatak kontrole radnji i emocija Važan simptom: laganje ili mitomanija 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 22

DEPRESIVNE REAKCIJE KOD ŠKOLSKE DJECE Vrste depresija: 1. ) ENDOGENA DEPRESIJA 2. ) NEUROTSKA DEPRESIJA 3. ) DEPRESIVNE LIČNOSTI 4. ) DEPRESIVNE REAKCIJE 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 23

PRISILA (OPSESIVNOST) n n Koči željene misli ili akcije Terapija: promjena okoline 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 24

FOBIJE n n n >300 različitih vrsta fobije Histerije straha Javlja se kod promjene školske sredine, tjelesnog oboljenja ili obiteljskih konflikata ŠKOLSKA FOBIJA: bolest koja onemogućava učeniku nastavak usvajanja školskog programa 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 25

PSIHOMATIKA ŠKOLSKOG DJETETA n Psihomatičar pati u svome tijelu Shizofrenija se javlja kao: 1. SIMPLEKS FORMA: skrivena u ponašanju učenika 3. HEBEFRENA FORMA: hiperaktivnost učenika PARANOIDNA FORMA: ponašanje drugog 4. KATATONA FORMA: karakterizirana je ili 2. tumači se kao njemu namjerno stuporom ili uzbuđenjem 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 26

ŠKOLSKI NEUSPJEH n n Nagli pad ocjena kod učenika koji su prije bili dobri ili odlični đaci Na prijelazu iz nižeg u viši stupanj školovanja SINDROM NEUSPJEHA - potreba za samokažnjavanjem i izbjegavanjem vlastitog uspjeha. 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 27

PSIHODINAMIKA NADARENE DJECE NADARENO DIJETE: dijete koje je nadarenije od prosjeka u svojoj dobnoj grupi (IQ > 140) n n n Ranije nauče čitati, imaju bolje pamćenje, više znaju, radoznali su, imaju bolje apstraktno shvaćanje Imaju i niz problema koji mogu dosegnuti i razinu psihičkog oboljenja Škola nije prilagođena potrebama nadarene djece Izoliranost Lijenost Problem na odgojnom procesu 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 28

Jedno od rješenja je osnivanje specijalnih razreda PREDNOSTI: dijete se bolje služi svojim intelektualnim n sposobnostima, izostaje lijenost i površnost, nastavnik lakše obogaćuje nastavni program, mogućnost uvođenja bogatijih izvanškolskih aktivnosti, razvoj kritičkog duha i zdrave ideje NEDOSTATCI: smanjuje se demokritičnost (nadareni izgledaju privilegirani), razvija se snobizam i superiornost, kompeticijski duh može dovesti do premora, u prosječnim razredima nema stimulacije prosječnih od strane nadarenih, nastavnik je frustriran kada predaje u razredu gdje nema nadarenih 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 29

3. GRUPA n Osnovni medij egzistencije svakog živog bića n Edukativni proces je grupni proces 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 30

n n Pedagog se bavi cjelokupnom školskom populacijom, te s roditeljima školske djece Problem nastaje ukoliko edukator računa da radi isključivo sa zdravom populacijom 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 31

Osnovni pojmovi o grupi n n Grupa- riječ germanskog porijekla koja označava ideju okruženja neke mase Moze biti različitih veličina PODJELA: U odnosu na dob djece: 1. Predškolske grupe 2. Grupe učenika 3. Grupe adolescenata 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 32

Psihoterapijska grupa n n Grupa u kojoj se odigrava psihoterapijski proces Edukacija nije psihoterapija, njom nastojimo pomoći u evoluciji nezrele individue na njenom putu k sazrijevanju 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 33

Grupa roditelja n n n Roditeljski sastanak Roditelj od nastavnika očekuje mnoga rješenja i u nastavniku vidi autoritativnu osobu Roditelj zna da ga nastavnik zamjenjuje u odgoju Roditeljski sastanci predstavljaju posebnu grupu roditelja, na tim sastancima nastavnik postaje vođa takvih grupa Na sastancima treba usmjeriti pažnju na samog roditelja Poremećaj učenikova ponašanja i učenja posljedica je poremećaja u roditelja ili u odnosima roditelj-dijete 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 34

Edukativne grupe n n Edukativne grupe predstavljaju instituciju grupnih seansi u kojima dolazi do osobnih emocionalnih iskustava svakog člana grupe. Nastavnici su uvidjeli da im dosadašnja edukacija nije dovoljna da razumiju i razriješe sve češće probleme koje imaju sa svojim učenicima i njihovim roditeljima. 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 35

Razred kao grupa n n n Razred je velika, zatvorena grupa kojoj je voditelj je nastavnik Među voditeljima razredne grupe ističe se jedan – razrednik Razredna grupa ima i posebna pravila rada Osnovni cilj razredne grupe je prenošenje informacija Velika grupa ima velik grupni potencijal 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 36

n n n n Vođenje dječje grupe poseban je napor i treba dobro poznavati psihologiju razvojne dobi. Komunikacija je verbalna i treba biti prilagođena uzrastu Članovima školske grupe je nametnuta obaveza da redovito dolaze u grupu, da se na sastancima ponašaju prema pravilima škole i da izvršavaju zadatke koje su dobili. Nemotiviranost je kompenzirana autoritetom voditelja. Svaki transfer u sebi sadrži elemente ljubavi i mržnje Transferni odnosi u razrednoj grupi mogu biti vrlo intenzivni i voditi do erotizacije i do acting outa Zreo i sposoban nastavnik mirno dočekuje ovakvo ponašanje učenika Voditelj razredne grupe ima veliku ulogu, on nije samo učitelj i odgajatelj, nego i roditelj koji kreira ličnost 11/3/2020 Psihoterapijska pedagogija 37

Likovno izražavanje u psihoterapiji Slika i crtež nužan su dio dijagnostičkog i terapijskog procesa s obzirom na nedostatak verbalne komunikacije q Crtež je projekcija djetetova emocionalna stanja, fantazije, želje i konflikata q Psihoterapijsko liječenje - komunikacija djeteta sa okolinom q Psihoterapijski proces – komunikacija djeteta s terapeutom q

Znanstveno-kritički pristup usmjerava terapeuta na razgovor s djetetom o slijedećim elementima njegova čina i rezultata stvaranja: q Kako se dijete osjećalo odlučujući o tome što će crtati, što je osjećalo crtajući i što osjeća po završetku crtanja Terapeut može tražiti od djeteta iscrpan opis crteža i pojedinih dijelova, prateći njegovu emocionalnu angažiranost Nije dovoljno zadovoljiti se proradom "pozitivnog sadržaja". Pozornost valja usmjeriti i k "negativnom sadržaju” Terapeut može pitati dijete o situacijama iz života, obitelji i okoline koje su možda nalik, ili su pak oprečne sadržaju crteža. Dijete se može pitati o radnji koja je prethodila sadržaju i anticipaciji radnje koja slijedi. Terapeut može pokušati saznati nešto i o dijelovima crteža koji su ga se dojmili, provjeravajući svoje slutnje, zaključke i sposobnost empatije.

q pozitivan sadržaj je ispunjena podloga slike ili crteža q negativnim sadržajem podrazumijeva se praznina Boja je osobni simbol i ne može se interpretirati putem ključa q Liječniku bitne informacije o osobnosti pacijenta daje njegov odnos prema crtačkom i slikarskom priboru, način uporabe boja, njezina količina, snaga poteza, debljina namaza. . . q

Uzrok istraživanja Najčešći problem je u verbalnoj komunikaciji, bilo zbog organske nemogućnosti govora ili zbog neurotskih inhibicija. Metoda rada Za svakog pacjenta vodi se protkol koji sadrži strukturirana opažanja lječnika. Protokol se ispunjava nakon završetka psihoterapijske seanse. A sadrži redom opservacije : q Čin kreiranja q Kreacija q Odnos pacjenta prema matrijalu, kreaciji i lječniku

Kliničko istraživanje q Martina, 7 godina q fobija od škole q pet crteža tijekom trinaest psihoterapijskih seansi

“Mama i ja”

“Put u Zagreb”

“Cvijeće na grobu moga tate”

“Cvjetna livada”

“Martina u oblacima”

izraz vanjskih i unutarnjih konflikata, nesvjesno potisnutih ali svjesno zatomljivanih q S pomoću crteža se prati razvoj i dinamika transfera te pojava otpora u lječenju q uz pomoć liječnika počinje koristiti vlastitu interpretaciju, pojašnjavanje i proradu nacrtane građe q

uspješno prezentirana mogućnost crteža u analitički orijentiranoj psihoterapiji djece, s obzirom na: komunikaciju s djetetom, uvid u nesvjesno dijagnostiku, terapiju, praćenje terapijskog tijeka, prognostiku, preventivu q

Literatura n n Zdenka Gruden: Psihoterapijska pedagogija Damir De Zan: Slika i crtež u psihoterapiji djece

Ivana Balatinac Ana Čalošević Martina Lovrić Lucija Mikulić Marija Zovko