Prva deklinacija prva konjugacija prezent Sum esse fui

  • Slides: 10
Download presentation
Prva deklinacija; prva konjugacija – prezent; Sum – esse – fui vežbe

Prva deklinacija; prva konjugacija – prezent; Sum – esse – fui vežbe

Zadatak: Popuni prazna mesta adekvatnim oblikom reči iz zagrade Magistra _____ narrat. (fabula, ae.

Zadatak: Popuni prazna mesta adekvatnim oblikom reči iz zagrade Magistra _____ narrat. (fabula, ae. f. ) Puella _____ spectat. (tabella, ae, f. ) Discipula tabulam pictam _____. (specto, 1. -spectare, avi, atum) Puella, comam vitta______!(orno 1 -ornarae, avi, atum) Zadatak: promeni imenice po padežima! ( usmeno) Zadatak: promeni glagole u indikativu prezenta aktiva! ( usmeno) 15. Strana u udžbeniku; U latinskom jeziku pripadanje se oznacava prisvojnim genitivom. Predlozi stoje ili sa akuzativom ili sa ablativom. Zapamti: ANIMA CANDIDA – Čista duša (Poštena duša)

Imenice prve deklinacije - množina • Evo kao izgleda promena imenica I deklinacije u

Imenice prve deklinacije - množina • Evo kao izgleda promena imenica I deklinacije u množini. Nom. fabulae Gen. fabularum Dat. fabulis Acc. fabulas Voc. fabulae Abl. fabulis Kao što smo već rekli imenice se navode u nom. i gen. jednine, ali ako imenica ima samo množinu – pluralia tantum, navodićemo je u nom. i gen. množine: reliquiae, arum, f. – ostatak. Imenice I deklinacije su uglavnim ženskog roda. Muškog roda su imenice koje označavaju muško lice kao i neka zanimanja budući da su ih obavljala nekad samo lica muškog roda: poeta, collega, athleta, agricola, scriba, pirata, nauta.

Sum – esse – fui - indikativ prezenta • sum, esse, fui, – sg.

Sum – esse – fui - indikativ prezenta • sum, esse, fui, – sg. 1. sum (sam, jesam) • 2. es (si, jesi) • 3. est (je, jeste) pl. 1. sumus (smo, jesmo) • 2. estis (ste, jeste) • 3. sunt (su, jesu) Ovaj glagol razlikuje se od svih drugih glagola gradjenjem svojih obllika ne samo u latinskom jeziku nego i u drugim indoevropskim jezicima. Glagol pripada grupi nepravilnih glagola. Glagol esse bez predikatovog imena, kao glagolski predikat ima znacnje nalaziti se, postojati, ziveti. In discipulorum tabellis litterae sunt. Slova se nalaze na tablicama ucenica.

Prevedi sa srpskog na latinski jezik: • Učenice, gde ste? • Učiteljica priče učenicama.

Prevedi sa srpskog na latinski jezik: • Učenice, gde ste? • Učiteljica priče učenicama. • U školi se nalaze učenice. • Nalazimo se u školi! • Uz pomoć rečnika navedi nekoliko imenica – glagola! Ponovi: kako se navode imenice a kako glagoli u rečniku!

Da ponovimo: toga i tunika – rimska odeća

Da ponovimo: toga i tunika – rimska odeća

Kako su stari narodi pisali • U starom veku knjige su se pisale i

Kako su stari narodi pisali • U starom veku knjige su se pisale i na kori od drveta, otuda na latinskom – liber, palminom lišću, životinjskim kožama, različitim vrstama tekstila, na pločicama izrađenim od drveta, različitih metala, slonovače, voska itd. Oko 3. veka p. n. e. koža je počela da se izrađuje u finijem obliku, tj. kao pergament što je dovelo do bitne promene u obliku knjige i nastanka kodeksa - knjige u obliku kakav danas poznajemo.

Proizvodnja pergamenta Pergament

Proizvodnja pergamenta Pergament

https: //latinaantiqui tas. wordpress. com/ 2015/12/10/materij al-za-pisanjepovostane-tablice/

https: //latinaantiqui tas. wordpress. com/ 2015/12/10/materij al-za-pisanjepovostane-tablice/