PROTEINI Prof dr sci med Momilo Pavlovi Tri

  • Slides: 21
Download presentation
PROTEINI Prof. dr sci. med. Momčilo Pavlović

PROTEINI Prof. dr sci. med. Momčilo Pavlović

 • Tri četvrtine čvrstih materija u telu čine proteini (strukturni proteini, enzimi, nukleoproteini,

• Tri četvrtine čvrstih materija u telu čine proteini (strukturni proteini, enzimi, nukleoproteini, hemoglobin, mioglobin itd. ) • Glavni sastavni deo proteina su aminokiseline • Svaka aminokiselina ima kiselinsku grupu (-COOH) i atom azota spojen za molekul koji je obično predstavljen aminogrupom (-NH 2) • U proteinima su aminokiseline spojene u dugačke lance pomoću peptidnih veza

 • • Postoji 20 aminokiselina – 10 esencijalnih (organizam ih ne može sintetisati)

• • Postoji 20 aminokiselina – 10 esencijalnih (organizam ih ne može sintetisati) i 10 neesencijalnih (organizam ih može sintetisati) Proteini su sastavljeni iz aminokiselina koje su spojene peptidnim vezama (od 20 do nekoliko hiljada, prosečno oko 400)

 • Varenje proteina započinje u želudcu pod dejstvom pepsina • Optimalan p. H

• Varenje proteina započinje u želudcu pod dejstvom pepsina • Optimalan p. H za delovanje pepsina je 2, 0 -3, 0 • Jedna od važnih karakteristika pepsina je sposobnost digestije kolagena • Pepsin učestvuje u ukupnom varenju proteina samo 10 -20%, a proteine razlaže do proteoza, peptona i nešto polipeptida • Razlaganje proteina nastaje procesom hidrolize peptidnih veza između aminokiselina

 • Proteini u duodenumu oslobađaju pankreozimin koji stimuliše pankreasnu sekreciju • Proteini se

• Proteini u duodenumu oslobađaju pankreozimin koji stimuliše pankreasnu sekreciju • Proteini se dalje razlažu pod dejstvom proteolitičkih enzima pankreasa (proteaza) a to su: tripsin, himotripsin, karboksipolipeptidaza i proteoelastaza • Proteaze pankreasa se izlučuju u neaktivnom obliku • Tripsinogen se aktivira pod dejstvom crevne enterokinaze i prelazi u tripsin • Tripsin zatim aktivira preostale proteaze pankreasa

 • Žuč i bikarbonati stvaraju povoljan p. H za pankreasnu prote azu •

• Žuč i bikarbonati stvaraju povoljan p. H za pankreasnu prote azu • Na četkastom pokrovu enterocita, u membrani svake od mikroresica se nalaze peptidaze (aminopolipeptidaze i dipeptidaze) • One nastavljaju da razlažu preostale veće polipeptide u tripeptide i dipeptide, a neke sve do aminokiselina

 • • Aminokiseline, dipeptidi i tripeptidi se lako transportuju kroz membranu mikroresica u

• • Aminokiseline, dipeptidi i tripeptidi se lako transportuju kroz membranu mikroresica u unutrašnjost eneterocita Većina aminokiselina se apsorbuje kotransportnim sistemom sa natrijumom

 • Normalna koncentracija aminokiselina u krvi je između 350 i 650 mg/L (u

• Normalna koncentracija aminokiselina u krvi je između 350 i 650 mg/L (u proseku 20 mg/L za svaku od aminokiselina) • Asimilacija proteina traje 2 -3 h • Nakon ulaska u krv sve ćelije, a pogotovo hepatociti u toku 510 min. apsorbuju sav višak aminokiselina • Aminokiseline se kroz ćelijsku membranu transportuju olakšanim ili aktivnim transportom pomoću nosača • Kada koncentracija neke aminokiseline u plazmi ili glomerulskom filtratu suviše poraste, mokraćom se gubi sav višak iznad količine koja se može aktivno reapsorbovati

 • Neposredno nakon ulaska u ćeliju aminokiseline se uz pomoć glasničke RNK i

• Neposredno nakon ulaska u ćeliju aminokiseline se uz pomoć glasničke RNK i ribosoma spajaju peptidnim spojevima stvarajući ćelijske belančevine • Mnoge od tih belančevina se mogu brzo razgraditi uz pomoć enzima iz lizozoma u aminokiseline i vratiti nazad u krv • To ne važi za hromozomske belančevine u jedru i gradivne belančevine (kolagen i kontraktilni proteini mišića) • Jetra, bubreg i crevna sluznica mogu akumulirati veće količine belančevina u odnosu na druga tkiva • Hormon rasta i insulin pojačavaju stvaranje tkivnih belančevina, dok glukokortikoidi kore nadbubrežne žlezde povećavaju koncentraciju aminokiselina u krvi

 • U organizmu postoji stalna ravnoteža između aminokiselina u plazmi i većine belančevina

• U organizmu postoji stalna ravnoteža između aminokiselina u plazmi i većine belančevina u ćelijama • Ćelije raka su snažni potrošači aminokiselina čime se isrpljuju belančevine drugih tkiva • U plazmi su prisutne tri glavne vrste belančevina: albumini (učestvuju u stvaranju koloidno-osmotskog pritiska), globulini (enzimske funkcije i učestvuju u imunološkom odgovoru) i fibrinogen (učestvuje u koagulaciji krvi) • Albumini, fibrinogen i 50 -80% globulina nastaju u jetri (ostatak globulina se stvara u limfnom tkivu) • Kada koncentracija proteina u tkivima padne, proteini iz krvi služe kao rezervoar za njihovu zamenu (razgradnjom u makrofagima)

 • Oko 400 gr telesnih proteina sintetiše se i razgradi svaki dan kao

• Oko 400 gr telesnih proteina sintetiše se i razgradi svaki dan kao deo kontinuiranog protoka aminokiselina • Odnos između ukupnih tkivnih proteina i ukupnih proteina plazme je uvek konstantan i iznosi 33: 1 • Proteini se sintetišu po principu – sve ili ništa • Ukoliko nedostaje samo jedna aminokiselina protein se ne može sintetisati • Sinteza neesencijalnih aminokiselina zavisi od stvaranja odgovarajućih α-ketokiselina koje su prekusori odgovarajućih aminokiselina • Pirogrožđana kiselina je ketokiselina i prekusor aminokiseline alanina

 • Procesom transaminacije aminoradikal se prenosi na αketokiselinu dok se kiseonik prenosi na

• Procesom transaminacije aminoradikal se prenosi na αketokiselinu dok se kiseonik prenosi na donor aminoradikala • Glutamin se nalazi u velikim količinama u tkivima i njegova glavna uloga je da služi kao depo aminokiselina • Transaminaciju započinje više enzima među kojima su i aminotransferaze (derivati piridoksina-B 6)

 • Kada ćelija dostigne kapacitet za skladištenje proteina višak se pretvara u masti

• Kada ćelija dostigne kapacitet za skladištenje proteina višak se pretvara u masti ili pretvara u glikogen • Deaminacija znači uklanjanje aminogrupe iz aminokiseline • Aminogrupa iz aminokiseline se prenosi na α-ketoglutarnu kiselinu pri čemu nastaje glutaminska kiselina

 • Amonijak nastao u toku deaminacije uklanja se iz krvi pretvaranjem u ureu

• Amonijak nastao u toku deaminacije uklanja se iz krvi pretvaranjem u ureu • Sva urea se stvara u jetri • Po nastanku urea difunduje iz ćelija jetre u telesne tečnosti i izlučuje se bubrezima

 • Deaminacijom se stvara ketokiselina koja procesom oksidacije ulazi u ciklus limunske kiseline

• Deaminacijom se stvara ketokiselina koja procesom oksidacije ulazi u ciklus limunske kiseline i nastaje ATP • Svaki gram belančevina oslobađa skoro istu količinu energije kao i gram glukoze • Pretvaranje aminokiselina u glukozu ili glikogen naziva se glikoneogeneza, a pretvaranje aminokiselina u ketokiseline ili masne kiseline naziva se ketogeneza • Od 20 aminokiselina 18 ima hemijsku strukturu koja im dozvoljava da se pretvore u glukozu, a 19 se može pretvoriti u masne kiseline

 • Oko 20 -30 gr proteina se svakodnevno razgrađuje u organizmu (obavezni gubitak

• Oko 20 -30 gr proteina se svakodnevno razgrađuje u organizmu (obavezni gubitak proteina) • Zbog toga se za svaku sigurnost preporučuje obavezan dnevni unos proteina od 60 -75 gr • Protein koji ima odnos aminokiselina drugačiji od prosečnog telesnog proteina naziva se parcijalni protein ili nekompletan i u ishrani je manje vredan nego kompletan protein • Maksimalna vrednost = 100 (imaju sve esencijalne kiseline u svom sastavu) u pravilnom odnosu • Jaja = 100; riba = 70; govedina = 69; kravlje mleko = 60; pirinač = 57; soja = 47; krompir = 34

POTREBE U PROTEINIMA SZO EVROPSKE PREPORUKE 10 -15% 12 -13% SIGURNI DNEVNI UNOS PROTEINA/kg

POTREBE U PROTEINIMA SZO EVROPSKE PREPORUKE 10 -15% 12 -13% SIGURNI DNEVNI UNOS PROTEINA/kg TM • • Odojčad 1 -4 god. 5 -18 god. Odrasli Sportisti Trudnoća Dojenje 1, 5 -1, 85 gr 1, 1 -1, 2 gr 0, 8 -1 gr 0, 75 gr 1 -2 gr +6 -13 gr

 • Hormon rasta povećava sintezu ćelijskih proteina (povećava transport aminokiselina kroz ćelijsku membranu

• Hormon rasta povećava sintezu ćelijskih proteina (povećava transport aminokiselina kroz ćelijsku membranu i ubrzava proces transkripcije i translacije DNK i RNK) • Insulin (ubrzava transport aminokiselina u ćeliju) • Glukokortikoidi povećavaju razgradnju tkivnih proteina (snižavaju količinu proteina u većini tkiva, podižu koncentraciju aminokiselina u krvi i jetri) • Testosteron povećava odlaganje proteina u tkivima (u mišićima za 30 -50%) • Tiroksin povećava intenzitet metabolizma svih ćelija, te tako indirektno i proteina

VIDIMO SE NA TESTU !

VIDIMO SE NA TESTU !