Prostorno planiranje i integralno upravljanje obalnim podrujem Crne
Prostorno planiranje i integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore Gojko Berlengi, UNDP, COAST Project / GISplan gojko. berlengi@undp. org
Teme 1. ICZM Protokol i prostorno planiranje CAMP aktivnosti kao podrška izradi Prostornog plana obalnog područja: 2. Razvoj informacijskog sistema obalnog područja 3. Ocjena prihvatnog kapaciteta 4. Obalni odmak 5. Aktivnosti koordinacije i tehničke pomoći u interpretaciji zahtjeva iz Protokola
1. ICZM Protokol i prostorno planiranje Protokol regulira 4 grupe pitanja vezana za planiranje uređenja prostora: - procesni aspekti prostornog planiranja, sektorska koordinacija, participacija, monitoring i evaluacija, observatorij - instrumenti i tehnike prostornog planiranja, analize prihvatnog kapaciteta, ocjene uticaja na životnu sredinu, ekosustavni pristup, analize obalnih rizika, posebno klimatskih promjena, pejzažno planiranje
ICZM Protokol i prostorno planiranje (2) - pojedinačni problemi u uređenju obalnih prostora ili loše prakse koje traže korekciju, linearno širenje naselja duž obale, preizgrađenost obale, disperzna izgradnja, gradnja u uskom obalnom pojasu, ograničeni javni pristup obali, loše položena prometna infrastruktura (pre blizu obale) - instrumenti provedbe, zemljišne politike, fiskalni instrumenti, instrumenti komunalnog uređenja
ICZM Protokol i sistem uređenja prostora Osnovni princip Protokola je cjelovitost ili integralnost u razumijevanju i upravljanju obalnim sistemima. Sistem uređenja prostora, prije svega u smislu cjelovitosti sagledavanja i širine ciljeva utvrđenih zakonom je najbliži mogućem okviru za provođenje IUOP.
Bitni instrumenti IUOP-a i prostorno planiranje ICZM Protokol – koordinacija (čl. 7) i participacija (čl. 14) U sistemu uređenja prostora omogućava se međusektorska (horizontalna) koordinacija i participacija primarno kroz izradu planskih dokumenata Kontrola gradnje u obalnom pojasu i obalni odmak (čl. 8) Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta…. (čl. 81) Zakon o morskom dobru
Postojanje obalnih planova primjerenih teritorijalnih razina Protokol (čl. 18) Prostorno planski dokumenti prema Zakonu o uređenju prostora Regionalna razina: PPPN OP Lokalna razina: PUP DUP UP
Izazovi primjene Protokola - kako obalnim područjem planirati i upravljati istovremeno bolje i racionalnije - nužnost preciznijeg tumačenja zahtjeva Protokola - prilika za reafirmaciju prostornog planiranja - modernizacija javne uprave
2. Razvoj informacijskog sistema obalnog područja (čl. 16) Praćenje i opservacijski mehanizmi (čl. 27) Uz podršku Organizacije Stranke će naročito: (a) definirati pokazatelje upravljanja obalnim područjem, uzimajući u obzir postojeće, te surađivati u korištenju takvih pokazatelja; (b) uvesti i održavati ažurirane procjene korištenja i upravljanja obalnim područjima;
Korištenje tehnologije GIS-a - efikasna pohrana prostornih podataka - postavljanje upita na bazu, izračun indikatora - vizualiziranje različitih prostornih fenomena i trendova - prostorne analize kao podrška odlučivanju - kartografski alat - kvalitetno prezentiranje
Primjeri indikatora izvedenih iz GIS baze podataka Indikatori stanja/promjena korištenja i namjene prostora Zauzetost obalnog ruba Osjetljivost i pogodnost prostora Indeks demografskih prilika ….
3. Ocjena prihvatnog kapaciteta "Prihvatni kapacitet je maksimalni broj korisnika koji istovremeno posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i sociokulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja". PAP/RAC metodologija. . . nužnost fleksibilnog gledanja na prihvatni kapacitet, za razliku od težnji fiksnim numeričkih vrijednosti prihvatnog kapaciteta.
Faktori / indikatori prihvatnog kapaciteta - fizičko ekološki - infrastrukturni - socio kulturni - političko ekonomski
Problemi u implementaciji koncepta prihvatnog kapaciteta - granična količina pritiska odnosno broja korisnika koja proizvodi neprihvatljive utjecaje - investiranje u kvalitetnija tehnička rješenja omogućava rast pritiska bez izazivanja neprihvatljivih utjecaja
Hvala na pažnji…
Analize prihvatnog kapaciteta i veze na druge tehnike planiranje Koncept prihvatnog kapaciteta je povezan sa drugim alatima u planiranju - analiza osjetljivosti i pogodnosti, - socio ekonomske analize, - strateška procjena uticaja na životnu sredinu
4. Obalni odmak Razlozi - očuvanje prirodnih i pejzažnih vrijednosti obale te ukupne prirodne dinamike od značaja za ove vrijednosti (čl. 5, 6, 10, 11). - izbjegavanje rizika kojima je izloženo obalno područje, koje mogu nastati zbog prirodnih procesa kao što je erozija, prirodnih katastrofa te klimatskih promjena (čl. 5, 22, 23). - osiguranje slobodnog pristupa moru i obali – morsko dobro (čl. 8).
Adaptacije propisanog obalnog odmaka - analiza i razrada kriterija - dio obale priveden nekoj namjeni kojom su izmijenjena njegova prirodna obilježja (“brownfield” situacija), - postojeća naselja, odnosno izgrađeno građevinsko zemljište koje se utvrđuje prostornim planovima, - dijelovi obale koji su bili privedeni namjenama npr. industrijske ili vojne, a koje su napuštene ili dijelovi devastirani aktivnostima kao što je eksploatacija mineralnih sirovina. - na dijelu obale planirana gospodarska i slična funkcija koja zahtijeva neposrednu blizinu mora (“greenfield” situacija).
5. CAMP i PPOP - aktivnosti koordinacije i tehničke pomoći - koordinacija i razmjena informacija s planerskim timom - tehnička pomoć u interpretaciji zahtjeva iz Protokola - sudjelovanje u stručnim raspravama - suradnja u provedbi strateške procjene uticaja na životnu sredinu – veza na stratešku procjenu ICZM strategije/plana
Hvala na pažnji…
- Slides: 32