Prostorno i ope kretanje stanovnitva MIGRACIJE I CIRKULACIJE

Prostorno i opće kretanje stanovništva

MIGRACIJE I CIRKULACIJE -prostorno kretanje stanovništva: - migracija promjena mjesta stalnog boravišta - cirkulacija odlazak iz mjesta stalnog boravišta bez njegove promjene - prethistorijsko doba: potraga za hranom i mjestom boravka -suvremeno doba: a)ekonomski uzroci – dominantni (seljenje zbog zaposlenja itd. ) b)neekonomski – politički, vjerski, obrazovni, zdravstveni. . .

- faktori koji utječu na prostorno kretanje: 1. pull ili privlačni – nude bolje životne uvjete npr. SAD, Australija, države EU-a i gradovi 2. push ili potisni – potiču stan. na odlazak zbog nerazvijenosti npr. Afrika, veći dio Azije, Latinska Amerika i sela

- prema trajanju migracije mogu biti: 1. privremene 2. konačne prema trajanju cirkulacije dijelimo na: 1. redovite – npr. dnevna kretanja radi posla, školovanja itd. 2. slučajne – neredovit odlazak zbog npr. liječenja, posla itd. 3. sezonske – npr. rad u ugostiteljstvu, građevinarstvu itd. prema dometu migracije i cirkulacije dijelimo na: unutarnje i vanjske

SASTAVNICE MIGRACIJA I ODLJEV MOZGOVA - sastavnice migracija su: 1. emigracija iseljavanje (nerazvijene države) 2. imigracija useljavanje (razvijene države)

Trgovanje afričkim robovima kao važna i velika seoba u povijesti

Seobe iz Starog u Novi svijet krajem 19. i početkom 20. st.

Odljev mozgova ili “Brain drain” (1991. - danas)

UZROCI MIGRACIJA U HRVATSKOJ: a) gospodarski = agrarna prenaseljenost, bolest vinove loze, opća kriza i siromaštvo b) politički = brojni ratovi i podređenost snažnijim silama emigracijsko ili imigracijsko područje kroz povijest? danas?

5 migracijskih razdoblja: 1. osmanlijska osvajanja (15. – 18. st. ) - preseljenje prema zapadu - Hrvatsko zagorje, Međimurje i Podravina gusta naseljenost - Austrija gradišćanski Hrvati - Italija moliški Hrvati - ostale susjedne zemlje (Bunjevci i Šokci) - oko 300 000 Hrvata - oslobođenje Habsburška Monarhija doseljavanje (Slavonija)

2. prekooceanska emigracija (19. st. - I. svj. rata) - u SAD, Južnu Ameriku, Australiju, Kanadu. . . - uzroci: agrarna kriza, bolest vinove loze, opća kriza i siromaštvo - razvoj parnog broda = brži prijevoz do “Novog svijeta” - SAD i ostale zemlje vode liberalnu useljeničku politiku - najviše sa otoka, Dalmacije, Istre, gorskih krajeva i Slavonije - oko 500 000 stanovnika

3. između dva svjetska rata i poslije II. svj. rata - uzroci: gospodarski i politički (nove državne granice) - oko 100 000 stanovnika - Južna Amerika (Čile i Argentina) i Australija - SAD ograničio useljavanje - uglavnom iz Istre, Dalmacije i sa otoka

4. rad u inozemstvu (1965. – 1990. ) - oko 500 000 stanovnika na rad u razvijene europske države - Njemačka, Austrija, Švicarska, Francuska, Švedska. . . - uzroci: - pogođenost ratom + stradanja muškog stanovništva = manjak radne snage imigracijska populacijska politika -područje bivše Jugoslavije suprotan proces nezaposlenost i emigracija - posljedice: - smanjenje nataliteta, jaka depopulacija i senilizacija stanovništva

5. suvremena migracijska kretanja (nakon 90 – ih godina) - što potiče prve migracije, a što današnje? - “brain drain” = odljev mozgova - jedan od razloga povećanja svjetske neravnoteže - velikosrpska agresija = prognanici i izbjeglice (razlika? )

PROSTORNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - prostorno kretanje stanovništva: migracije (promjene mjesta boravka) cirkulacije (bez promjene mjesta boravka) - prema trajanju: migracije – privremene i konačne; cirkulacije – redovite, slučajne i sezonske - Prema dometu migracije i cirkulacije: unutarnje i vanjske 1. emigracija iseljavanje (nerazvijene države) 2. imigracija useljavanje (razvijene države) - privlačni čimbenici (pull): bolji životni uvjeti, radno mjesto, školovanje. . . - potisni čimbenici (push): slaba razvijenost, nezaposlenost, teški životni uvjeti - posljedice migracija: a) kratkotrajne (broj stanovnika, gustoća, biološki sastav, obrazovni sastav. . . ), b) dugotrajne (prirodno kretanje stanovništva, dobni sastav, obrazovni sastav)

- Migracija stanovništva Hrvatske - uzroci vanjskih migracija: gospodarski (agrarna prenaseljenost, bolest vinove loze, opća kriza i siromaštvo) i politički (brojni ratovi i podređenost snažnijim silama) - pet migracijskh razdoblja: 1. osmanlijska osvajanja od 15. do 18. st. ; smanjenje broja stanovnika, Hrvati u susjednim i bližim europskim državama npr. u Austriji gradišćanski Hrvati, u Italiji moliški, u Srbiji (Vojvodina) i Mađarskoj Bunjevci i Šokci itd. (300 000) 2. prekooceanska ekonomska migracija od 19. st. do I. Svj. rata (500 000) 3. ekonomske i političke migracije između dva svjetska rata i poslije II. svj. Rata (100 000) 4. odlazak na rad u inozemstvo od 1960. do kraja 80 -ih godina 20. st. ekonomska migracija (500 000) 5. suvremeno migracijsko razdoblje (od 1991. )- selektivnost prema obrazovnoj strukturi, “brain drain” (odljev mozgova) - unutarnje migracije: iz sela u gradove, iz slabije razvijenih područja u jače razvijena (npr. iz unutrašnjosti na obalu) - sezonske i dnevne cirkulacije: radnici, učenici, studenti. . . - Hrvatska = kroz čitavu povijest depopulacijska država, u prošlom desetljeću imigracijska država, a u ovom desetljeću ponovno