Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti 1 dio Tercijarni sektor

Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti 1. dio

Tercijarni sektor (III) = promet, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i financijske usluge Servisne djelatnosti (neproizvodne); nadogradnja I i II Veći udio aktivnog zaposlenog stanovništva = razvijenija država

Promet premještanje ljudi, materijalnih dobara, energije i informacija s jednog mjesta na drugo - pokazatelj stupnja razvijenosti - nositelj globalizacijskih procesa - razlikujemo: 1)kopneni 2)pomorski 3)zračni 4)telekomunikacijski

1) KOPNENI PROMET a)cestovni b)željeznički c)riječno – jezersko – kanalski - posebne vrste: cjevovodni i gradski

a) cestovni promet - izum automobila, gradnja cesta od betona i poslije od asfalta - prva autocesta 1921. godine pokraj Berlina - najrazvijenije cestovne mreže: SAD, Njemačka, Francuska, Italija i Japan - najvažniji oblik prometa u prijevozu putnika! - najveći zagađivač od svih vrsta prometa!

b) željeznički promet - vodeći oblik kopnenog prometa u prijevozu robe! - udio u putničkom prometu se smanjuje zbog cestovnog i zračnog - razvija se istodobno s industrijom - prvo u Europi i SAD –u - prikladan za prevaljivanje velikih udaljenosti transkontinentalne željezničke pruge (SAD, Rusija, J. Amerika, Australija)

- gustoća željezničke mreže uvjetovana gospodarskom razvijenošću - Europa i SAD imaju najgušću - željeznica se sve više modernizira kako bi privukla putnike - povećavaju se udobnost i brzina

- također se i razvijaju novi sustavi poput Mag. Lev –a (magnetska levitacija)

c) riječno – jezersko - kanalski promet - promet na unutarnjim vodama - odvija se plovilima na rijekama, prokopanim kanalima i jezerima - jeftin i praktičan - nedostaci: ovisnost o vodostaju rijeka, zaleđivanje, nejednaka mreža vodenih prometnica itd. - najvažniji plovni putevi u svijetu: Mississippi s pritocima, Rajna – Majna – Dunav, Volga i Amazona

d) cjevovodni promet - tekućine i plinovi - prema vrsti sadržaja najčešći su plinovodi i naftovodi

e) gradski promet - prijevoz putnika i robe raznim prijevoznim sredstvima poput automobila, autobusa, tramvaja, podzemne željeznice, brodova. . . - velika gustoća - uvjetovan brojem stanovnika i razvijenošću grada - utječe na zagađenje zraka u urbanim sredinama - traže se alternativni izvori energije za pogon vozila - osim zagađenja problemi su parking i buka

2) POMORSKI PROMET - najsporiji i najjeftiniji prijevoz tereta - najveća pomorska flota: Panama, Liberija, Grčka, Bahami, Malta, Singapur, Cipar, Hong Kong i Norveška - Panama i Liberija su zemlje “jeftinih zastava” (niži porezi za registriranje brodova) - danas pomorski promet pretežno teretni, a znatno manje putnički - nafta 55 % ukupnog pomorskog prijevoza robe - vodeće svjetske luke: Singapur, Rotterdam i Shanghai

3) ZRAČNI PROMET - ističe se brzinom i u novije vrijeme niskom cijenom - uglavnom putnički oblik prometa - vodeće zemlje: SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i Japan - Najfrekventniji svjetski aerodromi: Atlanta (Hartsfield), Chicago (O‘Hara) i London (Heatrow)

4) TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET - sustav veza kojim ljudi komuniciraju - pošta, telegraf, telefon (fiksni i mobilni) i internet - virtualni svijet uvelike pridonio globalizaciji - danas preko 2 milijarde korisnika interneta, prednjači Kina Korisnici interneta 2004.

TRGOVINA - posljedica potrebe i želje ljudi za različitim stvarima - “oduvijek” prisutna - potaknula nastanak i razvoj gradova u svijetu - novac = monetarni sustav razvijen radi lakšeg trgovanja - prije novca robna razmjena (danas u najslabije razvijenim) - razvoj prometa omogućio uključivanje cijelog svijeta u trgovinu cilj je uvođenje slobodne trgovine - nastaju brojna udruženja npr. EU, NAFTA, OPEC, WTO, CEFTA

- razmjena unutar države = unutarnja ili domaća trgovina - razmjena između država = međunarodna trgovina - država može imati pozitivnu i negativnu trgovačku bilancu - pozitivna izvoz veći od uvoza (suficit) - negativna izvoz manji od uvoza (deficit) - Hrvatska 2017. oko 14 milijardi eura izvoza naspram 21 milijarde eura uvoza

Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti 1. dio PROMET = prijevoz ljudi i materijalnih dobara te prijenos energije i informacija - oblici: kopneni, pomorski, zračni i telekomunikacijski promet 1. Kopneni a)cestovni promet -onečišćenje, buka -najvažniji oblik prometa za prijevoz putnika - auto-ceste b) željeznički promet + cijena, kapacitet, manje onečišćenje - vodeći oblik prometa za prijevoz robe - transkontinentalne željezničke pruge - modernizacija suvremene željeznice (Mag. Lev – magnetska levitacija ) c) riječno-jezersko-kanalski promet - plovne rijeke, jezera, umjetno prokopani kanali

+ cijena, - nedostaci: ovisnost o vodostaju, zaleđivanju, gustoći riječne mreže - cjevovodni promet - plinovodi, naftovodi, toplovodi, . . . + cijena - nedostatak onečišćenje -gradski promet - više prometnih sredstava; problem onečišćenja i promet u mirovanju 2. Pomorski promet + najjeftiniji, prikladan za prijevoz tereta - nedostatak: onečišćenje, sporost - najveće luke: Shanghai, Singapur, Rotterdam 3. Zračni promet + brzina i cijena - pretežno putnički - najfrekventniji aerodromi (prvih 12) - Atlanta, Beijing (Peking), London, Tokyo, Los Angeles, Chicago, Dubai, Paris, Dallas, Hong Kong, Frankfurt, Istanbul

4. Telekomunikacijski promet - pošta, telegraf, telefon, internet - presudni čimbenik globalizacije TRGOVINA = kupovina i prodaja stvari i usluga - borba za tržište - unutarnja i međunarodna trgovina - pozitivna trgovinska bilanca (suficit) - veći izvoz od uvoza, npr. Kina, EU - negativna trgovinska bilanca (deficit) - veći uvoz od izvoza, npr. Hrvatska, SAD -Hrvatska 2017. oko 14 milijardi eura izvoza naspram 21 milijarde eura uvoza