Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti 2 dio Industrija II

  • Slides: 23
Download presentation
Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti 2. dio

Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti 2. dio

 Industrija = II. djelatnost (što još? ) -industrijska revolucija 2. polovica 18. st.

Industrija = II. djelatnost (što još? ) -industrijska revolucija 2. polovica 18. st. u Velikoj Britaniji - prije revolucije: - 10 % stanovništva u gradovima - proizvodnja i razmjena za vlastite potrebe - česta pothranjenost širenje bolesti kratak životni vijek - za vrijeme revolucije: - proizvodi se više, brže i jeftinije - potreba za radnom snagom rast gradova - lakši život produljenje životnog vijeka

1. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA James Watt (1736. – 1819. ) Parni stroj iz 1769. godine

1. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA James Watt (1736. – 1819. ) Parni stroj iz 1769. godine Ugljen

Tvornice Radna snaga

Tvornice Radna snaga

2. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Henry Ford (1863. – 1947. ) Nafta Električna energija Otto motor

2. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Henry Ford (1863. – 1947. ) Nafta Električna energija Otto motor iz 1876. godine

Tvornice Radna snaga

Tvornice Radna snaga

3. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Automatizacija Čip

3. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Automatizacija Čip

Tehnopolis u Lyonu

Tehnopolis u Lyonu

 što industrija treba za proizvodnju? 1. prirodni resursi (sirovine npr. ugljen, nafta, šume.

što industrija treba za proizvodnju? 1. prirodni resursi (sirovine npr. ugljen, nafta, šume. . . ) 2. kapital (kapitalno – intenzivna i radno – intenzivna) 3. radna snaga 4. menadžment (uprava i organizacija) 5. tehnologija

 razlike u razvijenosti industrije sve su veće - slabije razvijene zemlje: - zastarjeli

razlike u razvijenosti industrije sve su veće - slabije razvijene zemlje: - zastarjeli strojevi i tehnologija - nedostatak kapitala i obrazovane radne snage - manje ulažu u zaštitu okoliša i održivi razvoj - visokorazvijene zemlje: - velika ulaganja u znanost razvoj modernih tehnologija - velika kupovna moć velika količina proizvoda još jači razvoj

 PODJELA INDUSTRIJE: prema kapitalu: 1) kapitalno – intenzivna = velika i skupa ulaganja

PODJELA INDUSTRIJE: prema kapitalu: 1) kapitalno – intenzivna = velika i skupa ulaganja i skupi proizvodi (npr. računalna) 2) radno – intenzivna = manja ulaganja, brojna i jeftina radna snaga, jeftiniji proizvodi (npr. tekstilna i prehrambena)

Radno-intenzivna PODJELA INDUSTRIJE Kapitalno-intenzivna

Radno-intenzivna PODJELA INDUSTRIJE Kapitalno-intenzivna

 prema sirovini: 1) ekstraktivna = izravno iz prirode (rudarstvo) a) crna metalurgija =

prema sirovini: 1) ekstraktivna = izravno iz prirode (rudarstvo) a) crna metalurgija = željezo, čelik i ferolegure b) obojena metalurgija = bakar, aluminij, olovo, cink 2) prerađivačka = prerađuje proizvode iz prirode ili one dobivene sintetičkim putem u gotove proizvode

PODJELA INDUSTRIJE Ekstraktivna Prerađivačka

PODJELA INDUSTRIJE Ekstraktivna Prerađivačka

 prema vrsti proizvoda: 1) teška = proizvodnja sirovina, energije, strojeva, kemijska ind. -

prema vrsti proizvoda: 1) teška = proizvodnja sirovina, energije, strojeva, kemijska ind. - farmaceutska industrija (dio kemijske industrije) - proizvodi sintetičke lijekove od biljaka, životinja, minerala, gena, bakterija itd. . . - vodeći svjetski proizvođači: SAD, Francuska, Njemačka, Japan, Švicarska i UK - u SAD –u 1000 kompanija sa 200 000 zaposlenih - najveći proivođači u SAD –u: New Jersey, New York i Pennsylvania 2) laka = roba široke potrošnje npr. tekstilna, prehrambena, kožna. . .

Teška PODJELA INDUSTRIJE Laka

Teška PODJELA INDUSTRIJE Laka

Vodeći inovatori u farmaceutskoj industriji Prvih 10 svjetskih farmaceutskih korporacija

Vodeći inovatori u farmaceutskoj industriji Prvih 10 svjetskih farmaceutskih korporacija

 LOKACIJA INDUSTRIJE: - prije blizina sirovine - danas prometna dostupnost (npr. luke) ORGANIZACIJA

LOKACIJA INDUSTRIJE: - prije blizina sirovine - danas prometna dostupnost (npr. luke) ORGANIZACIJA INDUSTRIJE: - konkurentnost = borba za tržište (zašto je dobra? ) - ciljevi: - visoka kvaliteta, prihvaćenost na tržištu, povoljne cijene, zapošljavanje i briga za održivi razvoj

Razvijenost industrije u svijetu početkom 21. stoljeća

Razvijenost industrije u svijetu početkom 21. stoljeća

Industrijske regije Hrvatske

Industrijske regije Hrvatske

Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti 2. dio -industrijska revolucija 2. polovica 18. st. u Velikoj

Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti 2. dio -industrijska revolucija 2. polovica 18. st. u Velikoj Britaniji - prije revolucije: - 10 % stanovništva u gradovima - proizvodnja i razmjena za vlastite potrebe - česta pothranjenost širenje bolesti kratak životni vijek - za vrijeme revolucije: - proizvodi se više, brže i jeftinije - potreba za radnom snagom rast gradova - lakši život produljenje životnog vijeka - slabije razvijene zemlje: - zastarjeli strojevi i tehnologija - nedostatak kapitala i obrazovane radne snage - manje ulažu u zaštitu okoliša i održivi razvoj

- visokorazvijene zemlje: - velika ulaganja u znanost razvoj modernih tehnologija - velika kupovna

- visokorazvijene zemlje: - velika ulaganja u znanost razvoj modernih tehnologija - velika kupovna moć velika količina proizvoda još jači razvoj prema kapitalu: 1) kapitalno – intenzivna = velika i skupa ulaganja i skupi proizvodi (npr. računalna) 2) radno – intenzivna = manja ulaganja, brojna i jeftina radna snaga, jeftiniji proizvodi (npr. tekstilna i prehrambena) prema sirovini: 1) ekstraktivna = izravno iz prirode (rudarstvo) a) crna metalurgija = željezo, čelik i ferolegure b) obojena metalurgija = bakar, aluminij, olovo, cink 2) prerađivačka = prerađuje proizvode iz prirode ili one dobivene sintetičkim putem u gotove proizvode

 prema vrsti proizvoda: 1) teška = proizvodnja sirovina, energije, strojeva, kemijska ind. -

prema vrsti proizvoda: 1) teška = proizvodnja sirovina, energije, strojeva, kemijska ind. - farmaceutska industrija (dio kemijske industrije) 2) laka = roba široke potrošnje npr. tekstilna, prehrambena, kožna. . . LOKACIJA INDUSTRIJE: - prije blizina sirovine - danas prometna dostupnost npr. luke, industrijske zone