Promocija kvalitete i unaprjeenja sustava odgoja i obrazovanja

Promocija kvalitete i unaprjeđenja sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini Katarina Grgec Voditeljica Službe za srednje škole i učeničke domove 1

• U Republici Hrvatskoj gimnazijskim programima obuhvaćeno je 53 826 učenika, što iznosi 30, 5% u odnosu na ostale srednjoškolske programe. • Za razliku od određenih promjena u osnovnoškolskom i strukovnom obrazovanju, gimnazijsko obrazovanje svojom se organizacijskom strukturom i programski nije znatnije mijenjalo od početka 1990 – ih (1994. g. ). • Gimnazije još uvijek karakterizira tradicionalni predmetno – fragmentirani nastavni plan i program s izrazito velikim brojem obveznih predmeta, fiksnom predmetnom strukturom i satnicom te vrlo niskom i nedostatnom izbornošću. Činjenica da nastavni programi nisu osuvremenjeni više od dva desetljeća jasno ukazuje na potrebu za korjenitim programskim promjenama. 2

STRUKOVNE GIMNAZIJE • Školske godine 2012. /2013. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji sa svojim nadležnim obrazovnim institucijama (Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) pokreće program strukovnih gimnazija. • Uvode se tri vrste eksperimentalnih kurikuluma – tehnička gimnazija, turistička gimnazija, ekonomska gimnazija, agro gimnazija i gimnazija održivog razvoja. • Radi izgradnje odgojno-obrazovnoga sustava kao spone između odgoja i obrazovanja i gospodarstva, odnosno tržišta rada, Ministarstvo će i u školskoj godini 2015. /2016. nastaviti s eksperimentalnom provedbom gimnazijskih programa. 3

STRUKOVNE GIMNAZIJE • Kurikulumi strukovnih gimnazija temelje se na razvijanju općeg znanja i temeljnih kompetencija, strukovnim modulima i stručnoj praksi izrađenoj u skladu s potrebama poslodavaca, fleksibilnosti te primjerenom omjeru stručnog i općeg znanja, što omogućava bolju horizontalnu i vertikalnu prohodnost učenika. 4

STRATEGIJA • • • U gimnazijskom obrazovanju nužno je povećanje izbornosti koje će biti sve izraženije u završnim razredima. Ovakvim će se usmjerenjem izravno djelovati na jasnije profiliranje gimnazijskog odgoja i obrazovanja i pojedinih škola te omogućiti učenicima obrazovanje u skladu s njihovim interesima, sposobnostima i visokoškolskim aspiracijama. Potrebno je precizno projektno isplanirati moguće modele povećanja izbornosti te utvrditi njihov utjecaj na kadrovske, organizacijske i materijalne uvjete rada. Sadašnji gimnazijski programi zbog svoje sporosti i nefleksibilnosti nisu u mogućnosti odgovoriti na stalne promjene u tehnologiji, gospodarstvu i društvu u cjelini. Kao i u slučaju ostalih razina i vrsta obrazovanja ključno je da u izradi kurikularnih dokumenata većinu članova radnih skupina čine nastavnici, pri čemu je potrebno posvetiti se pravodobnom i kvalitetnom osposobljavaju nastavnika i drugih djelatnika. 5

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU • Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module. • Budući da fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti, upravo je fakultativni dio područje u kojemu je moguće i potrebno utjecati na ponudu dodatnih sadržaja. • Fakultativni dio nastavnog plana i programa donosi škola. 6

PROJEKT • Uvođenjem novih sadržaja u okviru projektnog prijedloga HR. 3. 1. 20 Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini u okviru Prioriteta 3. , Mjere 3. 1. Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. Europskog socijalnog fonda kroz fakultativnu nastavu, kao potencijalni prijavitelj, škola bi nudila učenicima stjecanje određenih kompetencija s kojima učenici imaju bolji temelj za nastavak obrazovanja, ali i veću konkurentnost na tržištu rada. 7

Hvala na pažnji! • telefon: +385 (1) 4569 000; 4594 444 • faks: +385 (1) 4594 301 • Donje Svetice 38, 10000 Zagreb 8