PROMJENE USTAVA PROMJENE USTAVA RH 1 Promjena Ustava

PROMJENE USTAVA

PROMJENE USTAVA RH 1. Promjena Ustava odlukom Hrvatskog sabora - pravo predlaganja promjene Ustava (ustavotvorna inicijativa) ima: 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. - nakon toga, slijedi načelno odlučivanje hoće li se pristupiti promjenama Ustava, a odluku donosi Sabor većinom glasova svih zastupnika. - ukoliko prethodni ishod bude pozitivan, nacrt promjene Ustava donosi Sabor većinom glasova zastupnika. -konačnu odluku o promjeni donosi Sabor dvotrećinskom većinom te istu i proglašava.

PROMJENE USTAVA RH 2. Promjena Ustava odlukom birača (ustavotvorni referendum) - odlučivanje o raspisivanju referenduma je u nadležnosti Hrvatskog sabora i predsjednika Republike. - prilikom odlučivanja o raspisivanju referenduma unutar Hrvatskog sabora traži se većina nazočnih uz uvjet natpolovičnog kvoruma. - predsjednik Republike može raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. - na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili. Odluka je obvezatna.

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Promjene su imale dvostruku svrhu: 1. temeljem ustavnih jamstava osnažiti državnu samostalnost; 2. olakšati tumačenje ustavnih jamstava prava i sloboda za sve, a ne samo za državljane Republike Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 18. prosinca 1997. godine trebalo je promijeniti odredbe vezane za članke: 140. , 141. i 142. Članak 140. propisuje kako Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odluči drukčije.

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Članci 141. i 142. odnosili su se na usuglašavanje hrvatskog sustava ustrojstva državne vlasti i cijelog pravnog poretka s Ustavom iz 1990. Trebalo je brisati sve odredbe koje su bile ostatci bivšeg sustava - npr. Narodna banka Republike Hrvatske u Hrvatska narodna banka; Sabor Republike Hrvatske u Hrvatski državni sabor.

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Najvažnija promjena je dopuna članka 135. stavkom 2. kojim se zabranjuje pokretanje postupka “udruživanja Republike Hrvatske s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. ” Promjene u Izvorišnim osnovama odnose se na niz događaja koji su prouzročili uspostavu nezavisne demokratske države. U Izvorišne osnove unesen je tekst o Domovinskom ratu.

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Izmjena je odrađena i u kod prava i sloboda čovjeka i građanina te je umjesto klasične terminologije „o pravim čovjeka i građanina” stoji formulacija „svatko” uživa prava i slobode zajamčene Ustavom.

USTAVNE PROMJENE OD 9. STUDENOG 2000. GODINE Glavni nedostatak u funkcioniranju institucija državne vlasti bila je koncentracija moći u rukama predsjednika Republike. Osim toga, još i činjenica da je predsjednik mogao zadržati svoju stranačku funkciju. Predsjednik Republike mogao je zadržati svoju stranačku funkciju te je dolazilo do potpunog zanemarivanja ustavne odredbe o diobi vlasti. Sustav je funkcionirao kao imperijalno predsjedništvo koje je ugrožavalo cjelokupni sustav, uz još transformaciju iz socijalističkog upravljanja u državu slobodnog tržišnog poduzetništva. Predsjednik Republike bio je istovremeno i Predsjednik i vođa političke stranke koja je ostvarila većinu na izborima.

USTAVNE PROMJENE OD 9. STUDENOG 2000. GODINE Tolika snažna politička uloga nije mogla biti rezultat ustavnih obilježja polupredsjedničkog sustava. Osim uloge predsjednika Republike u cjelokupnom sustavu ustrojstva državnih vlasti, naglasak se stavio i na opravdanost Županijskog doma. Ustavnim promjenama stvorena je jedna inačica parlamentarnog sustava s neposredno izabranim predsjednikom te nekim elementima skupštinske vlade.

USTAVNE PROMJENE OD 9. STUDENOG 2000. GODINE Cilj je bio uspostaviti sustav odgovorne i djelotvorne izvršne vlasti. Pitanja druga koja su se postavljala odnosila su se na sljedeće: stručnost i djelotvornost pravosuđa; promjena uloge Ustavnog suda; svrsishodnost dvodomne strukture zakonodavnog tijela; decentralizacija vlasti. Naziv Sabora promijenjen je u Hrvatski sabor. Ispušten je naziv za predsjednika Republike „državni poglavar”, odnosno željelo se učiniti odmak obzirom na prethodni sustav kako se ne bi shvaćalo predsjednika „šefom države”.

USTAVNE PROMJENE OD 28. OŽUJKA 2001. GODINE Ovim promjenama dovršen je proces započet u proljeće 2000. godine, odnosno ukinut je Županijski dom Hrvatskog sabora. Iako se u prvoj fazi ustavnih promjena nisu mogu usuglasiti oko dvodomnog sustava, tek približavanjem izbora za Županijski dom, postignuto je suglasje. Razlozi napuštanja dvodomnog sustava: 1. Potreba jačanja Hrvatskog sabora u okviru sustava ustrojstva vlasti - slabljenje uloge predsjednika Republike zahtijeva jačanje Vlade i Hrvatskog sabora. 2. Nije opravdan niti jedan od tradicionalnih teorijskih argumenata u prilog Županijskog doma Sabora - Republika Hrvatska je člankom 1. Ustava definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država te nikakvi oblici federacije nisu prihvatljivi; nikada u povijesti Hrvatski sabor nije bio dvodoman.

USTAVNE PROMJENE OD 28. OŽUJKA 2001. GODINE 3. Uvođenje Županijskog dom bilo je u suprotnosti s koncepcijom Ustava i stajalištima javne rasprave o Nacrtu Ustava iz 1990. godine - predložak je bio iz Amerike o dvodomnom predstavničkom tijelu. 4. Djelovanje Županijskog doma ne opravdava njegovo očuvanje u sustavu ustrojstva vlasti Županijski dom prestaje djelovati istekom mandata u veljači 2001. godine

USTAVNE PROMJENE OD 16. LIPNJA 2010. Ustavne promjene u lipnju 2010. godine stupile su na snagu samim usvajanjem, dakle bez vacatio legis. Budući je Ustavni sud „unio pomutnju” u enumeraciju ustavnih članaka „svojim” pročišćenim tekstom, Hrvatski sabor je, ponovno, „vratio” na prethodno stanje. Ustavne promjene se mogu kategorizirati na sljedeći način: 1. Promjene usvojene zbog potreba pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji; 2. Promjene potrebne radi (budućeg) članstva Europskoj uniji; 3. Promjene u svrhu deklaracije namjera i ispravljanja nepravdi;

USTAVNE PROMJENE OD 16. LIPNJA 2010. 4. Promjene u svrhu političkog odlučivanja; 5. Promjene u cilju reforme pravosuđa; 6. Promjene u cilju jačanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

USTAVNE PROMJENE OD 16. LIPNJA 2010 Promjene se odnose na : - ustavni položaj središnje banke; - uređenje ustavnog položaja ureda državne revizije; - napuštanje načela neizručivanja vlastitih državljana; - prilagodbe oko postupka donošenja odluka o uporabi oružanih snaga; - promjena odredbi o načinu odlučivanja na referendumu o udruživanju i razdruživanju. Bitna promjena je napuštanje načela neizručivanja vlastitih državljana, odnosno primjena europskog uhidbenog naloga odgođena je do punopravnog stupanja u članstvo.

PROMJENE USVOJENE ZBOG POTREBA PREGOVORA O PRISTUPANJU RH UNIJI „Hrvatska EUROPSKOJ narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor. Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner Hrvatske narodne banke. Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadležnost Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom. ” (Članak 53. ) Dodan je novi članak kojim se definira status Državnog ureda za reviziju pa je definiran kao najviša revizijska instanca kojom upravlja glavni državni revizor koji o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor, a u svom radu je samostalna i neovisna. Naime, preciznije je u uređen ustavni položaj središnje banke i Ureda državne revizije.

PROMJENE USVOJENE ZBOG POTREBA PREGOVORA O PRISTUPANJU RH UNIJI „Hrvatsko EUROPSKOJ državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije. ” (Članak 9. ) Izmjena se odnosi i na napuštanje načela neizručivanja vlastitih državljana stranim državama.

PROMJENE USVOJENE ZBOG POTREBA PREGOVORA O PRISTUPANJU RH EUROPSKOJ UNIJI Pomoć u zaštiti suvereniteta i neovisnosti Republici Hrvatskoj mogu pomoći i države saveznice, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorom. Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorom, temeljem odluke Hrvatskog sabora, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske uz suglasnost Predsjednika Republike. Uz iste uvjete može oružane snage mogu prijeći granicu i pomoći državama saveznicama, a odluku donosi Sabor većinom glasova svih zastupnika, a ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, tada Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom (u prvom slučaju odluke donosi većinom glasova svih zastupnika). Ako se radi o vježbi i obukama, tada odluku donosi Vlada RH uz suglasnost Predsjednika Republike.

PROMJENE USVOJENE ZBOG POTREBA PREGOVORA O PRISTUPANJU RH EUROPSKOJ Raspisivanje referenduma za promjenu. UNIJI Ustava je određeno: većina birača koji su pristupili, za razliku od dosadašnjeg sustava gdje je bilo većina birača koja je glasovala, uz uvjet da je pristupila većina od ukupnog broja.

PROMJENE POTREBNE RADI (BUDUĆEG) ČLANSTVA EUROPSKOJ UNIJI Promjene podrazumijevaju: - pravnu osnovu članstva i prijenos ustavnih ovlasti na institucije Unije; - sudjelovanje državnih tijela u odlučivanju u institucijama Europske unije; - primat pravne stečevine Europske unije u hrvatskom pravnom sustavu; - prava hrvatskih građana, kao i državljana Europske unije u Republici Hrvatskoj.

PROMJENE POTREBNE RADI (BUDUĆEG) ČLANSTVA EUROPSKOJ UNIJI Republika Hrvatska zajedno s drugim državama sudjeluje u stvaranju europskog zajedništva zasnovanog na temeljnim načelima i vrijednostima. Po pitanju zastupljenosti u europskim tijelima, hrvatski građani su neposredno zastupljeni u Europskom parlamentu. Vlada RH je dužna izvještavati Hrvatski sabor o svim postupcima donošenja odluka i prijedloga. Republiku Hrvatsku u Vijeću ministara i Europskom vijeću zastupaju Vlada i Predsjednik RH.

PROMJENE POTREBNE RADI (BUDUĆEG) ČLANSTVA EUROPSKOJ UNIJI Prava iz pravne stečevine izjednačena su s pravima predviđenim hrvatskim pravnim poretkom. Prihvaćene pravne akte u institucijama Europske unije, Republika Hrvatska primjenjuje u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. “Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije”.

PROMJENE POTREBNE RADI (BUDUĆEG) ČLANSTVA EUROPSKOJ UNIJI Državljani Republike Hrvatske su i građani Europske unije te im se priznaju sva prava iz pravne stečevine, a posebno: - sloboda kretanja i nastanjivanja na području svih država članica; -aktivno i pasivno biračko pravo za izbore u Europski parlament te lokalne izbore drugih država članica; -pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice; -pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja svim drugim institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije.

PROMJENE U SVRHU DEKLARACIJE NAMJERA I ISPRAVLJANJA NEPRAVDI U Izvorišnim osnovama dodaje se podstavak 13. koji naglašava kako je hrvatski narod u pobjedi u Domovinskom ratu (1991. -1995. ) iskazao spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

PROMJENE U SVRHU DEKLARACIJE NAMJERA I ISPRAVLJANJA NEPRAVDI Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta. U popis su unesene sve 22 nacionalne manjine.

PROMJENE U SVRHU DEKLARACIJE NAMJERA I ISPRAVLJANJA NEPRAVDI Promjena se dogodila i kod kaznenih djela pa ne zastarijevaju sljedeća kaznena djela: ratnog profiterstva, kaznenih djela počinjenih u pretvorbi i privatizaciji u vrijeme Domovinskog rata, kaznena djela počinjena u ratnom stanju i neposrednoj ugroženosti neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti države propisana zakonom te ona propisana međunarodnim pravom.

PROMJENE U SVRHU POLITIČKOG ODLUČIVANJA Dodatno pravo koje je zajamčeno odnosi se na pripadnike nacionalnih manjina, odnosno zakonom se može pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. . Nacionalnim manjinama koje sudjeluju s više od 1, 5% stanovnika jamči se najmanje tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, a nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1, 5% stanovnika, pored općega biračkog prava, na osnovi posebnoga biračkog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama.

PROMJENE U SVRHU POLITIČKOG ODLUČIVANJA Hrvatski državljani koji se na dan izbora zateknu u inozemstvu mogu glasovati u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. Zajamčena su im tri zastupnička mjesta, umjesto dosadašnjeg sustava „ne-fiksne” kvote prema kojemu je broj zastupnika ovisio o broju birača koji izađu na izbore. Odluka o referendumu je znatno izmijenjena. Umjesto dosadašnje većine gdje se zahtijevala većina svih birača, izmjenama na referendumu odluka je obvezatna ako je za nju glasovala većina birača koji su pristupili glasovanju.

PROMJENE U SVRHU POLITIČKOG ODLUČIVANJA Odlučivanje u Hrvatskom saboru: 1. Odredbe o proračunu – donosi ga Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika. 2. Ustavni sud Republike Hrvatske – čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Mandat traje osam godina… 3. Uloga Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u donošenju zajedničkih odluka u tijelima EU treba biti razrađena zakonom.

PROMJENE U CILJU REFORME PRAVOSUĐA 1. Promjena se dogodila i kod položaja i načina izbora sudaca; 2. Ukinuta je obveza reizbora sudaca nakon prvih pet godina na dužnosti; 3. Sudačka dužnost je osobna i trajna; 4. preciznije su definirane nadležnosti Vrhovnog suda i njegovog predsjednika; 5. izmijenjen je sastav i nadležnosti Državnog sudbenog vijeća, te Državnog odvjetništva i Državnog odvjetničkog vijeća.

PROMJENE U CILJU REFORME PRAVOSUĐA Državno sudbeno vijeće – samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj te samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda. Ima jedanaest članova (7 sudaca, 2 sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika). Državno odvjetništvo – samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i kažnjivih djela, poduzimati ravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Zamjenici se na dužnost imenuju stalno.

PROMJENE U CILJU JAČANJA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA Dodan je jedan stavak kada je riječ o pravu na pristup informacijama pa tako se jamči dostupnost informacijama tijela javne vlasti. Kod ograničenja, mora se voditi računa o načelu razmjernosti. Odredbe o definiranju pučkog pravobranitelja gdje on i dalje štiti prava i slobode zajamčena Ustavom te se dalje proširuje na i prava utvrđena međunarodnim ugovorom. Svatko ima pravo podnijeti pritužbu uslijed nezakonitog ili nepravilnog postupanja uslijed rada državnih tijela, tijela lokalne i regionalne (područne) samouprave te tijela s javnim ovlastima. Ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno.