Promet Hrvatske Promet premjetanje ljudi materijalnih dobara energije

Promet Hrvatske

Promet premještanje ljudi, materijalnih dobara, energije i informacija s jednog mjesta na drugo (III. sektor) - pokazatelj stupnja razvijenosti - nositelj globalizacijskih procesa - razlikujemo: 1)kopneni 2)pomorski 3)zračni 4)telekomunikacijski

1) KOPNENI PROMET a)cestovni b)željeznički c)riječno – jezersko – kanalski - posebne vrste: cjevovodni i gradski

a) CESTOVNI - prva autocesta Zagreb – Karlovac i Orehovica – Kikovica 1972. - zbog srpske agresije kašnjenje u gradnji - od 1995. nastavak, a nakon 2000. dinamičnije - danas preko 1200 km autocesta - ukupna cestovna mreža oko 30 000 km - 3 glavne autoceste: 1. prema Dalmaciji (A 1) 2. prema sjevernom Jadranu i Rijeci (A 6) 3. Bregana – Zagreb – Lipovac (A 3)

Mreža autocesta u Hrvatskoj

- veliko značenje - priključene na vodeće europske prometne pravce: pyhrnski, paneuropski koridori Vb, Vc i X (koje gradove spajaju? ) - Planirano: - jadransko – jonski pravac (Italija – Hrvatska – Grčka) na kojeg će se priključiti Istarski ipsilon - podravski pravac Varaždin – Osijek - autocesta od Ploča do Dubrovnika - autocesta Žuta Lokva – Rijeka (kvarnerska autocesta)

b) ŽELJEZNIČKI PROMET - najvažniji za prijevoz robe, premda ima i ulogu u prijevozu putnika - oko 3000 km željezničkih pruga - zaostaje za visokorazvijenim zemljama (tek 1/3 pruga elektrificirana) - prva pruga Zidani Most (Slovenija)- Sisak 1862. - Lička pruga 1925. povezuje Zagreb – Split - najkvalitetniji posavski željeznički pravac - ključna pruga Zagreb – Rijeka (1873. ) nedovoljne kvalitete (mala propusna moć zbog velikih nagiba) - nužnost modernizacije i uvođenja brzih željeznica

Mreža željezničkih pruga u Hrvatskoj

c) RIJEČNO – KANALSKI PROMET - važan isključivo za prijevoz robe - neuređeni plovni putevi, zastarjela flota i visoki troškovi - malo plovnih rijeka: - Sava od Siska do ušća u Dunav - Drava od Terezinog Polja (Virovitica) do ušća u Dunav - Dunav cijelim tokom ali je periferno položen (koridor VII) - Kupa od Karlovca do ušća u Savu kod Siska (robni promet) - planirana gradnja kanala Dunav – Sava od Vukovara do Šamca

Mreža plovnih puteva u Hrvatskoj

- CJEVOVODNI PROMET - tekućine i plinovi - prema vrsti sadržaja najčešći su plinovodi i naftovodi - najjeftiniji oblik prijevoza energenata - naftni terminal u Omišlju polazna točka za uvoz nafte prema Sisku gdje se grana prema Mađarskoj i Srbiji (JANAF) - dužina naftovoda 600 km, a plinovoda 1600 km - JANAF nedovoljno iskorišten pa se planira uključenje u sustav izvoza ruske nafte - plinovodna mreža razgranata uglavnom na panonsko – peripanonskom prostoru

2) POMORSKI PROMET - Hrvatska je primorska i pomorska država - za prijevoz robe najvažniji oblik prometa - najsporiji i najjeftiniji - Hrvatska posjeduje 86 putničkih i 69 teretnih brodova - broj putničkih mjesta se povećava, a brodovi moderniziraju - broj teretnih brodova se smanjuje, ali se povećava njihova tonaža - velika kriza u brodarstvu, zastarjeli brodovi u režalište, a velik dio flote prodan - kriza pomorstva zbog agresije na Hrvatsku koristi Trstu i Kopru - danas se naših 7 luka postupno oporavlja

- luke: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik - Rijeka je najveća hrvatska luka (i za vrijeme Jugoslavije) - vrlo povoljan prometni položaj - lučki sustav Rijeke: bakarski, omišaljski i raški lučki bazen - Split je najvažnija luka za putnički promet (stara luka u centru) dok se razvija i robni promet (nova luka kod Kaštele)

3) ZRAČNI PROMET - 7 međunarodnih zračnih luka: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar, Rijeka i Osijek i dvije manje na otocima Lošinju i Braču + desetak sportskih i turističkih luka

Zračne luke u Hrvatskoj

- najvažnija je hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines koja obavlja domaći i inozemni prijevoz 25 putničkih zrakoplova - oko 5 milijuna putnika godišnje - povećavaju se kapacitet i promet u svrhu turizma - preko Hrvatske prolaze važni zračni prometni koridori od čega ostvarujemo znatnu dobit (brojne niskobuđetne kompanije)

4) TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET - sustav veza kojim ljudi komuniciraju - pošta, telegraf, telefon (fiksni i mobilni)i internet - 1, 7 milijuna fiksnih telefonskih linija - više od 5 milijuna korisnika pokretne mreže - više od 2, 5 milijuna korisnika interneta - prema ovim pokazateljima Hrvatska se približila najrazvijenijim europskim državama

PROMET HRVATSKE - KOPNENI PROMET: cestovni, željeznički, riječno-kanalski i cjevovodni promet - cestovni promet - suvremena mreža autocesta: a) prema Dalmaciji, b) prema sjevernom Jadranu, c) Bregana - Zagreb - Lipovac (najvažnija grana u putničkom i robnom prometu) - željeznički promet - zaostaje po razvijenosti za razvijenim zemljama Europe - najkvalitetniji posavski željeznički pravac - nužno je osuvremenjivanje željezničke mreže i voznog parka - riječno-kanalski promet - važan za prijevoz tereta, u Hrvatskoj slabo razvijen - cjevovodni promet - naftovodi (JANAF), plinovodi - pomorski promet - Hrvatska je primorska i pomorska zemlja - duga pomorska tradicija, kriza brodarstva - zračni promet - zračne luke Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar, Rijeka (Krk) i Osijek - važan za udaljene destinacije, posebno za turizam - veze i telekomunikacije - na razini visokorazvijenih europskih država